Ko je Salko Omerović - kandidat Nezavisne Bosanskohercegovačke Liste ?
Omerović Salko je rođen u Lipju, 04.04.1970. godine. Osnovnu školu je završio u Dubokom Potoku, a potom srednju medicinsku u Tuzli, nakon čega završava visoku poljoprivrednu školu u Šabcu kao strukovni inžinjer zaštite bilja. Oženjen i otac je dvoje djece.
Nakon završene srednje škole je otvorio prvu samostalnu trgovačku radnju u mjestu Lipje, koja je poslovala od 1990 do 1992. Osniva firmu 1997. pod nazivom “djl. O&DŽ” koja se također bavila trgovinom. Tvrtka je 2000. godine promijenila naziv u “d.o.o. Valplast”, te i dan danas djeluje na području grada Srebrenika gdje je zaposleno 35 radnika. Preduzeće se bavi proizvodnjom i prodajom različitih zičanih proizvoda, te operira na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Omerović Salko od 2000 do 2020 u firmi “Valplast” obavlja dužnosti direktora (2000-2008; 2012-2017) i stručnog savjetnika (2017-2020).
Gospodine Omeroviću, niste aktivni u lokalnoj politici, poduzetnik ste. Koje probleme vidite u Srebreniku i kako biste ih, kao gradonačelnik, riješili u sljedeće četiri godine?
Iako do sada nisam bio aktivan na političkom podiju, politika je uvijek imala veliki uticaj na mene i ljude oko mene. Moja ljubav prema ovom gradu, želja za poboljšanjem kvalitete života mojih sugrađana i frustracija zbog nedostataka adekvatnih političkih mjera zadnjih par godina je rezultirala mojom kanditaturom.
Svjestan sam svog noviteta na političkoj sceni, međutim moje dugogodišnje iskustvo u vođenju uspješne firme, zajedno sa znanjem koje sam skupio kao aktivni član NBL-a (Nezavisne Bosanskohercegovačke Liste) me motiviralo da primjenim metode koje su moje stranačke kolege uspješno implementirale na pordučjima Općine Stari Grad Sarajevo, Goražda, Kalesije i Bosanskog Petrovca. Oni su svojim idejama i mjerama značajno pridonijeli razvoju lokalnih zajednica, što je budućnost koju ja želim osigurati i svojim sugrađanima. Na lokalnom nivou, kandidati Nezavisne Bosanskohercegovačke Liste su sastavljeni od stručnjaka iz svih slojeva života, od kojih ću imati nesebičnu stručnu pomoć u provođenju naših zacrtanih ciljeva.
Kada govorimo o budućnosti, za četiri godine vidim Srebrenik kao moderan grad, vođen od strane mladih i iskusnih ljudi koji dijele moju ljubav prema njemu i donose isključivo odluke koje zadovoljavaju opšti interes naših građana. Mislim da je izraz „funkcioner“ pogrešan, te da bi adekvatniji izraz bio „djelatnici javne uprave“. Mi trebamo biti tu na usluzi građana, a ne obratno. Pored jasno izdefinisanog upravljačkog procesa i mjera koje ćemo donositi u funkciji razvoja našeg grada, mislim da je bitno reći jasno i glasno da smo tu za svaki problem, neovisno o tome koliko veliki ili mali bio.
Kao uspješni poduzetnik i zabrinuti sugrađanin moj glavni prioritet, ukoliko budem izabran za gradonačelnika, je poboljšati infrastrukturu grada. Mislim da sam za to više nego kvalifikovan, te da bih uspio implementirati mnoge projekte, kao što su uvođenje pitke vode u sva Srebrenička kućanstva, asfaltiranje putova i uvođenje adekvatne rasvjete, na kvalitetan i finansijski izvodljiv način.
