Objavljeno koliko je Rusija zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata

Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde eura. Većina fosilnih goriva poslana je u Europsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60% viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

Naime, prema izvještaju neovisnog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA) u Finskoj, čak 61% izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi eura.

Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi eura), Njemačka (12.1 milijardi eura) i Italija (7.8 milijardi eura), stoji u izvještaju koji je objavio AFP.

Najviše ruskih prihoda od fosilnih goriva odnosi se na sirovu naftu (46 milijardi eura), a potom slijede plin koji Rusija izvozi plinovodima, naftni derivati, prirodni plin (LNG) i ugljen.

“Francuska je postala najveći kupac prirodnog plina na svijetu”

Iako je ruski izvoz fosilnih goriva pao u maju jer su mnoge zemlje i kompanije smanjile uvoz ruskih energenata zbog invazije na Ukrajinu, globalni rast cijena fosilnih goriva nastavio je puniti ruski proračun pa su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli rekordne razine.

Ruske cijene fosilnih goriva za izvoz su u prosjeku 60% više nego lani, stoji u izvještaju. Neke zemlje, poput Kine, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, povećale su uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi se.

“Dok EU razmatra strože sankcije Rusiji, Francuska je povećala svoj uvoz i postala najveći kupac prirodnog plina na svijetuk,” rekla je analitičarka CREA-e Lauri Myllyvirta.

“S obzirom na to da se većina tih kupnji ne odnosi na dugoročne ugovore, to znači da je Francuska svjesno odlučila koristiti ruske energente nakon invazije na Ukrajinu,” dodala je.

The post Objavljeno koliko je Rusija zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.