Omča – Kemal Nurkanović

Na ulici sam a tržnica je do ulice pa mi bi prirodno da se okrećem u tom krugu, gdje ima svega i svačega, a od toga se živi. Spočetka me udaraše ko stiže, pa i oni koji me ne uhvatiše, tukoše kasnije, kad se vratim. Tako to bi dok ljudi, konačno, ne shvatiše da se od mive živi, a ona je tu, na dohvat ruke. Stanje se promijeni – počeše mi davati: neko naranču, neko jabuku,pa bananu…i bilo bi dosta, da sam sam, i da nemam obavezu prema roditeljima.Onu razliku, za njih, niko ne daje. Neka rade, viču.Naduravasmo se dugo,dugo -godinama-a oni nadobiše.Kao gubitnik obećah sam sebi: od milostinje ću živjeti a ono resto, za oca i mater, zaraditi. Tako bi…Od svih najmilostiviji je bio Amirov otac, istog ovog Amira što danas vedri i oblači po cijeloj državi.

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-1/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-2/

https://srebrenik.net/cyber-story/nastavak-3/

Šutim. Gledam ga u oči. Ne prestajući se smiješiti, gotovo ljubazno, ponovi pitanje: Ko? Moj pogled govori – ne znam! Gleda me. Smiješi se. I čeka. Čekam i ja.Stisnuo usnice, bacio pogled pred sebe, i čekam. Kada mu dosadi, primače mi se bliože licu, pa namignu. Meni laknu. Razuman čovjek, nema šta. Navede me te i ja njemu, onako familijarno, odgovorih istom mjerom – namignuh i ja njemu. Dabogda nisam. Kada me je udario otvorenom desnom pesnicom po lijevom obrazu, i oborio sa stolice, mislio sam da je zemljotres od loo stepeni po Rihteru. Zazvoni telefon. - Da, da – kaže. -Dogovoreno. A meni-idi sada. I razmisli.

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-4/

Tako sam postao gazda. Nisam imao potrebu da potkradam ali krv nije voda- pomalo sam zavlačio ruku u Amirov džep. Robom sam prvo snabdijevao svoj objekat, pa tek onda upućivao na tržnicu gdje su radila Amirova četiri momka, jer je, u međuvrenemu, zakupio četvrtinu tržnice. Postavio sam radnicu u svom objektu i ponašao se kao pravi gazda. Najviše vremena provodio sam na putu tržnica – bolnica, a ponekada na sastancima. Uživao sam zlurado u činjenici da se ni sastanci ne mogu održavati bez cigana. Na robi sam bogovski zarađivao.U bilo koji džep stavim ruku i izvučem tuce maraka. Tako, kažem sam sebi,kada bi me neko, ne daj bože, i loo posto opljačkao, ostalo bi mi toliko para da bih mogao živjeti k'o hadžija.

https://srebrenik.net/cyber-story/0mca-nastavak-5/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-6/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-7/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-8/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-9/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-10/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-11/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-12/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-13/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-14/

https://srebrenik.net/cyber-story/omca-nastavak-15/

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.