U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje, između ostalog, smanjeno kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka
Posljednjih dana, u mnogim gradovima i naseljima na području Federacije BiH, posebno u Zenici, Sarajevu, Tuzli, Lukavcu i Kaknju zabilježen je porast aerozagađenja, uz najizraženiji porast koncentracije lebdećih čestica, naročito čađi.
Lebdeće čestice prečnika 10 mikrometara, a posebno one prečnika 2,5 mikrometara predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, jer mogu doprijeti duboko u pluća, saopćio je Zavod javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i tom prilikom dao nekoliko savjeta kako se zaštititi tokom zagađenja zraka.
Povišene vrijednosti ovih polutanata otežavaju disanje i ne dozvoljavaju dovoljnu zasićenost kiseonika u krvi i plućima, posebno kod hroničnih bolesnika, starijih osoba i manje djece.
Da aerozagađenje nepovoljno utiče na zdravlje ljudi, potvrđuje i činjenica da se u zimskom periodu zbog veće koncentracije štetnih čestica i gasova u vazduhu, ljekarima obraća povećan broj pacijenata sa smetnjama vezanim za respiratorni i kardiovaskularni sistem.
Naročito je povećan broj akutnih infekcija gornjih i donjih dijelova respiratornog sistema (najčešće “grebanje u grlu”, curenje iz nosa, kašalj).
Dugoročan boravak u sredinama sa visokim nivoom aerozagađenja je važan faktor rizika za obolijevanje od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kao i do pogoršanja već postojećih oboljenja. Istraživanja su pokazala da u gradskim sredinama u kojima građani udišu veće količine štetnih gasova i čestica, više i obolijevaju od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (bronhitis, astma, emfizem).
Koncentracija ugljenmonoksida, ugljendioksida, azotnog i sumpornog dioksida i lebdećih čestica (PM), naročito je povećana tokom zime.
U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje smanjeno kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka.
Također, hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja.
Dok traju epizode velikog zagađenja zraka, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine svakog vikenda, navodi se u saopćenju Zavoda.
Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama, a ne preporučuju se ni vježbe i trčanje na otvorenom, jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća.
Iz Zavoda savjetuju smanjeno konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet, a pri boravku na otvorenom treba koristiti zaštitne maske za aerozagađenje (najbolju zaštitu pružaju standardizovane zaštitne maske FFP3).
Savjetuje se i smanjeno korištenje privatnih automobila, a preporučuje korištenje sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi i tramvaji).
Zagađenje zraka je veliki ekološki rizik za zdravlje i procjenjuje se da godišnje uzrokuje oko dva miliona slučajeva prerane smrti širom svijeta.
Gotovo trećina stanovnika evropskih gradova je izložena zagađenosti zraka iznad granice koju dozvoljavaju propisi EU, navodi se u najnovijem izvještaju Evropske agencije za zaštitu čovjekove okoline (EEA).
U saopćenju Zavoda navodi se kako postoji mnoštvo aerozagađivača i bezbroj njihovih kombinacija, ali se ipak izdvajaju neki za koje se zna da nanose najveću štetu ljudskom zdravlju i životnoj sredini. Za najopasnije se smatraju ugljikovodonici, prizemni ozon, ugljenmonoksid, azotni dioksid, sumpor dioksid i lebdeće čestice (dim, čađ, prašina). Ugljikovodonici (metan, etan, propan, butan i drugi.) su sporedni proizvodi industrijskih procesa, a sa stanovišta aerozagađenja najvažniji su oni gasoviti i isparljivi.
U atmosferi mogu biti prisutni u velikom broju, a najveći emiteri su uređaji za rashlađivanje i zapaljena guma. Sumpor dioksid je uglavnom proizvod sagorijevanja fosilnih goriva (uglja), a otrovna jedinjenja azota najviše nastaju u energetskim postrojenjima i automobilskim izduvnim gasovima.
Ugljenmonoksid je jedan od najrasprostranjenijih atmosferskih zagađivača, a njegovi glavni izvori su motorna vozila, sagorijevanje čvrstih, tečnih i gasovitih goriva i industrijski procesi.
Fokus.ba
The post Stručnjaci o aerozagađenju: Smanjite kretanje i odlazite na planine appeared first on Kameleon M&M.
