Grčka vlada je saopćila da je angažovala vojsku kako bi zaustavila štrajk kamiondžija i osigurala dostavu hrane i goriva.Zvaničnici kažu da je vojska ovlaštena da oduzima privatne cisterne, kako bi prevezla gorivo na strateške lokacije, poput bolnica, aerodroma i luka, javio je u subotu BBC.
Prethodno je grčka vlada pribjegla rijetko korištenom vanrednoj naredbi kako bi primorala vozače kamiona koji su stupili u štajk da se vrate na posao.
Ova naredba se koristi samo u vrijeme rata.
Na osnovu vladine naredbe "o mobilizaciji civila", vozači su u srijedu navečer dobili rok od 24 sata da prekinu štrajk jer će u protivnom biti uhapšeni.
Grčka privreda trpi veliku štetu zbog štrajka kamiondžija.
Sedamdeset posto benzinskih stanica u Atini je ostalo bez goriva, a iz nekih dijelova zemlje stižu vijesti o nestašicama svježih namirnica i privremenom zatvaranju prodavnica.
Vlada u Atini kaže da je s pravom posegnula za vanrednim zakonom, koji se obično koristi u vrijeme rata, jer, kako ističe, niko nema pravo da prališe zemlju.
S druge strane, vozači kamiona štajkuju jer se protive planovima za otvaranje ovog transportnog sektora za konkurenciju.
To je dio šireg paketa mjera štednje, koje je vlada usvojila zbog velikog budžetskog deficita i zaduženosti države.
Zbog nestašica goriva i hrane ugrožen je i turizam, jedna od najvažnijih privrednih grana u zemlji.
Grčka je na ivici još jedne eksplozije nezadovoljstva, poslije više mjeseci sindikalnih protesta zbog vladinih mjera štednje kako bi zemlja smanjila svoj veliki dug.
Jedan od sindikalnih lidera Jorgos Korkatos je odbio da kaže novinarima da li će članovi njegovog sindikata poštovati vladin ukaz o "civilnoj mobilizaciji".
Vlada je proglasila mobilizaciju civila samo nekoliko sati pošto nisu uspjeli pregovori sa štrajkačima.
Ukazom se od vozača kamiona traži da rade na osnovu ove vanredne mjere, a ako se ne vrate na posao prijeti im krivično gonjenje i kazna do pet godina zatvora.
Spiros Kapetanios kaže da očekuje od vlade nadoknadu za vanredno angažovanje kamiondžija, i taj zahtjev opravdava uredno plaćenim dozvolama registrovanih prevoznika: "Platili smo za dozvole za rad, i grčka vlada mora da nam to plati ako želi da radimo. Da je ratno stanje ili nešto takvo, rado bismo se odazvali sa svojim kamionima na ukaz o mobilizaciji civila. Ali sada, ne! Neka dođu po svoje!"
Povod za štrajk drumskih prevoznika, nakon vladine najave otvaranja sektora transporta robe za konkurenciju, bila je vladina odluka o promijeni propisa za registraciju djelatnosti.
Vlada je usvojila nove propise u okviru svojih mjera štednje, da bi dobila preko potrebne zajmove od zemalja EU i MMF-a i tako smanjila svoju prezaduženost.
Dok štrajk vozača kamiona traje i vlada prijeti krivičnim gonjenjem onih koji nastave da štrajkuju, u Atini su finansijski revizori EU i MMF-a koji provjeravaju porovđenje reformi u cilju štednje.
U javnom sektoru vlada je već smanjila plate i penzije državnih službenika i unijela izmjene u sistem socijalne zaštite kako bi uštedila novac.
Tek pošto dobije izvještaj svojih revizora, MMF i 15 zemalja eurozone će sredinom septembra odlučiti da li da odobre Grčkoj drugu tranšu zajmova za smanjenje zaduženosti.
Grčkoj je ukupno odobreno 110 milijardi eura zajmova, a vlada u Atini kaže da za sada smanjuje budžetsku potrošnju prema usvojenom planu i nada se da će finansijski oporavak u drugim evropskim zemljama pomoći uspjehu ovogodišnje turističke sezone.
S druge strane, hotelijeri i turističke agencije se žale na manji broj gostiju zbog demonstracija i štrajkova.
Zvanični podaci grčkog Statističkog zavoda govore o padu broja stranih turista u prvom kvartalu ove godine za 5,3 posto i o upola manjem obimu poslovanja malih preduzeća u području Atine u prvom polugodištu ove godine, u poređenju s istim periodom 2009. godine.
