Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH: Sektor malinarstva pred kolapsom

Nekada najperspektivnija grana poljoprivrede u BiH danas je pred totalnim kolapsom, iako je sektor proizvodnje malina nekoliko godina unazad ostvarivao rezultate koji su vrijedni pažnje, u 2017. godini proizvedeno je više od 23.000 tona maline i ostvarena vrijednost izvoza od 71 milion KM, saopćeno je iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.

Ostvareni rezultati su svrstali BiH kao 7. zemlju na svijetu po ostvarenoj proizvodnji malina, a njihovu proizvodnju kao sektor koji bilježi najbrži rast.  Sektor proizvodnje malina danas prolazi kroz najteži period prije svega zbog nepovoljnih klimatskih uslova.

– Kiša koja konstantno pada značajno utiče na mogućnost branja maline, kao i na kvalitet ubrane maline. Drugim riječima, u malinarstvu je prisutno stanje elementarne nepogode koje nanosi milionske gubitke u proizvodnji – saopćeno je.

Navodi se da je izlazak pojedinih hladnjača iz otkupa u 2018. godini smanjilo raspoložive rashladne kapacitete te dodatno otežalo situaciju u cjelokupnom sektoru. Između ostalog, i to je doprinijelo neravnomjernoj raspoređenosti rashladnih kapaciteta na terenu.

Zbog nemogućnosti skladištenja proizvoda dnevno propadaju tone malina, a prema procjenama samo u okolici Maglaja do sada je propalo 500 t maline. Nadamo se da će se nadležno ministarstvo i ostali učesnici na tržištu uključiti i preduzeti potrebne korake kako bi se ustabilila situacija u sektoru malinarstva, zaključuje se u saopćenju Saveza.

The post Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH: Sektor malinarstva pred kolapsom appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.