Obilježena 30. godišnjica masakra u sarajevskoj Ferhadiji

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti danas je obilježeno 30 godina od masakra u Ulici Ferhadija u kojem je od granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske 27. maja 1992. godine ubijeno 26, a ranjeno 108 građana Sarajeva koji su čekali u redu za hljeb.

Bilo je to prvo masovno stradanje građana u opkoljenom Sarajevu od 1992. do 1995. godine.

Za ovaj zločin niko nije odgovarao.

Obilježavanju godišnjice su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović, premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te brojna rodbina i prijatelji ubijenih građana Sarajeva, koji su položili cvijeće i odali počast na mjestu stradanja.

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić kazao je u svom obraćanju kako je ovo bio prvi u nizu masovnih stradanja civila tokom opsade Sarajeva.

“Građani Sarajeva su, nastojeći samo da prežive, bili ubijani sa namjerom i niko ne može reći da je to bilo slučajno. Jer reprize stradanja nevinih građana Sarajeva ćemo, nakon Ferhadije, vidjeti i u redovima za vodu kod Daira i na Dobrinji, tokom dženaza u Budakovićima i Buljakovom potoku, tokom sankanja djece na Alipašinom Polju, tokom dječije igre na Bistriku, zatim na pijaci Markale, Gradskoj tržnici i tako dalje,” rekao je Okerić.

On je naglasio da “stvari treba nazivati pravim imenima, nisu oni poginuli, oni su ubijeni.”

“Stoga, treba se podsjećati na hiljadodnevnu opsadu Sarajeva u kojoj su njegovi građani bili izloženi velikim patnjama, kada su bili gladni, žedni, promrzli, a najgore od svega je bila činjenica da su u takvim uslovima bili izloženi stalnim granatiranjima i snajperima, čime je ubijeno više od 12 hiljada građana Sarajeva. Ni u kakvim konotacijama ne volim praviti podjele među ljudima, ali osjećam potrebu da spomenem da neprijateljska artiljerija nije birala ni godine, ni spol niti vjersku i nacionalnu pripadnost,” rekao je Okerić.

Poručio je da se, bez obzira na prošlost, budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana.

“Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A, da bi to bilo tako, istina se mora govoriti i istrajavati da pravda bude zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina, pa i ovog koji danas obilježavamo, budu adekvatno kažnjeni,” rekao je Okerić.

Žrtvama je odao počast i predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva Fikret Grabovica koji je izjavio da je sramotno da 25 godina nakon rata Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu za taj zločin.

Dodao je da su dobro poznata imena odgovornih za zločine u Sarajevu – od komandanata do izvršilaca i čak pojedinačnih snajperista, te da Udruženje na čijem je čelu čini sve kako bi konačno bili kažnjeni.

Od granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske iznad Sarajeva, u Ulici Ferhadija 27. maja 1992. godine ubijeni su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Čeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri – Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić – Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.

The post Obilježena 30. godišnjica masakra u sarajevskoj Ferhadiji appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.