Srbija uvela sankcije Bjelorusiji

Srbija se uskladila sa sankcijama koje je Evropska unija u aprilu uvela Bjelorusiji zbog “situacije u Bjelorusiji i umješanosti Bjelorusije u rusku invaziju na Ukrajinu”, prenosi portal Europian Western Balkans (EWB).

U pitanju je Odluka Savjeta EU 2022/579, koja je donijeta 8. aprila, a dvije nedjelje kasnije, 22. aprila, na sajtu Savjeta objavljeno je da su se sa ovom odlukom uskladile Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina.

Ovo je drugi put da se Srbija uskladila sa sankcijama EU vezanim za rat u Ukrajini, poslije martovske odluke o produženju važenja restriktivnih mera bivšem predsedniku Ukrajine Viktoru Janukoviču i vodećim članovima ukrajinskog rukovodstva iz perioda 2010-2014. godine.

Odlukom koju je donio Savjet EU 8. aprila uvode se sektorske sankcije bjeloruskom finansijskom i transportnom sistemu kao reakcija na uključenost Bjelorusije u rusku agresiju na Ukrajinu, navodi se u obrazloženju.

Kako je pokazalo istraživanje Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC), Srbija se konzistentno usaglašavala sa restriktivnim mjerama EU prema Bjelorusiji sve do aprila 2019. godine, kada se nije usaglasila sa deklaracijom, odnosno Odlukom Savjeta EU 325, kojom su samo produžene sankcije.

The post Srbija uvela sankcije Bjelorusiji appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.