Ovu noć spavamo sat duže, vračamo kazaljke na satu za jedan sat unazad

Večeras prestaje da važi ljetno računanje vremena ili 31.otobra u 3 sata vračamo kazaljke na 2 sata čime počinje zimsko računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, odnosno 31. oktobra u 3 sata završiti će ljetno računanje vremena i početi zimsko, kada se kazaljke pomiču jedan sat unazad.
U martu ove godine je Evropski parlament glasao za ukidanje ljetnjeg i zimskog računanja vremena.

Izglasano je da se od 2021. godine ukine pomjeranje kazaljki, koje se decenijama događalo dva puta godišnje, u martu i oktobru.

Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnjeg i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno. Predloženo je da izmjena vremena posljednje nedelje u martu 2021. godine treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetnje računanje vremena.

Spavanje sat vremena duže mnogi će dočekati s oduševljenjem, ali to ne znači da će povoljno uticati na biološki sat kojeg svako od nas ima u sebi. Ovo može uzrokovati stanje hroničnog umora, iscrpljenosti i glavobolje

The post Ovu noć spavamo sat duže, vračamo kazaljke na satu za jedan sat unazad appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.