Tvrđava Gradina Srebrenik

O. Mujkic: Harem i stara džamija u naselju Ćojluk svjedoci davno prošlog vremena

Izvor: http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/panorame/19637-srebrenik_harem_dzamija_cojluk.html

Na inicijativu Medžlisa IZ Srebrenik, predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa TK-a obišli su harem i staru džamiju u naselju Ćojluk kod Srebrenika.

Tom prilikom s predstavnicima Džematskog odbora Ćojluk i Medžlisa razgovarali su o mogućnostima restauracije džamije, koja se svrstava u red najstarijih vjerskih objekata u BiH. Naime, prilikom njenog renoviranja 1971. godine na prednjem zidu je otkriven natpis koji potvrđuje da je izgrađena davne 1.666. godine.

Prema dostupnim historijskim izvorima, prvi vjerski objekt u ovom kraju poslije onog kojeg su Turci sagradili među zidinama obližnje srednjovjekovne tvrđave upravo je bila džamija u Ćojluku, koji je u to vrijeme imao svega šest kuća. Među njima je bila i kuća bogatog Ramića koji je, prema predaji, u Ćojluk došao na konju s dva mijeha novca.

Sačuvan izgled

Nakon što je kupio veliko imanje, Ramić je obznanio da namjerava sagraditi džamiju, ali na molbu mještana petorica komšija su obezbijedila polovinu sredstava, a drugu polovinu je darovao bogati Ramić.

Džamija je sagrađena u blizini izvora „Carica" kojem je, prema legendi, ime dao neki turski vojskovođa koji je pohodio opsadu Starog grada. Većina džematlija i danas „Caricu" doživljava sastavnim dijelom džamije, jer na njoj i danas uzimaju abdest prije odlaska na molitvu.

Džamija je sagrađena od masivne hrastovine, a zidovi su prvobitno bili zazidani ćerpićom na kojima su se nalazila dva reda prozora s drvenim rešetkama. Unutrašnjost džamije s drvenim minberom i masivnim hrastovim vratima sačuvala je autentični izgled, a o starosti svjedoče i brojne autentične vakufname na zidovima u unutrašnjosti i stari nišani u njenom dvorištu.

Apel Komisiji

Nažalost, samo na jednom nišanu je sačuvana i godina njegovog nastanka, a prema istraživanju dr. Edina Mutapčića, riječ je o nišanu iz 1.209. hidžretske godine.

Tokom posjete predstavnika tuzlanskog Zavoda zaključeno je da se uputi apel Komisiji za zaštitu kulturno-historijskih spomenika BiH da se što prije izjasni o njihovom zahtjevu za stavljanje ove džamije na listu kulturno-historijskih spomenika pod zaštitom države. Ako Komisija pozitivno riješi njihov zahtjev, uklonili bi se dijelovi džamije koji zbog ranijih nestručnih zahvata narušavaju njen autentični oblik, a potom bi se počela restauracija.

Narušen autentični izgled

Prilikom posljednjeg renoviranja krajem 60-ih godina stavljeni su novi prozori, čime je narušen autentični izgled ovog vjerskog objekta. Autentičnost je narušena i izgradnjom verande s ulazne strane.

---

Pogledajte i video o Cojluku na :

https://srebrenik.net/2010/10/22/na-selu-na-sijelu-cojluk-dokumentarna-emisija-sa-tk-tv/

:)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Komentariši

Srebrenik.NET
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.