NUB BiH obilježio 77 godina rada u misiji kulture, obrazovanja i nauke

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine je 77. godišnjicu kontinuiranog rada i postojanja te ujedno i Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH obilježila svečano, promocijom publikacije “NUBBiH 76 godina u misiji kulture, obrazovanja i nauke”, te izdanjem malog biografskog leksikona “160 godina bosanskohercegovačkih naučnika/naučnica”.

Direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina je, uz dobrodošlicu gostima svečanosti – profesorima, akademicima, članovima, ministrici za visoko obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Aleksandri Nikolić, pomoćniku federalnog ministra obrazovanja i nauke Jasminu Brankoviću, ukazao na važnost NUB-a BiH – institucije koja je već 77 godina u misiji kulture, obrazovanja i nauke.

Podsjetio je da je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH spaljena u zgradi Vijećnice 1992.godine. Iako je institucija kulture od državnog značaja, NUB BiH nema riješen pravno-finansijski status, a kako je Ovčina podsjetio, bespravno je istjerana iz Vijećnice i smještena u neuslovnu zgradu kasarne, sada Kampusa UNSA.

Ipak, naglasio je, kolektiv NUB-a BiH ostaje u misiji čuvanja i promoviranja onoga što je neupitna zajednička vrijednost.

– Dobro opremljena biblioteka može uvesti čitatelje u mnoge nove svjetove i pomoći im da postanu informiraniji građani. Biblioteke su također izvrsni prostori zajednice gdje se ljudi mogu okupiti kako bi razmjenjivali ideje i zajedno učili i dolazili do novih znanja. Specijalne zbirke NUB-a BiH su nacionalni spomenik države BiH, što je naš ponos, ali i obaveza i odgovornost – kazao je Ovčina.

NUB BiH, dodao je, aktivno učestvuje u razvoju i promociji informaciono-bibliotečke djelatnosti.

U tom smislu je ministrica Nikolić kazala da danas u digitalnom dobu biblioteke trebaju da budu epicentar medijsko-informacijske pismenosti, te da svaki pojedinac mora biti svjestan, odnosno, pismen medijski i informacijski da bi mogao dati vlastiti doprinos izgradnji kvalitetnog društva.

– Ministarstvo za nauku i visoko obrazovanje KS pripremilo je, a Vlada usvojila Strategiju za razvoj medijsko-informacijske pismenosti u obrazovanje, i upravo smo bibliotekama dali strateško mjesto, pozicionirali ih kao epicentar svih događanja – kazala je Nikolić, te izrazila nadu da će to omogućiti jačanje kapaciteta biblioteka kako bi dobile mjesto koje su u društvu imale.

I profesor Branković je naglasio da su biblioteke jednako važne za obrazovanje te nauku i istraživanje, ali i za opću kulturu, te da je to nešto na čemu se mora raditi, posebno kada živimo globalnu eru digitalizacije.

– U čitav konglomerat digitalizacije društva uvodi se novi pojam – digitalni humanizam. Sve što se radi na planu digitalizacije mora biti u funkciji čovjeka i u funkciji njegove dobrobiti, a samim tim i u funkciji dobrobiti društvene zajednice – kazao je Branković.

Sa današnje svečanosti je poručeno da će zajedničkim naporima nastojati u narednom periodu da što više doprinesu ostvarenju cilja – digitalizacija društva i medijsko-informacijska pismenost građana BiH.

The post NUB BiH obilježio 77 godina rada u misiji kulture, obrazovanja i nauke appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.