U sklopu obilježavanja 680 godina Povelje bosanskog Bana Stjepana II Kotromanića, dana 09.02.2013.godine, u Plavoj sali srebreničkog Doma kulture, održana je promocija prvog i drugog broja časopisa „Baština sjeveroistočne Bosne“. O časopisu, čiji je izdavač JU Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na promociji su govorili dr. Edin Mutapčić, mr. Rusmir Djedović i prof. Almedin Ibrišimović. –„Bogato kulturno-istorijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne veoma je slabo istraženo i prezentirano kulturnoj i široj javnosti. Imajući u vidu tu činjenicu, pokrenuli smo realizaciju projekta izdavanja stručnog časopisa, zahvaljujući kojem već više od dvije godine veliki broj mladih istraživača istražuje i prezentira široj javnosti sve aspekte višemilenijske kulture života i baštine Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne“, istakao je Mutapčić. Uz prezentiranje brojnih tema obrađenih u prvom i drugom broju časopisa, promotori su govorili i o aktuelnoj problematici zaštite kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, pri čemu su posebno ukazali na problem nedostatka novca za istraživanje brojnih arheoloških nalazišta na ovom području.
Također provjerite
Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.