Polaganjem cvijeća i minutom šutnje pred Titovom bistom na platou ispred Centra za kulturu Lukavac, obilježena je 37. godišnjica smrti Josipa Broza Tita.
Obilježavanju godišnjice prisustvovali su članovi Društva „Josip Broz Tito“, Udruženja antifašista i boraca NOR-a (UABNOR), predstavnici Općinskog odbora SDP-a, kao i ostali poštivaoci lika i djela nekadašnjeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Prigodnim govorom u ime organizatora skupa obratio se prof.dr. Edhem Muftić, predsjednik lukavačkog društva „Josip Broz Tito“. -Godinama se već ovako okupljamo i naš zadatak nije da oplakujemo Josipa Broza Tita, nego da se hvatamo u koštac sa nedaćama koje nas danas prate, da se suprotstavljamo svom zlu koje nas opsjeda, da se suprotstavimo naci-šovinizmu koje srećemo na svakom koraku, korupciji i kriminalu, da se borimo za mjesto pod suncem i da se borimo onda kada dođe vrijeme da olovka sudi.
Mi smo u prošloj godini napravili značajan pomak i nadamo se da ćemo napraviti i znatno veći, te da ćemo se tog tzv. monoetiničkog organiziranja kao političkog organiziranja riješiti zauvijek, ako ne u potpunosti onda bar u velikoj mjeri, kazao je između ostalog dr. Muftić.
Inače, Josip Broz preminuo je u Kliničkom centru u Ljubljani, 4. maja 1980. godine, a njegova sahrana je okupila mnoštvo političkih ličnosti, šefova država i vlada iz svih država svijeta. U to vrijeme pojavljuju se prve sumnje da li će njegovi nasljednici uspjeti da očuvaju Jugoslaviju u kojoj je on uspješno suzbijao nacionalizam i održavao jedinstvo. Nažalost, te sumnje se ostvaruju desetak godina nakon njegove smrti kada etničke podjele i konflikti dovode do krvavog raspada Jugoslavije.
OznakeGradska hronika Komsiluk lukavac srebrenik
Također provjerite
Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.