Odbijen zahtjev za reviziju presude BiH protiv Srbije

Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je legitimitet Sakiba Softića kao agenta BiH po zahtjevu za reviziju presude protiv Srbije za agresiju i genocid.

Pismo koje su dobili članovi Predsjedništva BiH prenosima u cijelosti:

“Vezano za moje pismo od 24. februara 2017. godine (br. 148182), u kojem sam tražio od Predsjedništva BiH da pojasni problem o kojem sam pisao, čast mi je, po naputku Suda, informirati Vaše ekscelencije o sljedećem:

Nj.E. Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH,

Nj.E. Dragan Čović, član Predsjedništva BiH

Nj.E. Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH

Sud je propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva, koja su iznijeli u svojim pismima. Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, glede zahtjeva za reviziju Presude od 26. veljače 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija).

Stoga, ne može se ništa poduzeti glede dokumenta pod nazivom „Aplikacija za reviziju Presude od 26. veljače 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)“.

Primite, gospodo, izraze mog najdubljeg poštovanja.

Philippe Couvreur, Registrar

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.