Šejh Dedino turbe u selu Gornji Čekanići

Turbe Gornji Čekanići

ŠEJH DEDINO TURBE U SELU ČEKANIĆI GORNJI

"Ovo turbe nalazi se u haremu džamije u Gornjim Čekanićima. Bilo je sagrađena od brvana koja su dotrajala pa je prije 5 - 6 godina sagrađena novo od betonskih elemenata, u isto vrijeme kad je građena džamija.

U haremu džamije ima dosta grobova s mnogo uzglavnih nišana s raznim turbanima, a najviše ih je gužvastih. Skoro na svakom nišanu je uklesana sablja, ali na njima nema natpisa. S desne strane džamije, koja nije imala munare, a i na mjestu gdje bi trebalo graditi munaru, nalazi se jedan grob koji je u podnožju oivičen klesanim kamenovima i obložen kamenim pločama visine 0,66 metara. Grob je pokriven kamenim pločama. Nišani su odneseni, a na gornjoj ploči vide se mjesta gdje su nekad bili. Kroz otvore na ploči ubacuje se sadaka. U tom grobu sam našao jedan mramorni muški nišan bez turbana koji je odbijen. Stranice nišana su široke 10-12 centimetara. na tri strane ovog nišana npisano je: na jednoj stranici "La ilahe", na drugoj "illa", a na trećoj samo "Allah".

O Šeh Dedinom turbetu pričao mi je Smajo Djedović, mutevelija džamije i čuvar turbeta. Razgovoru je prisustvovalo nekoliko mještana, čija imena nisam pribilježio. Legenda kaže: Šeh Dedo je živio u Čekanićima i bio je evlija. Za njeg je znala cijela okolina. Bavio se zemljoradnjom. Bio je veoma cijenjen u mjestu i okolini. Kad se jednom prilikom u njegovoj njivi "Dedića brdo" kupilo sijeno, on je kupilicama rekao da vilama udaraju po sijenu i paprati. Kad su oni to uradili, on im je rekao da su pomogli vojsci da pobijede dušmane u ratu kod Banja Luke.

Šeh Dedo se nešto ogriješio o vezirove fermane pa je vezir iz Travnika poslao tatara s naređenjem da Dedo ide s njim u Travnik. On je to odbio. Kad je tatar došao drugi put, Dedo je uzeo metalnu kutijicu, nasuo je barutom i u nju stavio žigu od cerova drveta i to po tataru poslao u Travnik. Kad je vezir otvorio kutiju i u njoj vidio barut i živu vatru, poznao je da je Dedo evlija i nije više slao po njega tatara.

Kako sam naprijed rekao, na grobu je sagrađena turbe i postavljena su oba nišana. S njegove desne strane je grob njegovog "pobre", na kome nema ni jednog nišana. Za ovaj grob kažu da je grob inovjerca. Turbe se nalazi u haremu, ispod džamije pored puta. Vrata turbeta su od ceste, na sjeverozapadnoj strani. Kad je građena nova zgrada turbeta, oko grobova su postavljeni betonski ivičnjaci. Na oba groba postavljeni su obični drveni sarkofazi, tako visoki da je Dedin uzglavni nišan u sarkofagu, a samo je turban vani. Oba groba su prekrivena zelenim platnom.

Uspio sam nagovoriti muteveliju Smaju Djedovića i Hazima Ravkića da podignu drvene sarkofage, kako bih vidio izgled groba. Iznenadio sam se! Površina groba je bila ovalnog oblika, to je ustvari polovina valjka. Napravljen je od gline, pomiješane s nekim pijeskom. Glina je bila u veoma čvrstom stanju. Niže nogu taj poluvaljak je bio kao odsječeni u njega je mogla "zaći ruka do lakta."

Ispod nogu oba groba prostrti su tepisi. Tu je sedžada i tespih. Posjetioci ovog turbeta obično klanjaju dva rekata i ostavljaju sadaku na Šeh Dedin mezar. Ostavlja se novac, platno, peškiri, mahrame i drugi predmeti kao i cvijeće. Svijeće se ne pale na grobovima. Na turbe se dolazi kad se želi da se ispune neke velike želje. Nema određenog dana u koji se turbe posjećuje.

Mještani su mi pričali nekoliko priča o tome kako se kod turbeta "prikazuje" i oni su kao djeca bježali podalje od turbeta ili kad bi prolazili pored njega, okretali bi glave. Naime, džamija i turbe bili su podaleko od kuća u kojima se stanovalo, što sada nije.

Kad smo htjeli izaći iz turbeta, pristigla je nepoznata mlađa žena i rekla nam da želi ostaviti sadaku. U razgovoru smo saznali da je došla iz Maglaja preko Tuzle i Srebrenika. Žena je bila pravoslavne vjeroispovijesti. Kasnije nam nije ništa tajila zbog čega je došla i ispričala nam je neke stvari o ovom turbetu, o čemu se priča u Maglaju, i o tome ko ju je uputio na ovo turbe."

Linkovi:
DEDIJA - Hasan Kikic
Turbe - clanak na Avaz.ba

Također provjerite

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Srebrenik.NET vijesti

U Srebreniku održana “Kraljevska desetka” uz učeće trkača iz cijele BIH i svijeta

Srebrenik jučer je bio domaćin trećeg po redu trkačkog takmičenja pod nazivom “Kraljevska desetka”. Događaj …