Arhiva oznaka: bakterija

U normalnim uvjetima, tvrde, bakterija gotovo nikad nije otporna na antibiotike, a kako bi postala, potrebno ju je opetovano izlagati antibioticima.

I, naravno, nije dugo trebalo da se pokuša odgovoriti na to pitanje, a jednu od zanimljivijih teorija donosi i portal Naturalnews.com. Naime, oni tvrde kako forenzički dokazi jasno pokazuju da je ovaj oblik bakterije nastao bioinženjeringom kako bi "donio" ljudske žrtve.

Njihova teorija svakako "drži vodu" pogledamo li dokaze koje iznose. Naime, ovaj oblik bakterije E. coli dio je niza O104 koji u normalnim uvjetima gotovo nikad nije otporan na antibiotike, a kako bi postao otporan, potrebno ga je opetovano izlagati antibioticima kako bi se na njega izvršio "mutacijski pritisak" zbog kojeg se stvara otpornost. To se, prema njihovim tvrdnjama koje zvuče kao teorija zavjere, vrlo lako otkriva. Jednostavno se mora analizirati genetski kod bakterije kako bi se utvrdilo kojim je antibioticima "tretiran".

Priroda nije mogla stvoriti takvu otpornost bakterije

I prema ovome što je za sada poznato, čini se kako je bakterija E. coli bila pod "pritiskom" svih osam vrsta antibiotika na koje je "otporna". Iako je sam proces stvaranja mutirane bakterije kompliciran, na Naturalnews.com uvjereni su kako je nemoguće da se ovako nešto dogodi prirodnim putem upravo zato što u prirodi bakterija nije mogla steći otpornost na tako velik broj antibiotika.

Ako je istina da je umjetno stvorena, onda je zasigurno, smatraju teoretičari, namjerno puštena u hranu ili je "pobjegla" iz laboratorija. Misao vodilja im je kako su smrti nedužnih građana vodile k jednom cilju: kontroli svjetske opskrbe hranom te smanjenju korištenja sirove hrane, a sve se to odigralo kada je EU trebao zabraniti korištenje ljekovitog bilja i raznih nadomjestaka hrani.

Nakon toga trebalo je dovesti u pitanje i svježe povrće, koje se također rabi kao lijek jer dok god ima svježeg povrća, mogu se spriječiti razne bolesti.

Sve je to dio plana, tvrde ovi teoretičari, da ljudi i dalje ostanu ovisni o lijekovima i farmaceutskim tvrtkama koje vladaju svjetskim tržištem. Naravno, nije ovo jedina teorija koja se bavi smrtnošću mutirane bakterije E. coli, ali čini se kako svi teoretičari idu u istom smjeru. Slažu se u jednom: bakterija je nastala kako bi se uklonilo povrće, vegetarijanstvo dovelo pod upitnik ili pak promoviralo konzumiranje mesa.

S obzirom da se prvobitno mislilo da su uzročnici zaraze krastavci i paradajz, mnoge evropske zemlje zabranile su uvoz ovog povrća.

Iako mi nismo otišli tako daleko, ipak su se Bosanci i Hercegovci odlučili na oprez, te smanjili kupovinu i konzumaciju pomenutog povrća.

Kontaktirali smo neke od najvećih tržnih centara u Sarajevu i provjerili da li je zabilježen pad prodaje krastavaca i paradajza.

U Interexu su nam potvrdili da je prodaja ovog povrća u padu za 25 posto, ali da, uprkos tome, cijene nisu smanjene.

"Interex garantuje za kvalitet svojih proizvoda. Svaki dobavljač uz robu mora dostaviti otkupni list, tako da se tačno zna ko je, kada i gdje proizveo pomenuto povrće", kazao je za Sarajevo-x.com Adnan Burazerović, glasnogovornik Interexa.

Indira Hećimović, direktorica marketinga i službe za odnose s javnošću Mercatora, kaže da je, s obzirom na novonastalu situaciju, zabilježen neznatan procenat pada prodaje krastavaca. Naglašava da svi proizvodi prije dospijevanja na police prođu kroz sve potrebne kontrole.

Jedino u prodavnicama Konzuma, prema informacijama koje smo dobili iz tog tržnog centra, nije zabilježen pad prodaje krastavaca.

Svi naši sagovornici potvrdili su da je porijeklo krastavaca koji se nalaze na policama ovih tržnih centara domaće i da oni stižu sa područja Hercegovine.

Proteklog vikenda u tržnim centrima i pijacama cijena krastavaca iznosila je 0,50 KM, a paradajza između 1,50 i 2 KM.

U Sloveniji je proteklog tjedna zabilježen slučaj bolesnika zaraženog bakterijom Escherichiom coli, no slovenski Zavod za javno zdravstvo još nije potvrdio da je riječ o istom soju bakterije koji je 'poharao' Njemačku i ubio 22 osobe.

Čini se da su Nijemci otkrili uzrok zaraze smrtonosnim sojem E.coli, koji je dosad ubio 22 osobe. Naime, glasnogovornik ministarstva poljoprivrede Donje Saksonije Gert Hahne u nedjelju je izjavio da su klice graha uzgojene u Njemačkoj najvjerojatniji uzrok te zaraze, objasnivši kako su se u oba mjesta na kojima je jela većina zaraženih koristile klice graha domaćeg uzgoja.

