Mladi ali i oni stariji masovno odlaze iz BiH. Idu u zemlje zapadnog svijeta za boljim životom, većom platom, bolji uslovima. Idu za svime onime čega nema ili ima vrlo malo u BiH.
Nije nam strana činjenica da ljudi odlaze iz BiH. Istina, uvijek je toga bilo i u ono, kako neki vole reći „Titino blagostanje“ građani su odlazili. Situacija je i danas ista, samo što se danas radi o megalomanskim razmjerama. Praktično svako od nas ima oko sebe nekog prijatelja, poznanika, rođaka, komšiju koji je napustio BiH. Ipak u prethodnih 20 i više godina nakon rata, niko o ovom pitanju nije govorio javno kroz institucije BiH. Nevladine i druge organizacije su vršile i vrše istraživanja ali po prvi puta nakon svih ovih godina ova tema je stigla do poslaničkih klupa u federalnom parlamentu na inicijativu člana Naše stranke, Dennisa Gratza. Sa gospodinom Gratzom smo razgovarali danas u Temi dana na talasima Radio Gračanice a šta je kazao poslušajte u emisiji INFO 5 od 17 sati.
Potraga za boljim životom ne pita da li si Hrvat, Srbin ili Bošnjak pa se tako rijeke ljudi sele iz svih dijelova BiH. Naravno da ni Gračanica nije iznimka. Nemamo tačne i konkretne podatke o broju iseljenih osoba sa područja naše općine ali on je sigurno jako velik. Mi smo kontaktirali vlasnicu škole za strane jezike School&School iz Gračanice, gospođu Almu Softić. Upitali smo je ko sve pohađa nastavu, zbog čega, koji je to profil ljudi, koji je jezik najpopularniji i zašto ljudi uče. Odgovor poslušajte u današnjem izdanju emisije INFO 5.
Čuli smo da ljudi čak i svoju djecu od malena šalju na kurseve njemačkog jezika, jer vjerovatno bolju perspektivu vide u poznavanju njemačkog jezika nego u diplomi nekog fakulteta. Nažalost.
O ovoj temi govorimo u današnjem (23.3.) izdanju emisije INFO 5 u programu Radio Gračanice od 17 sati. Sagovornici su nam Dennis Gratz, Alma Softić i građani Gračanice. Srebrenik.NETwork
Također provjerite
Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.