U svoje slobodno vrijeme se rekreativno bavim sportom. Od 2008. godine do danas sam predsjednik šahovskog kluba u Srebreniku, a obnašao sam i funkciju predsjednika NK „Aida“ Duboki Potok, i tu sam uvidio važnost kulture i sporta za naš grad. Historijsko-kulturno nasljeđe kraljevskog grada Srebrenika ne smije biti marginalizovano, zbog čega je organizacija kulturalnih i umjetničkih dešavanja od velike važnosti. Također želim osigurati više sredstava za sportske klubove iz ruralnih područja i stipendirati nadarene sportiste iz različitih disciplina.
Kroz očinstvo sam uvidio važnost pružanja prilika za razvoj i edukaciju novih generacija na kojima svijet ostaje. Posebnu pažnju ćemo posvetiti integrisanju socijalne jednakosti u našem društvu. Pružit ćemo pomoć mladim ljudima pri njihovom zapošljavanju, školovanju, i stipendiranju. Obezbijedit ćemo podršku radu javnih predškolskih ustanova, dječijem dodatku za svu djecu grada, te dodatku za trudničko bolovanje.
Što se tiče gradske administracije, iako znamo da imamo veliki i nefunkcionalan gradski aparat, nećemo donositi mjere koje će dovoditi do drastičnog smanjenja radnika. Osposobiti i preusmjeriti ćemo trenutnu administraciju da donosi odluke i rješenja u korist grada, bilo kroz veće prihode ili adekvatniji menadžment trenutnih sredstava, kako bi se gore navedene tačke mogle realizovati u roku od četiri godine.
Kako privući investitore da ulože u Srebrenik? Kako mislite Vi to uraditi?
U Srebreniku žive poduzetni ljudi. Mišljenja sam da prvenstveno treba dati priliku našim malim obrtnicima, a onda srednjim pa velikim preduzećima. Pomoći im da prošire svoje trenutne kapacitete, kroz različite subvencije ili subfinansiranje, što bi ultimativno rezultiralo povećanjem broja zaposlenih i većim prihodima našem gradu.
Ali, ulaganje u industrijske zone neće biti isključivo za Srebreničke poduzetnike, nego ćemo istovremeno pokušati privući i strane ulagače.
Kada je u pitanju razvoj industrijskih zona, privlačenje investitora i firmi, u našoj okolici imamo veliki broj uspješnih priča. U neposrednoj blizini imamo primjer Tešnja, koji je u proteklih desetak godina zabilježio značajan rast u privredi. Ako izađemo malo van granica naše zemlje, imamo odlične primjere Varaždina u Hrvatskoj ili Inđije u Srbiji, koji su sa velikim svjetskim i domaćim firmama sklopili povoljne aranžmane vezane za infrastrukturu, zemljišta i sl. Ja sam kao privrednik svjestan da Srebrenik neće biti ničiji prvi izbor, ukoliko ne omogućimo investitoru troškove poslovnice za iznos niži u odnosu na ostale lokacije. Investitor ce doći ako može isti proizvod napraviti za manje novca, ako postoji dovoljno kvalitetne radne snage i ako postoji volja menadžmenta grada.
Kao poduzetnik znate kako se gradi, ne samo u Srebreniku, već i u svijetu. Kako biste stali u kraj sa ovom “divljom gradnjom” visokospratnica u Srebreniku?
Divlja gradnja je možda malo tendeciozan pojam u ovom slučaju. Na kraju krajeva svaka od novosagrađenih višespratnica ima urednu urbanističku i građevinsku dokumentaciju, koja je u skladu sa prostornim planom koji prolazi sve zakonske procedure, tako da je ovo što imamo legalno, ali to ne mora značiti da se treba odreći estetike moderne urbane gradnje. Kao i u svim drugim slučajevima na slobodnom tržistu, potražnja i ponuda stoje u uskoj korelaciji. U krajnjem slučaju, građevinske firme i Srebrenički investitori ne bi pravili ovoliko stanova da ne postoji potražnja za istim. Međutim, mišljenja sam da se sa samo uz više osjećaja i dugoročnog planiranja može postići ljepši rezultat. Ne možemo dozvoliti da se prave višespratnice koje nemaju dovoljan broj zakonom propisanih parking mjesta. Zakonski gledano, rješenje ne može biti u zauzimanju trotoara ili zelenih površina ispred zgrada.
