Svijet se okreće elektromobilnosti, gdje je tu Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini registrovana su 43 električna automobila, dok onih na hibridni pogon ima oko hiljadu. U ovoj godini, kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri PKFBiH, očekuje se još 50-ak novih električnih automobila.

Prema najavama proizvođača, kaže Muratović, ove godine na tržište će biti izbačeno 160 novih modela električnih automobila i više od 300 hibridnih, a kaže i kako cijene električnih automobila padaju te su se približile cijenama automobila sa SUS motorima (dizeli i benzinci).

“Smanjenje cijene električnih automobila sigurno će povećati broj korisnika u BiH. Naprimjer, cijena Golfa 8, malo opremljenijeg, sada je oko 65.000 KM, a imate i ID.3, električni automobil, koji je 67.000 KM. Ukoliko uzmete kompletan trošak vlasništva, vidjet ćete da je povoljnije imati električni auto zbog manje potrošnje, jer taj automobil potroši 1,70 KM struje na 100 kilometara, dok dizel potroši 20 KM goriva. Druga stvar, servis je jeftiniji za električne automobile za 60-70 posto, tako da u konačnici imate 30-ak posto povoljniji trošak vlasništva za električni automobil”, kazao je Muratović.

Očekuje se, kaže Muratović, da će cijena električnih automobila nastaviti padati, a kao razlog navodi pronalazak nekih drugih izvora od kojih bi se mogle praviti baterije za električne automobile.

“Procjenjuje se da bi već 2030. godine automobil mogao da se napuni za desetak minuta. Trenutno to traje od 2,5 do 4 sata, kada je riječ o standardnim punjačima, a doseg tih automobila s jednim punjenjem je 400-500 kilometara. Kada govorimo o novim izvorima baterija, procjenjuje se da će doseg moći biti 800 -1.000 kilometara s jednim punjenjem, a punjenje će trajati 10-15 minuta na superbrzim punjačima. To je jedna revolucija koja se dešava u autoindustriji, ali nažalost, kod nas to još uvijek nije prepoznato”, istakao je Muratović.

Ono što je bitno, dodao je, jeste da ovi automobili, osim što ne zagađuju, nemaju nikakvu buku u transportu, što je još jedna od regulativa Evropske unije – smanjenje buke u urbanim dijelovima grada.

Važnost ulaganja u ovu vrstu automobila prepoznala su i neka javna preduzeća, kao što su Elektroprivreda BiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH, koji u svom voznom parku već imaju nekoliko modela.

“JP Elektroprivreda BiH trenutno posjeduje 8 električnih automobila, a planirana je i daljnja, postepena elektrifikacija voznog parka. Za sada smo izgradili 7 AC punionica za električna vozila i sve su dostupne i za vanjske korisnike. U pripremi je i projekt izgradnje još 10 AC punionica na različitim lokacijama, širom područja djelovanja Elektroprivrede BiH, a i one će biti za javnu upotrebu”, kazali su nam iz Elektroprivrede BiH.

Podsjetili su i kako su u završnoj fazi aktivnosti na izgradnji brze DC punionice na autocesti A1, koja će biti instalirana na odmorištu Lepenica.

“S obzirom na relativno kratko vrijeme korištenja električnih automobila u našoj kompaniji, još uvijek ne možemo dati egzaktnu ocjenu njihove isplativosti, ali očekujemo da će se zbog benefita u vidu manjih troškova za električnu energiju, kao pogonsko gorivo, kao i zbog manje potrebe za održavanjem te uz pretpostavku njihovog intenzivnijeg korištenja, ovi automobili vrlo brzo pokazati kao isplativa alternativa konvencionalnim vozilima”, istakli su iz EPBiH.

Fond za zaštitu okoliša u svom voznom parku ima dva električna automobila s punionicom, dva hibridna automobila te tri električna bicikla i tri električna trotineta, koje uposlenici fonda koriste za dnevne operacije.

“Zadovoljstvo nam je istaći da je fond prva vladina institucija koja u dnevnim operacijama pravi nula posto emisije štetnih plinova. Nedavno je Fond putem licitacije prodao jedan od dva stara službena automobila s unutarnjim sagorijevanjem te isto to planiramo uskoro uraditi i s drugim i od tog novca kupiti još jedan električni automobil”, kazali su iz fonda.

Kupovina električnih automobila, kažu, pokazala se kao apsolutno isplativa, prije svega u smislu smanjenja zagađenja zraka, a potom i sa ekonomskog aspekta.

Trend kupovine električnih automobila u BiH, smatraju iz Fonda, tek će uzeti maha, naročito povoljnijim uslovima kupovine i razvijanjem modaliteta njihove šire upotrebe.

Međutim, kako bi se to stvarno desilo, potrebna je i pomoć države. Stoga je Udruženje ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH pokrenulo niz aktivnosti po pitanju stimulacije nabavke električnih automobila u BiH.

“Jedna od njih je ukidanje carine za električne automobile od pet posto, a za hibride smo predložili da se carina smanji sa 15 na 5 posto. Ovo je bilo na državnom nivou, a ostale inicijative se uglavnom odnose na ukidanje poreza na imovinu, koji se plaća prilikom registracije automobila, da se za električne automobile ukine, a na hibride da se prepolovi taj iznos. To bi bio mali znak dobre volje naših nadležnih institucija, s obzirom na to da zemlje u regionu poduzimaju i mnogo veće korake”, kazao je Muratović.

Muratović kaže i kako nije optimista da bi se to uskoro moglo desiti, ali vjeruje da će dugoročno to biti jedna od mjera koje će bh. vlasti ispuniti radi približavanja Evropskoj uniji.

“Ukoliko se to ne desi, mi bismo ovdje vrlo lako mogli postati pusto ostrvo, jer i proizvođači, koji već plaćaju penale na emisije CO2, usmjeravaju ta vozila na tržišta koja se trude da smanje zagađenje koje dolazi od transporta. Očekujemo da bi u narednoj godini mogao biti usvojen novi zakon, gdje bi se podigla norma na euro 7, trenutno je euro 6, što znači da bi proizvođači morali imati automobile koji ne zagađuju više od 40 grama na 100 kilometara, što je vrlo teško dostići. Zbog toga vidimo najave sve većeg broja proizvođača za prelazak na električne automobile”, kaže Muratović.

Izvor: klix.ba

The post Svijet se okreće elektromobilnosti, gdje je tu Bosna i Hercegovina appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.