Od 2013. godine do danas iz BiH iselilo 150 hiljada ljudi

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, iz Bosne i Hercegovine u periodu od 2013. do 2017. godine iselilo je nešto više od 150 hiljada ljudi. Najalarmantnija situacija je u Posavini.

U istraživanju je učestvovalo 1.750 mjesnih zajednica, 82 općine, 104 lokalne nevladine organizacije (članice Unije) i 170 volontera.

Samo u 2017. godini iz BiH je iselilo 35.000 ljudi. Koliko je to zabrinjavajući podatak najbolje ilustrira činjenica da je npr. Banja Luka prema posljednjem popisu stanovništva imala 150 hiljada ljudi, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u BiH.

Na području Bosanskog Broda, Brčko Distrikta, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Bosanskog Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja i Domaljevca-Šamca samo u toku 2017. godine otišlo je više od 10.000 ljudi.

"Trend iseljavanja se nastavlja, a želja za boljim sutra ne poznaje naciju. Hrvatske porodice odlaze u zemlje EU jer za to imaju mogućnost s hrvatskim pasošem. Bošnjaci, mahom povratnici, pošto-poto prodaju svoju imovinu i sele se u Evropu, uglavnom kod ili preko rodbine u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Švedsku i druge zemlje. Dugi redovi za dobijanje viza u mnogim ambasadama ne sprečavaju ni Srbe, koji su se integrisali u mjestima raseljenja, a prije rata živjeli u drugom entitetu, da se masovno sele u Njemačku i Austriju, ali i Srbiju", ističu iz Udruženja.

Ekonomska kriza, bespravnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija u našoj zemlji samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne kompletne porodice, posebno mladi, napuštaju svoju domovinu zauvijek.

Unija za održivi povratak i integracije u narednom periodu će se fokusirati na kampanju prema institucijama vlasti za izradu strategije za zaustavljanje bh. građana, a od Predsjedništva BiH će tražiti da obiđu Posavinu i obavijeste građane šta realno mogu očekivati od njih.

 

Izvor (klix.ba)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.