Sve veći pad broja upisanih studenata na visokoškolske ustanove u BIH

U Bosni i Hercegovini evidentan je sve veći pad broja upisanih studenata na visokoškolske ustanove te je Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH Ministarstva civilnih poslova BiH pokazala da je u periodu od 2013. do 2018. godine smanjen broj studenata za 19.306.

Tako je iz analize kretanja broja studenata vidljivo da je u akademskoj 2013/14. bilo 113.290 studenata, 2014/15. godine 109.259, 2015/16. godine 105.299, 2016/17. godine 99.977, a u 2017/18. godini 93.984 studenta, među kojima je 11.058 apsolvenata.

Broj diplomiranih studenata također se tokom ovih godina smanjivao, pokazala je Informacija Ministarstva civilnih poslova te je od 2013. do 2017. godine broj diplomiranih studenata smanjen za 4.035, a u posljednjoj posmatranoj godini evidentirana su 14.583 diplomirana studenta.

Objedinjujući sve podatke u Informaciju nadležnog ministarstva u koju je Fena imala uvid, objavljen je i podatak da je u akademskoj 2017/18. na postdiplomske, magistarske, master i specijalističke studije upisano 11.360 studenata, dok je na doktorske studije upisano 856 studenata.

Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u BiH postoji 50 licenciranih visokoškolskih ustanova, dok je na listi akreditiranih visokoškolskih institucija Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH 30 visokoškolskih ustanova, od kojih dvije sa uvjetnom akreditacijom. (RTV SLON)

MC

The post Sve veći pad broja upisanih studenata na visokoškolske ustanove u BIH appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.