U svijetu je trenutno jako popularan trend zelenog urbanog življenja, gdje se na svaki mogući način pokušava ozeleniti postojeća infrasturktura, odnosno prilikom izgradnje se vodi računa o zelenim površinama. Vidimo da se grade zeleni zidovi, priroda se takoreći inkorporira u novogradnju. Ovaj način gradnje je sigurno skuplji za investitora ali daje jednu drugačiju sliku i poruku, i to je ono na čemu planiram raditi, sa svima koji žele investirati u stanogradnju i održivu energiju. Osim toga, u našem programu imamo planirano da u sve četiri godine trajanja mandata zasadimo po hiljadu različitih sadnica godišnje, kako bi ozelenili svaki zabetonirani kutak gdje god to okolnosti dozvoljavaju.
U centru grada postoje ruševni i napušteni objekti, koje evidentno treba sanirati. Šta je Vaše mišljenje?
U takvim slučajevima prvenstveno su krivi vlasnici parcela koji uprkos dužim vremenskim periodima ne uspijevaju riješiti imovinsko-pravne odnose, tako da projekti onda stagniraju. Na zapadu je praksa, da urbanistička i građevinska dozvola nakon određenog vremenskog perioda, a u slučaju da radnja nije započeta, prestaje da važi. Mislim da mi imamo sličnu zakonsku regulativu, ali to bi odgovarajuće gradske službe najbolje znale adresirati.
Danas postoje gradski informacioni sistemi, u kojima su unesene lokacije i stanja svakog drveta, parka, te objekta bio on u gradskom ili privatnom vlasništvu. Kod nas pojedinci često na svoju ruku uništavaju zelenilo i prave zgrade pored ili usred parka. Koje je Vaše mišljenje o ovoj temi?
Već sam pomenuo našu inicijativu o četiri hiljade sadnica, tako da naravno nema smisla da motorkom tretiramo već postojeće zelenilo. Globalno zagrijavanje je vjerovatno jedan od najpodcjenjenijih problema današnjice. Naučno je dokazano da je temperatura u urbanoj sredini čak nekoliko stepeni niža ukoliko je površina bogata razgranatim drvećem, praveći prirodni hlad. Djeluje kao filter i tako život u gradu čini ugodnijim.
Hoćete li biti kvalitetna opozicija u gradskom vijeću ili jedna od manjih stranaka koja će biti u koaliciji sa jednom od većih stranaka?
Naš cilj je zadržati tri mandata koje nezavisna lista trenutno ima u gradskom vijeću, sa dodatna dva ili tri mjesta. Dodatnim mandatima mogli bismo naravno učiniti više, i oštrije zastupati naše stavove koji se tiču budućnosti našeg grada i okolnih naselja. Namjera nam je da ne dopustimo apsolutnu većinu jedne stranke, jer se to u skorijoj prošlosti naših prostora pokazalo kao krajnje diskutabilno, a i sa demokratskog stajališta krajnje upitno. Do sada smo bili jedina opozicija u gradskom vijeću i to namjeravamo i ostati.
Koliko će Vaš rad biti transparentan i javan?
Ne namjeravam trošiti gradski budžet za reklamiranje po socijalnim mrežama. Svoj rad planiram koncipirati tako da je u svakom momentu jasno i vidljivo na čemu se trenutno radi, ko radi, ko finansira i šta je sljedeće u planu. Za to mi ne treba reklama.
Gosp. Omerović hvala na odvojenom vremenu i puno uspjeha u budućem radu.
