Prof. Domazet objasnio: Cijene goriva nisu uvjetovane samo cijenama nafte, to je zabluda

Vidio sam nekoliko objava u kojima ljudi (nekoliko njih su istaknuti političari) postavljaju pitanja kako to da cijena benzina i dizela raste brže nego što raste cijena nafte.

Piše: Prof. dr. Anto Domazet

Pošto vidim da se svi analitičari iz oblasti energetike zadržavaju u objašnjenju kretanja cijena dizela i benzina na korelaciji tih cijena sa cijenama nafte smatram za potrebno da upozorim na zablude i promašaje takvog pristupa.

U objašnjavanju kretanja cijena dizela i benzina u BiH ti su analitičari zaveli građane predstavljajući im promjene tih cijena isključivim kretanjem cijena nafte. Po tome, ako su cijene dizela i benzina u BiH rasle brže od rasta cijena nafte, u pitanju su zloupotrebe od strane distributera i državu treba pozvati da djeluje. Nemam neke posebne sklonosti prema distributerima, čak mislim da su mnogi na granici nedozvoljenog dogovaranja o cijenama, ali to je pitanje kojim se ne želim ovdje baviti.

Suština je moje objave to da javnosti treba predočiti istinu da cijene benzina i dizela (uz činjenicu da su fiskalna opterećenja na derivate vrlo visoka sukladno politikama EU) rastu kao rezultat rasta troškova prerađene nafte, ali i rasta tražnje za benzinom i dizelom zbog toga što se ne mijenjaju navike u potrošnji, kako u svijetu, tako i u EU, a tako i u BiH. Kada se na pravi način da dijagnoza stanja, onda je moguće javnim politikama djelovati u pravcu rješenja u korist općeg javnog dobra.

Ta istina počinje od abecede naftne ekonomije i tržišta naftnih derivata koja se sastoji u sljedećem:

– cijene nafte imaju svoju dinamiku kao rezultat odnosa ponude i tražnje na realnom tržištu (commodity market) koje iznosi oko 100 miliona barela na dan, odnosno oko 5 milijardi tona nafte godišnje u 2022. godini i tu su odnosi tražnje i ponude prilično usklađeni

– cijene nafte imaju također dinamiku uvjetovanu tražnjom nafte po osnovi investicijskih operacija na osnovi futures koje višestruko povećavaju tražnju za naftom u vrijeme političkih i drugih neizvjesnosti i to je simboličko tržište koje je nemoguće predviđati

– cijene naftnih derivata, prije svega dizela i benzina ovisne su jednim dijelom o troškovima proizvodnje u kojima je dominantno utjecajna nafta, a zatim i troškovi složenih tehnoloških procesa njihove proizvodnje.

Sem troškova na njihove cijene utječe tražnja za derivatima, što znači da cijene derivata proizlaze iz specifičnosti njihovih tržišta, neovisno o cijeni nafte, drugim riječima cijene benzina i dizela rastu kao rezultat rasta tražnje (broja motornih vozila, dohotka i sklonosti korištenju drumskog prevoza u odnosu na druge vidove transporta), tako se dešava da ljeti cijena tih derivata raste zbog rasta tražnje, neovisno o kretanju cijena nafte.

– benzin i dizel gorivo u BiH se već nekoliko godina ne proizvode, nego se uvoze iz Srbije, Hrvatske i sa Mediterana, kao referentne cijene služe Platt-s kotacije sa određenim premijama i na tom tržištu se formiraju spot cijene (rezultat ponude i tražnje u određenom momentu) po kojima se realiziraju nabavke čak i od strane Rafinerije Pančevo i Rafinerije Rijeka sa određenim premijama

– cijene dizela i benzina mogu rasti neovisno o rastu cijena nafte, a mogu i padati neovisno o padu cijena nafte, zato je potpuno neprofesionalno promatrati cijene derivata isključivo u funkciji kretanja cijena nafte

– pored spot cijena na Mediteranu za benzin i dizel gorivo na domaće cijene utječe i kurs dolara prema KM (u januaru bio 1,72 KM, a najviše je bio na nivou od 1,875 KM)

– za BiH je kretanje cijena nafte samo indikativna informacija, pa umjesto kotacija nafte treba promatrati Platt-s kotacije na Mediteranu i tako promatrati dinamiku i predviđati kretanje cijena dizela i benzina na BiH tržištu u postojećim uvjetima fiskalnih opterećenja i administrativne kontrole cijena derivata.

Dakle, analitičari, promjenite ugao promatranja i kontekst analize cijena derivata i informirajte građane na pravi način.

Kao ilustraciju svega što sam naveo dajem mjesečne podatke o kretanju cijena od decembra 2021. do danas za naftu Brent, za dizel i benzin na Mediteranu (izvor Platt-s kotacije od jedne domaće naftne kompanije) i podatke o maloprodajnim cijenama dizela i benzina u BiH.

Podaci iz grafikona pokazuju da je u junu 2022. u odnosu na decembar 2021. godine cijena nafte povećana za 68,8%, a na Mediteranu cijena dizela za 109,% i benzina za 84,5%, dok je maloprodajna cijena benzina u BiH povećana za 28,5%, a cijena dizela za 49,8%. Dakle, u potpunosti potvrđeno sva obilježja tržišta naftnih derivata i teza da cijene derivata nisu isključivo rezultanta cijena nafte.

The post Prof. Domazet objasnio: Cijene goriva nisu uvjetovane samo cijenama nafte, to je zabluda appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.