Pogledajte šta ima i koliko zarađuje načelnik naše Općine

Centralna izborna komisija BiH je prošle godine predstavila novu aplikaciju za unos podataka iz obarazaca o imovinskom stanju. U decembru 2017. godine Centralna izborna komisija BiH je objavila Izjave o imovinskom stanju izabranih zvaničnika na Općim izborima 2014. godine.

Isključeni su zaštićeni lični opodaci, a aplikacija je prilagođena zvaničnim jezicima u BiH. Unos podataka je rađen ručno tako da nije isključena mogućnost postojanja greške.

Primjera radi gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović za deset mjeseci u  2016. godini zaradio je 31.580 KM, dok je za devet mjeseci iste godine načelnik Zenice Fuad Kasumović zaradio 13.320 KM, ali se njegova imovina procjenuje na skoro 2 miliona KM.

U 2016. godini plata načelnika sarajevske općine Novo Sarajevo, Nedžada Koldže, je bila 42.000 KM, a njegov kolega načelnika Ilijaša, Akif Fazlić je dobio za godinu dana poslo skoro 10.000 manju platu.

Načelnik Višegrada Mladen Đurević u 2015. godini zaradio je manje od 10.000 KM, dok je u istoj godini Igor Raojčić gradonačelnik Banja Luke, dobio platu nešto veću od 43.000 KM.

Na ovom linku pogledajte i usporedite imovinske kartone načelnika i gradonačelnika.

 

 

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.