Pojačana kontrola poslovanja ugostiteljskih objekata širom BiH

Nakon analize Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH odlučila je da krene u pojačanu kontrolu poslovanja ugostiteljskih objekata širom BiH s obzirom na to da su tokom prošle godine oni koji su u sistemu PDV-a (imaju promet veći od 50.000 KM godišnje) prijavili promet od tek 432,3 miliona KM ili svega 0,57 odsto, što je praktično nemoguće, kao ni to da gotovo 80 odsto ugostiteljskih objekata ima promet manji od 50.000 KM godišnje.

U ovom trenutku što se tiče ugostiteljstva, tačnije djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, registrovano je 8.525 subjekata, a njih 6.819 nije registrovano kao PDV obveznik, što u suštini znači da imaju prihod manji od 136 KM dnevno, što je u najmanju ruku nemoguće.

“Djelatnost pripreme i usluživanja hrane je jedna od značajnijih privrednih grana u BiH posmatrajući po broju obveznika u BiH i čine 4,64 odsto od ukupnog broja registrovanih poreskih obveznika koji su podnosili PDV prijave u prošloj godini. Nasuprot tome, ova oblast iz ugla prijavljivanja prometa u PDV prijavama utvrđeno je da ta djelatnost ima veoma nisko učešće”, navodi se u analizi koju je uradila Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Zahvaljujući ovoj analizi i nelogičnostima koje je ona pokazala, UIO će od 15. maja krenuti u pojačane kontrole obveznika koji se bave ugostiteljstvom, a u fokusu će biti pomenuti objekti i obveznici.

“Što bi rekli: ‘Dobro jutro, Kolumbo’. Dobro su se sjetili. Javna je tajna da se prometi ne prijavljuju i to nije od juče, već traje decenijama. Više od 30 odsto radnika u ugostiteljstvu nije prijavljeno i o čemu mi onda da pričamo? Samo kirija za jedan lokal u Banjaluci, recimo, je nekoliko hiljada KM mjesečno i onda neko prijavi 100 KM dnevno pazara”, rekao je Željko Tatić, predsjednik Udruženja ugostitelja Republike Srpske, dodajući da se vrlo jednostavno može ući u trag svemu tome i da je samo pitanje volje, odnosno da li oni koji će ići u te kontrole žele tome da stanu ukraj.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH primijetili su na osnovu podataka od entitetskih poreskih uprava da je veliki broj onih ugostitelja koji prijavljuju promet koji je na granici praga ulaska u sistem PDV-a. Recimo, 79 ugostiteljskih objekata prijavilo je promet između 48.000 i 49.000 KM, a promet između 49.000 i 50.000 KM 71 lice.

“Sprovedene analize, podaci trećih strana, istorijski podaci, saznanja iz eksternih izvora, kao i empirijska građa drugih poreskih administracija ukazuju na širok dijapazon mogućih poreskih prevara. Rizici koji se ističu u ovom području su izbjegavanje registracije za PDV, neprijavljivanje prometa, dominantno učešće gotovinskih tokova, manipulacije vezane za odbitak ulaznog poreza, nezakonita proizvodnja i promet akciznih proizvoda”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

U ovom trenutku od ugostiteljskih objekata koji su u sistemu PDV-a najveći broj njih pripada  segmentu između 100.000 i 500.000 KM prijavljenog prometa u PDV prijavi, a zatim obveznici koji imaju promet između 50.000 i 100.000 KM.

(RTV Slon/Nezavsine novine)

MC

Objava Pojačana kontrola poslovanja ugostiteljskih objekata širom BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.