Održana promocija knjige “Sve bio je ritam” Borisa Leinera

Knjiga koja je uzburkala mnoge muzičke i umjetničke duhove, “Sve bio je ritam” Borisa Leinera, sinoć je u Narodnu i univerzitetsku biblioteku “Derviš Sušić” Tuzla privukla sugrađane koji su odrastali i sazrijevali uz zvuke Azre, Vještica, Haustora i Šo!Mazgoona.

Direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Mirna Trifković, obratila se publici, predstavila goste, autora Borisa Leinera, kao i urednicu knjige, Jasminku Mitrić, prepuštajući im pozornicu.

– Prije 50 godina sam počeo da sviram bubnjave, ali to nisu bili pravi bubnjevi. Umjesto bubnja, imao sam kartonsku kutiju za cipele, a umjesto palica štrikaće igle, koje sam ukrao svojoj majci. A sada sam pisac, rekao je između ostalog Leiner, na promociji.

Sve bio je ritam, autobiografija koja je istovremeno i svjedočanstvo jednog vremena, stvaranja i uticaja na rock scenu naših prostora zadnjih decenija prošlog vijeka, protkana je zanimljivim i zabavnim anegdotama. Leiner je u svojoj iskrenoj i, njemu svojstvenoj duhovitoj ispovijesti, uspio da se približi i čitalačkoj i muzičkoj publici i da ih sve povede na zanimljivo putovanje, donoseći neispričane priče i o drugim velikanima rock-scene.

U opuštenom razgovoru sa publikom, evocirane su uspomene, smijalo se i zabavilo, a  Jasminka Mitrić, pročitala je i nekoliko anegdota kojima obiluje knjiga, čime je upotpunjena atmosfera.

Nakon promocije, prisutni fanovi su imali priliku malo ostati i popričati sa autorom, produžujući i tako ugodnu atmosferu koja je vladala u sali Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić” Tuzla.

The post Održana promocija knjige “Sve bio je ritam” Borisa Leinera appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.