"Pretresno vijeće osuđuje vas, Ratko Mladiću, na doživotnu kaznu zatvora", rekao je sudac Orie.
Ratni zločinac Ratko Mladić proglašen je krivim kao učesnik raznih udruženih zločinačkih poduhvata i osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Sudsko vijeće odlučilo je da Mladić nije kriv po tački jedan, odnosno za genocid u šest bh. općina i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom mostu, Kotor Varoši i Prijedoru. Vijeće je odlučilo da je Mladić kriv kao učesnik raznih udruženih zločinačkih poduhvata. U konačnici proglašenje krivim za deset od jedanaest tačaka optužnice.
Između ostalog i po tačkama genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportacija, nehumano djelo prisilnog premještanja, terorisanje, protivpravni napadi na civile i uzimanje talaca.
Sudac Alphons Orie pročitao je zaključke optužnice protiv Mladića, a onda i presudu.
"Optuženog se teretio po dvije tačke za genocid i pet tačaka za zločine protiv čovječnosti. Optuženi je također optužen po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja, a to su nasilna djelovanja čiji je glavni cilj bio teroriziranje civila, nezakoniti napadi na civile, uzimanje talaca, optužen je također i za genocid", kazao je Orie na početku čitanja opužnice.
Genocid nije počinjen u šest općina jer je ubijena relativno mala grupa Bošnjaka
Prvi dio optužnice se odnosio na genocid u šest općina i to u Foči, Ključu, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.
Tužilaštvo smatra da je Ratko Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi "polagali pravo".
"Vijeće se nije uvjerilo da nije bio plan da se počini genocid u šest općina (Ključ, Kotor-Varoš, Sanski most, Prijedor, Vlasenica i Foča). Zaključeno je, međutim, da je ciljana grupa, koja je ubijena, bila relativno mali dio Bošnjaka u cjelini, zbog čega nije zaključeno da je cilj bio uništenje grupe Bošnjaka u cjelini", navedeno je u zaključku.
Teroriziranje Sarajeva je bilo primarna svrha snajperskog djelovanja
Vijeće je utvrdilo da su pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjeravali vršiti teror nad civilima Sarajeva. Vijeće je zaključilo da su vršeni neselektivni napadi na civile i civilno stanovništvo u cjelini.
Istakli su da je Mladić bio na poziciji glavnokomandujućeg dok je teroriziranje Sarajeva bilo primarna svrha snajperskog djelovanja i bombardiranja.
Sudija Orie je kazao da je vijeće utvrdilo da su pripadnici Vojske Republike Srpske snajperskim hicima gađali civile, da je stotine civila ubijeno, a hiljade ranjeno.
"Mnogi od njih su ubijani dok su stajali u redu za vodu, hodali ulicama, ili išli na tržnice", kazao je Orie.
Istakli su da je teroriziranje grada bilo primarna svrha snajperskog djelovanja.
"Shodno tome je vijeće konstatiralo da su za vrijeme rata u Sarajevu korištene modificirane bombe", napomenuo je sudija Orie.
Uvrdili su da su civile u Sarajevu ubijali pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa kojim je komandovao Ratko Mladić. Konstatovali su da je Mladić bio na dužnosti glavnokomandujućeg dok se to dešavalo.
Potvrđen genocid u Srebrenici
Čitajući zaključke u vezi sa Srebrenicom, sudija Orie je na početku spomenuo naredbu Radovana Karadžića da se naprave "uslovi besperspektivnosti za daljnji opstanak civila". Prema riječima sudije, Mladić je preuzeo Karadžićevu naredbu i sproveo je u djelo.
Vijeće je utvrdilo da je cilj u Srebrenici bio uništiti bosanske muslimane u Srebrenici. Vijeće utvrđuje da zločin genocida, istrebljenja i ubojstva jeste počinjen u Srebrenici.
Sudsko vijeće Haškog tribunala utvrdilo je da su fizički izvršioci imali posebnu namjeru da nad bosanskim muslimanima u Srebrenici počine krivična djela genocida, progona, istrebljivanja i ubistva, kao i nehumano djelo prisilnog premještanja. To znači da je i u ovom slučaju potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid.
Udaljen iz sudnice
Mladić je imao "krizu hipertenzije" tokom čitanja presude. Zbog problema s krvnim pritiskom pregledao ga je tim ljekara. Navodno mu je pozlilo jer je njegov pritisak bio 170/90.
Mladić je tražio pauzu kako bi otišao u toalet, na toj pauzi mu je izmjeren pritisak, a odbrana je tražila da se skrati čitanje presude ili da se čitanje zaključaka prekine. Odlučeno je da se nastavi čitanjem obrazloženja te je Mladić vraćen u sudnicu.
Kada je ušao u prostoriju bunio se zbog odluke sudije te je odlučeno da će biti udaljen i da će se čitanje zaključaka nastaviti iz druge prostorije, a uz njega će biti ljekar i medicinska sestra.
Udruženi zločinački pothvat u Sarajevu i Srebrenici
Sudija Orie je u nastavku izricanja presude rekao da je Mladić na Skupštini bosanskih Srba često sugerirao kakvu poziciju srpski političari treba da zauzmu prilikom razgovora. Prema sudijinim riječima, Mladić je organizirao propagandu protiv Bošanjaka i Hrvata. Time je, kako je rekao sudija, doprinio da se djelima ubistva, progona i drugim zločinima Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s teritorije na koju Srbi "polažu pravo".
Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat u Sarajevu. Utvrđeno je da je optuženi ograničio isporuku humanitarne pomoći civilima od 10. aprila 1994. nalažući svim jedinicama VRS-a da blokiraju sve humanitarne organizacije na teritoriji bosanskih Srba.
Namjerno je davao izjave kojima je navodio medije na krivi zaključak vezano uz počinjene zločine. Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su počinjeni. Vijeće smatra da je Mladić imao značajnu ulogu u provedbi udruženog zločinačkog poduhvata.
Kada je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom uz Srebrenicu, Vijeće je utvrdilo da je on postojao i da je glavni cilj bio da se eliminiraju muslimani ubijanjem muškaraca i dječaka te prisilnim odvođenjem žena, djece i starijih muškaraca. Članovi su bili Karadžić, Krstić, Popović, Tolimir, Borovčanin...
Bez Mladića zločini na ovakav način ne bi mogli biti izvedeni, zaključilo je vijeće.
Ratni zapovjednik VRS-a Ratko Mladić je osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Pripadnici specijalne jedinice policije Srbije Mladića su uhapsili 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo (Srbija). Odmah je izručen u Hag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.
Prva optužnica protiv Mladića je podignuta 25. jula 1995. godine, a od tada je nadopunjavana četiri puta, da bi konačna verzija optužnice po kojoj mu je i suđeno u Hagu bila dopunjena u novembru 2011. godine. Suđenje Mladiću koštalo je više miliona maraka.
Tokom suđenja saslušano je 377 svjedoka, a Sudsko vijeće pred sobom je imalo blizu 10.000 dokaza. Vijeće je utvrdilo da su pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjeravali vršiti teror nad civilima Sarajeva. Vijeće je zaključilo da su vršeni neselektivni napadi na civile i civilno stanovništvo u cjelini.
