Nerealno povećanje minimalne plate dovelo bi do nestanka velikog broja obrta i malih biznisa sa više od 40.000 zaposlenih  

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine smatra neprihvatljivom situaciju u kojoj ne postoji minimalna plata. Zbog toga smo potpisali Zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga sa sindikatima iz realnog sektora, koja podrazumijeva i dogovor socijalnih partnera o minimalnoj plaći za pojedine djelatnosti.

Kao što je poznato, minimalna plaća se utvrđuje od strane Vlade FBiH, nakon konsultacija sa socijalnim partnerima, a na osnovu metodologije za utvrđivanje i usklađivanje minimalne plaće koja još uvijek nije usvojena. Takvo rješenje iz Zakona o radu FBiH je potpuno u skladu sa Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 131 o utvrđivanju minimalne plaće. Naime, prema ovoj Konvenciji, elementi za utvrđivanje minimalne plaće su potrebe radnika i njihovih porodica, uzimajući u obzir generalni nivo plaća u zemlji i životne troškove te ekonomski faktori, uključujući zahtjeve u vezi ekonomskog razvoja i nivoa produktivnosti i zaposlenosti.

Zbog toga nam je potpuno nejasno kako nadležni odbori oba doma Parlamenta FBiH razmatraju prijedloge nelegalnog i nelegitimnog sindikata, pri tome kršeći odredbe zakona koje su sami usvojili, kao i međunarodnih konvecija koje imaju prioritet nad domaćim zakonodavstvom. Naime, prema Zakonu o radu Parlament FBiH  nema nikakvu nadležnost u utvrđivanju minimalne plaće. A potpuno je neprihvatljivo da se o minimalnoj plaći razgovara bez socijalnih partnera i Ekonomsko-socijalnog vijeća.

UPFBiH je usvojilo, prije više od godinu dana, stavove koje je dostavilo Vladi FBiH, a koji se tiču:

– utvrđivanja minimalne plaće u iznosu koji utvrde socijalni partneri,

– drugi zahtjev je bitno smanjenje opterećenja cijene rada i da taj iznos ide u povećanje plaća radnika,

– da se ustanove kriteriji za objektivno utvrđivanje i usklađivanje cijene rada u skladu sa Konvencijom MOR-a br. 131.

Ukoliko bi se minimalna plaća utvrdila u nerealno visokom iznosu to bi za posljedicu imalo nestanak velikog broja obrta, porodičnih i malih firmi, prestanka potrebe za radom više od 40.000 ljudi, prvenstveno u obrtima, porodičnim, mikro i malim preduzećima, smanjenje prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova, povećanje „sive zone“ i rada nacrno.

Za takve posljedice bit će odgovorni oni koji budu donosili takve odluke. Važno je napomenuti da bi najveći poslodavci iz ove situacije izašli uz manje ili veće probleme, ali bi zato obrti i mali biznisi gotovo nestali, a svi koji rade u takvim firmama bi ostali bez posla.

Nije nam jasno zašto je iz priče o povećanju minimalne plaće „izbačeno“ 16 granskih sindikata, koji predstavljaju više od 95 posto sindikalnog članstva. Zašto se časnim sindikalnim predstavnicima poput Mevludina Bektića, predsjednika Saveza samostalnog sindikata BiH i predsjednicima 16 granskih sindikata, onemogućava da učestvuju u pregovorima i razgovorima o utvrđivanju minimalne plaće? Zašto se nasjeda na populističke i ničim argumentirane priče koje imaju za cilj sluđivanje građana i nemaju nikakvu šansu da u konačnici budu usvojene. Zanima nas kako su i na osnovu čega utvrdili da minimalna plaća treba biti 1.000 KM? Zašto nisu utvrdili da iznos minimalne plaće bude 1.048 KM npr.? To pokazuje njihovu neozbiljnost i licitiranje pustim željama bez ikakvog osnova i odgovornosti za štetne posljedice koje bi iz toga nastale.

Ukoliko bi se usvojio prijedlog da minimalna plaća iznosi 1.000 KM Federacija BiH bi bila na drugom mjestu po odnosu minimalne plaće i realnih troškova života. To nisu podaci UPFBiH, nego zvanični podaci Eurostata. Minimalna plaća bi bila jednaka trenutnoj prosječnoj isplaćenoj plaći u FBiH.  Minimalna plaća bi imala učešće od 135 posto u najčešće isplaćivanoj plaći  u FBiH, a bila bi dvostruko veća od minimalne plaće u Republici Srpskoj, dva do tri puta veća od minimalnih plaća u svim zemljama regije, odnosno, bila bi izjednačena sa minimalnom plaćom u Hrvatskoj. Pri čemu Hrvatska ima 4,5 puta veći BDP po glavi stanovnika od BiH.

The post Nerealno povećanje minimalne plate dovelo bi do nestanka velikog broja obrta i malih biznisa sa više od 40.000 zaposlenih   appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.