Mediji su objavili da je već zatvorena jedna tvrtka u regiji Uelzen, dok su ranije kao mjesta na kojima su se zarazili deseci oboljelih locirani restoran u Lübecku i proslava obljetnice luke u Hamburgu. Daljnji testovi očekuju u ponedjeljak.

Bakterija i u Sloveniji?

U nedjelju je pak slovenski 24ur objavio da je u Sloveniji proteklog tjedna zabilježen slučaj bolesnika zaraženog bakterijom Escherichiom coli. Pacijent se u bolnicu u Slovenj Gradecu javio u ponedjeljak, a već je u četvrtak pušten na kućnu njegu. U bolnicu je došao s krvavim proljevom i visokom temperaturom, no slovenski Zavod za javno zdravstvo još nije potvrdio da je pacijent bio zaražen sojem E.coli, koji je krenuo iz Njemačke.

Po evidenciji Europskog središta za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u Stockholmu, od zaraze je do sada oboljelo 1.605 ljudi, a 22 ih je umrlo. Britanski Mirror pak tvrdi da je oboljelo čak 2.260 ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila da su slučajevi zaraze zabilježeni u Austriji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švicarskoj, V. Britaniji i u SAD-u.

Misterija - Njemačke vlasti utvrdile da bakterija nađena na krastavcima iz Španije nije uzrok brzog širenja smrtonosne zaraze u Njemačkoj

Bakterija ešerihija koli pronađena na krastavcima uvezenim iz Španije nije uzrok brzom širenju smrtonosne zaraze u Njemačkoj, saopštili su zvaničnici Hamburga. Zdravstvene vlasti time su ponovo pokazale da ime je u potpunosti nepoznat pravi izvor zaraze, koja je u Njemačkoj već odnela 15 života, a juče i prvu žrtvu u Švedskoj.

S obzirom na to da izvor zaraze ostaje misterija, a zabeležena je i prva žrtva van Njemačke, u celoj Evropi zavladala je panika.

Druga vrsta bakterije

Hamburška ministarka zdravlja Kornelija Prifer-Štorks naglasila je da je na španskim krastavcima zaista bilo utvrđeno prisustvo bakterije, ali ne te vrste koja je izazvala zarazu u Njemačkoj, praćenu neuobičajeno velikim brojem slučajeva.

Grad Hamburg, koji ima status federalne jedinice, jedno je od područja u kojima se od sredine maja najbrže raširila zaraza enterohemoragičnom ešerihijom koli (EHEC). U cjeloj zemlji dosad je oboljelo 1.160 osoba.

Posle Njemačke, Švedska je od svih zemalja u Evropi najviše pogođena zarazom. U toj zemlji preminula je jedna 50-godišnja žena koja se bakterijom enterohemoragične ešerihije koli zarazila tokom boravka u Njemačkoj. Prema najnovijim podacima, u Švedskoj je do danas registrovano 39 slučajeva zaraženih, od kojih je njih 15 u teškom stanju. Svi zaraženi su nedavno boravili u Njemačkoj.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) opisala je zarazu kao veoma veliku i veoma tešku, i pozvala evropske države da rade zajedno na rešenju problema.

- Gotovo svi slučajevi van Njemačke povezani su sa putovanjima ili boravkom u Njemačkoj - rekao je stručnjak SZO za bezbednost Hilde Kruse, ukazujući da je pojava krvave dijareje koju izaziva EHEC zabeležena i u Danskoj, Švedskoj, Francuskoj, Britaniji, Holandiji, Švajcarskoj i Poljskoj.

Inače, vlasti Njemačke sumnjale su da su krastavci iz španskih gradova Almerije i Malage mogući izvoz zaraze, kao i da je treći sumnjivi izvor u Holandiji ili Danskoj.

Sumnje u španske krastavce ispostavile su se netačnim, a danska uprava za hranu nalazi da postoji velika nedoumica i oko navoda da bi danski krastavci mogli da budu izvor infekcije. Ta država, ipak, radi laboratorijska ispitivanja da bi se umirili potrošači. Holandske vlasti kažu da ispitivanja kod proizvođača i u holandskim magacinima nisu pokazala ni trag bakterije.

Milionski gubici

Ipak, njemačke sumnje najviše su koštale privredu Španije. Ta zemlja je sve vreme tvrdila da nema nikakvih dokaza da je špansko povrće uzrok zaraze. Španska ministarka zdravlja Leire Pahin naglašavala je da nema obolelih u Španiji i tražila od Nemačke da ubrza istragu i dokaže šta je izazvalo zarazu.

Federacija proizvođača-izvoznika voća i povrća (Fepeks) saopštila je da je gotovo čitava Evropa prestala da kupuje špansko voće i povrće iz straha od zaraze bakterijom. Predsednik Fepeksa Horhe Brotons rekao je da se taj prekid odnosi pre svega na povrće, ali da se u manjoj meri odražava i na sveže voće koje se proizvodi u Španiji.

- Porudžbine opadaju svakim danom sve više. Izgleda kao da postoji opšta preporuka u čitavoj Evropi da se ne kupuju španski proizvodi - naveo je Brotons, i dodao da se nedeljno gubi 200 miliona evra, a da se stotine tona povrća i voća bacaju.