Radionica u okviru „Energe“: Kako povećati korištenje dostupne biomase u proizvodnji el. Energije u BiH?

Trenutno u BiH ne postoje postrojenja na biomasu koja isporučuju električnu energiju u mrežu, iako veliki energetski potencijal u ostacima iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije postoji. Pored toga što se Bosna i Hercegovina obavezala do određenog vremenskog perioda ispuniti brojne ciljeve zadane različitim međunarodnim sporazumima, koje je potpisala, drvoprerađivačka industrija je svakako jako bitan ekonomski sektor u zemlji. Upravo o tome danas se govorilo na radionici “Kogeneracija na biomasu u drvoprerađivačkoj industriji BiH – prilike, barijere i rješenja” u organizaciji GIZ ProRE i USAID EIA projekata, koja je održana posljednjeg dana ovogodišnjeg sajma “Energa”.

Podsjećajući prije svega na pomenute obaveze Bosne i Hercegovine i potrebu razvijanja ove industrijske grane Thomas Mitschke, viši savjetnik za bioenergiju GIZ, istakao je i činjenicu da postoji potražnja i za vlastitom proizvodnjom toplote iz biomase.

-Smatrali smo da je ovaj projekat jedan dobar odgovor da se na vrlo efikasan i jako ekonomičan način odgovori na obje te stvari, s jedne strane da se ostvare ti ciljevi koji su zadani, a sa druge da se osigura toplotna energija koja je potrebna za vlastitu potrošnju. Dakle, treba povećati instaliranu snagu koja je proizvedena kroz kogeneraciju iz biomase, kazao je Mitschke.

Radionica je organizovana kako bi se razmotrili određeni aspekti realizacije ovog projekta. Govorilo se o trenutnom stanju, potencijalima biomase, ali i o mogućnostima da se ova oblast unaprijedi.

-Da li, odnosno koliko, BiH drvoprerađivačke industrije već ima, da li već postoje određena postrojenja koja koriste biomasu iz šume, da li postoji potreba za dodatnim postavljanjem takvih postrojenja, šta je u tom smislu potrebno, kakvi su prijedlozi za unaprijeđenjem postojećeg stanja, da li je potrebno raditi nešto na polju zakonodavstva kako bi se ti zakoni prilagodili i bili poticajniji za uspostavljanje takvih postrojenja, samo su neka od pitanja o kojima smo danas razgovarali. Postoji provodivo rješenje, ali treba razmotriti i određene aspekte u smislu dobavljanja sirovine iz šume koja je perspektiva u tom smislu, zaključio je Mitschke.

Ova radionica organizovana je upravo sa ciljem da se iznađu odgovori na ova pitanja. Cilj je da se poveća korištenje dostupne biomase, odnosno poveća udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Organizovanje ove radionice podržali su Privredna/Gospodarska komore FBiH i Privredna komora RS.

Projekat ENERGA se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade KS, Ministarstva privrede KS. Partneri su Vanjskotrgovinska komora BiH, Privredna komora FBiH, dok su sponzori Ured Specijalnog predstavnika EU u BiH, BH Gas, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u FBiH, UNDP i USAID.

The post Radionica u okviru „Energe“: Kako povećati korištenje dostupne biomase u proizvodnji el. Energije u BiH? appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.