Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom 51,57%

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2020. godine iznosi 1.863,47 KM i za 55,06 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2020. iznosila je 961,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i istog je iznosa kao što je bila za prethodni mjesec. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 51,57%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

  1. Prehrana – 44,5%
  2. Stanovanje i komunalne usluge – 16,7%
  3. Higijena i održavanje zdravlja – 9,4%
  4. Obrazovanje i kultura – 5,9%
  5. Odjeća i obuća – 10,7%
  6. Prijevoz – 7,4%
  7. Održavanje domaćinstva – 5,4%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 85 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest (12) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

Objava Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom 51,57% pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.