Njemačka otpisuje dug Bosni i Hercegovini u iznosu od 12,8 miliona eura

Njemačka savezna vlada je Bosni i Hercegovini otpisala dug u iznosu od 12,8 miliona eura. Uslov za otpis duga bio je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine za renaturalizaciju područja oko rudnika kod Mostara i Vlada Republike Srpske za vodosnabdijevanje i zbrinjavanje otpadnih voda u Kostajnici investiraju u navedene projekte ukupno 20% iznosa duga iz sopstvenih sredstava.

Nakon što su sada oba entiteta ispunila taj uslov, omogućen je otpis duga. Ambasadorica Hohmann pozdravila je činjenicu da je na ovaj način Finansijska saradnja između Njemačke i Bosne i Hercegovine urodila plodom. 4.000 ljudi u Republici Srpskoj profitiraju tako od novog i modernog vodosnabdjevanja i poboljšanog zbrinjavanja otpadnih voda. U Federaciji BiH Njemačka sa renaturalizacijom područja oko rudnika kod Mostara daje važan doprinos zaštiti okoliša, ne samo u gradu nego i u cijelom donjem toku Neretve i njenom ušću u Jadransko more.

Njemačka vlada je ukupno do sada za projekte Finansijske saradnje u Bosni i Hercegovini stavila na raspolaganje oko 800 miliona eura

 

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.