Otvoren 43. međunarodni “Sajam šljive” u Gradačcu

U Gradačcu je juče svečano otvoren 43. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, poznatiji kao ”Sajam šljive”. Na sajmu učestvuje više od 300 izlagača, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i zemalja u okruženju.

sajam gradacac

Među brojnim zvaničnicima i predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, otvorenju sajma prisustvovao je i bivši predsjednik Republike Hrvatske i dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine Stjepan Mesić, koji je uz premijera Tuzlanskog kantona Begu Gutića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru i federalnog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Šemsudina Dedića presjekao svečanu vrpcu i zvanično otvorio ovogodišnji Sajam.

sajam gradacac

Vlada Tuzlanskog kantona je i ove godine podržala ovu sajamsku aktivnost, a premijer Gutić je u svom obraćanju, zbog snage ovog sajma i njegove tradicije, pozvao druge nivoe vlasti da snažnije podrže ovu manifestaciju „Prije svih to mora učiniti lokalna zajednica, koja mora pokazati veće razumijevanje i biti konstantan „vjetar u leđa“ Gradačačkom sajmu“ rekao je premijer Gutić i dodao da se Sajam šljive u Gradačcu već treba ugledati na specijalizirani sajam ovog tipa koji se održava u Berlinu.

sajam gradacac1

„Saradnja ovih dvaju sajamskih manifestacija nesumnjivo bi doprinijela boljem povezivanju i saradnji naših, sa proizvođačima voća u zemljama Evropske unije, podizanju kvaliteta naših proizvoda, a u konačnici i snažnijem plasmanu naših proizvoda na evropsko tržište. Ovdje prije svega mislim na dva naša strateška poljoprivredna proizvoda čija je proizvodnja izvozno orijentisana. To su kornišon i šljiva. Ti proizvodi i njihov kvalitet moraju biti prezentirani i na prestižnim evropskim sajmovima kao što je to npr. FRUT LOGISTIK u Berlinu. Takvu orijentaciju ne sumnjam da će osim Vlade Tuzlanskog kantona podržati i drugi nivoi vlasti“, rekao je premijer Gutić.

Ovom prilikom premijer je također rekao i da je održivi razvoj voćarstva dugotrajan je proces u kojem se mora težiti jedinstvenom tržištu i sistematski definisanim poticajima, usmjerenim ka strateškim proizvodima. „Moramo raditi i na institucionalnom povezivanju poljoprivrednih proizvođača sa Zavodom, savjetodavnim službama, otkupljivačima, lokalnim zajednicama, resornim kantonalnim i federalnim ministarstvom. Takvim odnosom i sistemom svi ćemo podjednako snositi odgovornost i raditi na poboljšanju stanja u poljoprivredi“, riječi su premijera Gutića.

Već na samom otvaranju sajma ministar trgovine, turizma i saobraćaja Mirsad Gluhić je potpisao Protokol o saradnji između Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK i Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma ”Zlatibor” Zlatibor iz Republike Srbije. Zahvaljujući ovom Protokolu, stanovnici Tuzlanskog kantona već od danas, moći će ostvariti određene pogodnosti između kojih i 10% popusta na liječenje u ovoj klinici. Nakon ”Banje Koviljače”, potpisani Protokol sa ovom ustanovom, predstavlja još jedan uspješan vid prekogranične saradnje između Tuzlanskog kantona i zdravstvenih ustanova iz Republike Srbije.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.