Slaba infrastruktura otežava korištenje e-vozila u BiH

Iako Bosna i Hercegovina sve više čini na poboljšanju uslova za uvoz električnih automobila, infrastruktura i nedostatak punionica širom države otežavaju korištenje ovih vozila.

Naime, Komisija za spoljnu trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je prije nekoliko dana poslaničku inicijativu Edite Ðapo, Saše Magazinovića i Jasmina Emrića kojom se Savjet ministara BiH obavezuje da u roku od 15 dana usvoji Odluku kojom se suspenduje carinska stopa na uvoz električnih i značajno umanjuje carinska stopa na uvoz hibridnih automobila.

Takođe, Vlada Federacije BiH je nedavno usvojila Program utroška sredstava tekućih transfera pojedincima, čime je pojedincima omogućeno dobijanje ukupno milion KM na ime podsticaja pri kupovini električnih automobila.

“Namjena ovog programa je dodjela subvencija u FBiH od 1. januara do 12. decembra ove godine, za električne i hibridne automobile”, saopšteno je ranije iz Kancelarije Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Dodali su da visina iznosa koja se dodjeljuje kao finansijski podsticaj pojedincima za električna vozila iznosi 10.000 KM, a za hibridna električna plugin i hibridna full hybrid vozila po 5.000 KM.

Međutim, Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, naveo je za “Nezavisne” da je infrastruktura veoma bitan faktor i da je potrebno više punionica.

“Mi trenutno imamo 180 punionica, od toga je nekih pedesetak javnog karaktera, a ostalo su polujavne ili privatne punionice. Mora se osmisliti strategija instalacije punionica širom BiH i to najčešće gdje su brze ceste i auto-putevi po uzoru na države okruženja. U Hrvatskoj i Srbiji imamo svakih 30-40 kilometara električne brze punionice plus unutar gradova imaju i spore punionice”, objasnio je Muratović.

Prema njegovim riječima, infrastruktura i više punionica su veoma bitni za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

“U mojoj firmi imamo svakodnevne upite od strane turista da napune svoje automobile i mi im, naravno, dajemo tu mogućnost. Postoji veliki interes da svoje putovanje usmjere ka BiH, a sprečava ih nedostatak infrastrukture punionica. Brze punionice uglavnom se instaliraju uz brze ceste, auto-puteve i magistrale. U Hrvatskoj na svakih 30 kilometara imaju dva brza punjača, a unutar većih gradova imaju takođe brze punionice. Po mojoj procjeni, nekih tridesetak brzih punionica već sada nedostaje u BiH, a minimalno 200 sporih punionica. Potrebno je ukidanje i cestarine na auto-putevima, mogućnost parkiranja tih automobila unutar užeg jezgra gradova, besplatno punjenje unutar urbanih jezgra gradova, ukidanje poreza na imovinu i bespotrebne eko-takse koje se plaćaju u FBiH i RS, i naravno, očekujem subvencije i u Republici Srpskoj na uvoz ovih automobila. Ovo su sve prakse u Evropskoj Uniji”, naglasio je Muratović.

Iz jedne auto-kuće u Banjaluci koja prodaje polovne automobile rekli su da trenutno nema dovoljno interesa za električne automobile, ali da kupci nekada znaju pitati za hibridna vozila.

“Trenutno nemamo dovoljno interesa za tim da uvozimo i prodajemo električne i hibridne automobile pa to nismo uveli, ali to ne znači da se to ne bi moglo promijeniti u budućnosti”, naveli su iz ove auto-kuće.

Objava Slaba infrastruktura otežava korištenje e-vozila u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.