Samo jedna evropska zemlja ima gore puteve od BiH

Kvalitet putne infrastrukture  u Evropi je dosta šarolik.

Posebno se to dobro vidi iz mape koju je obajvio revijahak.hr.

Prema njoj najbolji evropski putevi su u Holaniji, a potom u Švajcrskoj, dok se najbolji putevi u svijetu nalaze u Singapuru.

S druge strane, na samom evropskom dnu su putevi Bosne i Hercegovine, iza nas je samo Moldavija, s ocjenama 2,8 i 2,6.

Na svjetskom nivou BiH je 121 od 141 države, a Moldavija je na 127. mjestu u svijetu.
Koliko su nam putevi loši pokazuje i domaća statistika o broju saobraćajnih nesreća- dnevno ih se na našim putevima dogodi čak 100.

I stopa smrtnosti u Bosni i Hercegovini je visoka- 72 poginula lica na milion stanovnika što je daleko od prosjeka u EU (49 poginulih/milion stanovnika).

Pokazuje to I statistika BIHAMK-a.

OVO SU NAJOPASNIJI PUTEVI U BIH

BIHAMK je u svom izvještaju objavio i kartu Bosne i Hercegovine sa definisanim dijelovima države u kojima su nesreće najčešće. U Federaciji BiH, prema izvještaju, najopasniji putevi su u Tuzlanskom kantonu.  Potpunu informaciju o prometnim nezgodama, njihovim uzrocima i posljedicama u Bosni i Hercegovini u 2018. godini možete pogledati OVDJE.

Podsjetimo, preduzeće “Putevi RS” je  krajem 2017. godine, 24 mjesta u RS označilo kao crne tačke, a prednjače dionice Ljubogošta – Pale, zatim Zvornik u pravcu Osmaka, a posebno kritična je relacija od Banja Luke ka Prnjavoru.

Na području Doboja su kritični svi ulazi i izlazi iz grada, naveli su tada u Savjetu za bezbjednost saobraćaj grada.

Iz BIHAMKA su iste godine kao najrizičnije puteve označili magistralnu cestu M17, odnosno dionica od Zenice do Maglaja,slijedi dionica Doboj – Lukavac, zatim Jablanica – Mostar, Bugojno – Gornji Vakuf i B. Krupa – B. Otoka.

Izvor: 6yka.com

The post Samo jedna evropska zemlja ima gore puteve od BiH appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.