Švicarci ostaju najbogatiji građani na svijetu

Švicarci su odmakli od prosjeka kada je riječ o imovini po glavi stanovnika, ostajući tako, u prosjeku, najbogatiji građani svijeta.

Konkretno govoreći, do sredine 2019. godine imovina po glavi stanovnika u Švicarskoj iznosila je 564.650 američkih dolara, što predstavlja povećanje za 17.790 USD u odnosu na prošlu godinu, pokazuje deseti izvještaj Credit Suisse Global Wealth, koji je objavljen u ponedjeljak.

Ovo stavlja Švicarsku ispred Sjedinjenih Država, gdje se imovina po glavi stanovnika povećala za 11.980 dolara od sredine 2018., Japana, gdje je bilo povećanje od 9.180 dolara i Holandije, gdje je bilo povećanje od 9.160 dolara. Glavni gubitnik je Australija, koja je doživjela pad od 28.670 dolara od sredine 2018.

Od 2000. godine, imovina po glavi stanovnika u Švicarskoj povećala se za 144 posto, navodi Credit Suisse. Međutim, dobar dio tog rasta posljedica je aprecijacije franka prema dolaru, posebno u periodu od 2001. do 2013. godine.

U švicarskim francima bogatstvo domaćinstava poraslo je za 45 posto u razdoblju od 2000. do 2019. godine, što predstavlja prosječnu godišnju stopu od 2 posto.

Finansijska imovina čini 55 posto bruto bogatstva u Švicarskoj, što predstavlja procentualno malo veći iznos od tog udjela u Velikoj Britaniji, ali manje nego u Japanu ili Sjedinjenim Državama.

Dugovi – uglavnom u obliku neizmirenih hipotekarnih kredita – u prosjeku iznose 142.620 dolara po osobi, jedni od najviših na svijetu i predstavljaju 20 posto ukupne imovine. Koeficijent duga blago je porastao sa najnižih 19 posto u 2014. godini. (KLIX)

Objava Švicarci ostaju najbogatiji građani na svijetu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.