U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture „ Preporod“ Srebrenik, u petak 8. jula u kino Sali Doma kulture u Srebreniku je održana manifestacija pod nazivom „ Putevi spasa“. U okviru ove manifestacije otvorena je izložba slika na temu „Srebrenica“, te održan okrugli sto posvećen Srebrenici. Na ovu temu, prisutnim posjetiocima su govorili predstavnici Arhiva TK, te savjetnik općinskog načelnika za kulturu Nermin Tursic. U okviru manifestacije upriličena je i promocija romana „Putevi spasa“ autora Fadila Duranovića iz Srebrenika. O ovom romanu govorili su urednik Ilija Matic, recenzent prof. Jasna Hadžiselimović i dramaturg Hasan Džafić, koji je istakao, da je po mišljenju stručnjaka za književnost, roman „Putevi spasa“ najbolje književno djelo napisano na temu Srebrenice. Prisutnim gostima obtratio se i sam autor naglasivši da mu je ovo bio najveći životni izazov, te da ga je svo vrijeme pisanja proganjala misao i pitanje: Boze, da li ja, ili bilo ko drugi koji nije proživio golgote Srebrenice, imam pravo pisati na tu temu ? Ipak, o Srebrenici treba pisati, jer sve što nije zapisano, biva zaboravljeno, a sve što se zaboravi, može se i ponoviti, istakao je autor Fadil Duranovic.
Također provjerite
Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.