Predstavnički dom PSBiH – Nisu prihvaćene incijative za dopunu dnevnog reda

Nije prihvaćena nijedna od dviju poslaničkih inicijativa za dopunu dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je u toku u Sarajevu.

Poslanik Naše stranke Damir Arnaut tražio je da dnevni red bude dopunjen odgovarajućim izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Suština njegovog prijedloga je da osnovica za obračun plaća dužnosnika bude vraćena na 475,69 KM budući da je u julu povećana, što je dovelo do povećanja primanja za više od 500 KM.

Arnautovu inicijativu su deklarativno podržali poslanici Alma Čolo (SDA), Zukan Helez (SDP), kao i dopredsjedavajući Doma Denis Zvizdić.

Poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović predlagač je druge inicijative – da dnevni red bude dopunjen ustanovljavanjem 23. augusta kao dana sjećanja u BiH na žrtve svih totalitarnih režima.

Poslanik SDP-a Saša Magazinović nije podnio inicijativu o kojoj bi zastupnici glasali, ali je zatražio da se neko iz odgovornih struktura u Bosni i Hercegovini obrati tokom ove sjednice i objasni građanima šta ih čeka tokom predstojeće zime.

I iz razvijenih zemalja odgovorni upozoravaju vlastitu javnost na moguće teške prilike zbog rasta cijena energenata, kao i životnih namirnica, a u Bosni i Hercegovini ta reakcija izostaje, ističe Magazinović.

The post Predstavnički dom PSBiH – Nisu prihvaćene incijative za dopunu dnevnog reda appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.