Raste izvoz iz BiH u Njemačku

Dok je Savezni ured za statistiku objavio da je ukupan njemački izvoz porastao za oko jedan posto, isporuke u 13 zemalja jugoistočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Kosovo, Albanija, Rumunija, Bugarska, Grčka, Mađarska, Turska) u 2016. su porasle za 4,25 posto na ca. 79 milijardi eura. To je porast za više od tri milijarde eura u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, uvoz iz ovih zemalja je porastao za 8,36 posto na 69,3 milijardi eura.

“Ovakav razvoj je dijelom rezultat povećane konkurentnosti preduzeća iz zemalja jugoistočne Evrope, a dijelom i promjena koje se tiču tržišta dobavljača, gdje je znatno primjetno povlačenje njemačkih kupaca iz Azije i preorjentisanje na dobavljačka tržišta u jugoistočnoj Evropi. Osim toga, zemlje poput Rumunije i Hrvatske, nakon početnih napora i prilagođavanja standardima Evropske unije, sada sve više profitiraju od integrisanja u unutrašnje tržište EU”, rekao je Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini.

Uporedimo li apsolutnu vrijednost, najveći rast izvoza u 2016. godini ostvaren je u trgovini sa Mađarskom (47,7 milijardi eura), Turskom (37,3 milijardi eura) te Rumunijom (26 milijardi eura).

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.