Plate žena u BiH u prosjeku su manje za 300 KM u odnosu na muškarce

Istraživanje portala Posao.ba, koje urađeno na osnovu podataka njihovog servisa Plata.ba, pokazuje da žene zaposlene u oblasti ekonomije, medicine, turizma i tekstilne industrije imaju u prosjeku i do 300 KM manju platu u odnosu na muške kolege.Na ovom servisu za online istraživanje plata ispitanici sami unose visine plata, zbog čega istraživanje uzima u obzir stvarne iznose plata na bh. tržištu rada.

Na osnovu podataka pomenutog istraživanja, najviša plata žena zaposlenih u sektoru ekonomije, bankarstva, iznosi 1.256 KM, dok je najviša plata muškaraca 1.483 KM, a kada je u pitanju viši menadžment, žene imaju platu 2.040 u prosjeku, a muškarci 2.368 KM.

U IT industriji prosječne plate žena i muškaraca su skoro izjednačene, gdje žene imaju primanja 1.510, a muškarci 1.558 KM.

“Svijetli primjer gdje žene prednjače u zaradi u BiH je u oblasti farmacije, na poziciji menadžer farmaceutskih proizvoda, pa tako maksimalna plata menadžerica iznosi 1.662 KM, dok njihovih muških kolega 1.234 KM. Takođe na poziciji direktor/ica filijale u bankarstvu, žene imaju platu 2.013 KM, muškarci 1.918 KM”, stoji u saopćenju.

Analizirajući podatke ispitanika iz posljednjeg Posao.ba istraživanja “Kakav posao želiš“, zaključeno je da je u ukupnom broju osoba koje nemaju primanja osjetno više žena. Također, mnogo više žena od muškaraca ima primanja do 800 KM. (KLIX)

Objava Plate žena u BiH u prosjeku su manje za 300 KM u odnosu na muškarce pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.