Šta jedu zatvorenici u najčuvanijem zatvoru u Bosni i Hercegovini?

Pekarski krompir sa mesom, obrok koji se najčešće služi srijedom, omiljeni je zatvorenicima u najčuvanijem zatvoru u Bosni i Hercegovini, Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Vojkovićima. Kuhinja, u kojoj radi najveći broj zatvorenika primjer je dobrog radnog angažmana zatvorenika, kažu u ovom Zavodu.

“Kuhinja sa pekarom ima 64 zaposlena od čega je sedam civila, a pedeset sedam zatvorenika koji su angažovani. Mnogi od njih su bili zatvoreni u prethodnim zatvorima na radu u kuhinji ili pekari, a neki su i po profesiji kuhari,” priča Zaim Babić, stručni savjetnik za sigurnost poslovanja sa hranom u Zavodu.

Pasulj i grašak su nešto, što prema riječima zasposlenih na pripremi hrane u ovom zatvoru, zatvorenici najmanje vole.

U kuhinji se poštuju najviši standardi u pripremi hrane. U zasebnim hladnjačama se čuvaju različite vrste namirnica, meso, mliječni proizvodi, a posebna prostorija postoji i za začine.

Hrana se poslužuje u skladu sa zdravstvenim stanjem, vjerskim, ali i drugim uvjerenjima. Kuhari kažu da među korisnicima imaju i desetak obroka koje pripremaju za vegetarijance. U ovom objektu ne postoji kolektivna kantina, obroci se poslužuju u ćelijama, a dostavljaju ih u termo posudama koje čuvaju toplotu do isporuke.

Zatvor posjeduje i kantinu gdje je moguće kupiti dodatnu hranu. Pored sportskih terena, stolarske radionice, vešeraja, šivačnice, kuhinje, zatvorenicima u ovom Zavodu omogućene su i posebne prostorije u kojima mogu praktikovati religiju.

Godišnji budžet ovog zavoda je oko 11 miliona KM, što znači da se u ovom zavodu dnevno na plate zaposlenih, održavanje, hranu i sve druge troškove troši oko 30.000 KM.

The post Šta jedu zatvorenici u najčuvanijem zatvoru u Bosni i Hercegovini? appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.