Izuzev toga, ostala prava radnika su nešto što mnogi od njih svjesno žrtvuju ili ne forsiraju njihovu primjenu. Korištenje godišnjeg odmora u punom obimu, korištenje porodiljskog u potpunosti, tužba prema poslodavcu u slučaju nezakonitog otkaza, odšteta, i niz drugih prava su zakonom propisane mogućnosti koje građanima omogućavaju normalan život.
Važnost sindikata u firmi
Slučajevi kada se radnici odriču dijela svojih prava zarad “mira u kući“ odnosno u firmi je često posljedica činjenice da radnici nisu organizirani, tvrdi predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.
- To je najveći problem, jer kad ima sindikat onda radnici imaju koga zvati za savjet i pomoć. Najveći problem trgovačkih firmi, a pogotovo manjih preduzeća, je da nema sindikata i onda se dešava da onog momenta kada poslodavac ugrozi njihova prava radnici čak to i ne znaju, ili prođu rokovi za određena prava koja su mogli koristiti – kazala je ona.
Kao jedan od primjera navela je činjenicu da pojedini radnici ne znaju da postoji rok u okviru kojeg se moraju prijaviti na biro ili gube razna prava. Također, radnici često potpišu sporazumni otkaz ali onda na birou ne mogu dobiti naknadu koju bi mogli imati u slučaju da im je u raskidu ugovora o radu navedeno da su tehnološki višak.
- Radnici otkaz gledaju isključivo kao gubitak posla, i iz vida izgube neka druga prava koja mogu ostvariti nakon toga – pojašnjava Beširović.
Dodatni primjer je i iskorištavanje porodiljskog odsustva kada se mnoge žene dobrovoljno ranije vraćaju na posao da ga ne bi izgubile, iako im je ostalo još zakonski predviđenog vremena da borave kući. Tu je i pitanje naknada za porodilje koje je prema mišljenju Beširovića u Kantonu Sarajevu dobro riješeno i na vrijeme se isplaćuje u usporedbi sa drugim kantonima.
- Mi smo u praksi imali slučaj gdje je radnik dobio otkaz pod sumnjivim okolnostima. Jasno je bilo da se radilo o tendencioznom prebacivanju radnika iz jednog objekta u drugi koji je nerentabilan ili se zatvara. Onda smo dokazali da je radnik planski smješten u nerentabilan objekat. S druge strane, ima dosta slučajeva gdje poslodavac krši pravilnik koji je sam donio. U takvim slučajevima, sudski postupci po pravilu završe u korist radnika ali je problem što postupci traju dugo. Radnici bi ipak trebali pročitati te pravilnike i biti upoznati s njihovom odredbama. Druga je priča što pojedini poslodavci taj pravilnik stave na neprimjetno mjesto ili ga čak i kriju, iako treba biti istaknut na oglasnoj ploči. Tu je bitna uloga sindikata da ukaže pažnju na te stvari – zaključuje Beširović.
Besplatna pravna zaštita
Ali mnogi radnici nisu u sindikatu i pitanje je kako mogu sudski zaštititi svoja prava. Tim povodom u većini kantona u FBiH djeluju kantonalni zavodi za besplatnu pravnu pomoć. Radnici koji smatraju da su nezakonito otpušteni mogu se ovoj instituciji obratiti s molbom da njihov slučaj obradi i sudski procesuira nakon što firmi uputi upozorenje ukoliko se zaista desila nezakonita povreda prava radnika.
- Mi pružamo pravnu pomoć u mnoštvu situacija, ne samo radnicima; od revizije invalidnina, pa do niza drugih slučajeva uključujući i radno pravo. Ukoliko radnici ispunjavaju uvjete da dobiju našu pravnu pomoć, onda nam se mogu obratiti – kazao je direktor Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći KS Velija Nuhanović.
Besplatnu pravnu pomoć kako u Kantonu Sarajevo tako i u ostalim kantonima mogu ostvariti razne kategorije stanovništva uključujući dijete, lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice, žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema kantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti, uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova domaćinstva, član porodice šehida, lica lošeg imovinskog stanja i niz drugih.
Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka. Problem u radu Zavoda predstavlja činjenica da je zaposleno svega 5 pravnika uključujući i direktora što je nedovoljno da bi se zadovoljile pravne potrebe svih osoba koje ispunjavaju uvjete za besplatnu pravnu pomoć.
- Što se tiče slučajeva radnika, tu se najčešće radi o problemima tokom privatizacije. Pojedinim firmama smo slali opomene i oni su ispravili nedostatke, dok drugi nisu. Kada smo tokom samog postupka dobili presudu, nismo od nekih firmi mogli ništa naplatiti za radnika jer je već sve bilo oduzeto od strane poreznih službi, banaka i slično – zaključuje Nuhanović.
Institucija ombudsmena
Radnicima je za pravne savjete i pomoć dostupna i Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Zaposlenici Odjela za praćenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava pomažu radnicima koji su bili žrtve bilo kakve diskriminacije, ili u slučajevima kada im je povrijeđeno pravo na odmor, razonodu, razumno ograničenje radnog vremena, povremena plaćena odsustva, naknadu za praznične dane, osnivanje i članstvo u sindikatima, pravedne i sigurne uslove rada, štrajk, korištenje službi socijalne zaštite i niz drugih.
Iako je realnost BiH sporo pravosuđe koje će slučajeve radnika kojima su povrijeđena prava često rješavati godinama, važno je da građani svoja prava štite i preko suda u situacijama kada ne postoji drugo rješenje. Na taj način će se makar pokrenuti sistem koji pravdu sporo dostavlja, ali oštećenoj strani je bolje i to nego nikakva satisfakcija.
U ekonomskoj situaciji kakva je u BiH mnogi radnici su sretni da imaju redovnu plaću, te da poslodavac uplaćuje sve zakonom propisane doprinose.
