Arhiva oznaka: BiH

Na današnjoj hitnoj sjednici Centralne izborne komisije BiH skrenuta je još jednom pažnja da ukoliko u narednih sedam dana ne bude osiguran novac iz državnog budžeta (4,2 miliona KM), lokalnih izbora 15. novembra neće biti.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar predložio je, a što su ostali članovi prihvatili, da se danas dopisom na ovo upozore predsjedavajući i ministri Vijeća ministara BiH.

“S obzirom da je tekst Proračuna izglasan u dva različita teksta i potrebno je vrijeme za usaglašavanje, naši rokovi su na izmaku. S obzirom da je predsjedavajući VM kazao da postoji mogućnost finansiranja izbora posebnom odlukom i uputit ćemo jedan dopis koji je naš zadnji glas da logistički dio posla koji nam je potreban da organiziramo izbore. Čekamo sredstva da nam budu doznačena u narednih sedam dana ili izbora neće biti. Ovo osiguranje sredstava je neophodno i za održavanje izbora u Mostaru”, kazao je Bakalar.

The post Sedam dana rok za prebacivanje novca ili nema izbora u BiH! appeared first on Kameleon M&M.

The post Otkazana svečana večera povodom Nobelove nagrade appeared first on Kameleon M&M.

The post Gradonačelnik New Yorka prijeti Trumpu tužbom appeared first on Kameleon M&M.

The post U svijetu se oporavilo 8,93 miliona oboljelih od koronavirusa appeared first on Kameleon M&M.

U borbi protiv korone virusa. Uručena su 4 respiratora, dva ultrazvučna aparata i jedan DNK ekstrakt.
Dva ultrazvučna aparata će biti smješteni na ginekologiji gdje su smještene trudnice, kao veoma osjetljiva populacija, a drugi aparat će biti instaliran u COVID ambulanti.
-Ovo je dio naše kontinuirane pomoći koju pružamo BiH u zarazi s COVID-19. Mi smo do sada investirali
već 7 miliona eura u pomoć za BiH u okviru našeg osiguranja medicinske opreme BiH.Pored pomoći u
zdravstvu mi također pružamo pomoć i ekonomsku BiH zbog velikih problema sa oporavkom . Evropska
unija do sada je pružila pomoć od 73 miliona eura za održavanje radnih mjesta. Pružiti ćemo još 250
miliona pomoći za generalnu makroekonomsku pomoć i oporavak – kazao je Nikolas Bizel iz Delegacije
Evropske unije u BiH.
Pomoć u ovim vrijednim aparatima olakšati će nam rad i doprinjeti će ubrzanju rezultata PCR testiranje,
a to nam je falilo od samog početka. Sve što smo dobili kao donaciju od strane EU Zaista je blo veoma
kvalitetno, pa im dugujemo zahvalnost- naglasio je direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla , prof
dr. Vahid Jusufović.

Duška REBIĆ

The post Evropska unija je uručila Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla donaciju u vrijednosti od 373.000 KM appeared first on Kameleon M&M.

Tuzla je dobila još jedan prelijep objekat za naše najmlađe a i za odrasle, to je da se ne postidimo u odnosu na mnogo veće gradove brojem raznih životinja, izgledom, raznim sadržajima, velikim parking prostorom i pristupaćnom cijenom od 1 KM. Najbolje o svemu govore slike u galeriji.

The post Danas posjeta prelijepom ZOO vrtu Bingo appeared first on Kameleon M&M.

Bosna i Hercegovina će se zajedno sa zemljama Evropske unije uključiti u zajedničku nabavku vakcine za korona virus, saznaje Klix.ba.

Naime, juče je održana konferencija s predstavnicima svih zemalja članica Evropske unije, ali i onima koji pretenduju za članstvo među kojima je i BIH. Učesnici sastanka, kako saznajemo, ističu da je krajnji cilj dobiti jedinstvenu i povoljnu cijenu kroz zajedničku nabavku.

Da bi se to postiglo potrebno je da sve zemlje daju saglasnost da će učestvovati u procesu javne nabavke i zvanično pokažu interes. Tako bi proizvođač potencijalne vakcine za korona virus znao količine koje je potrebno osigurati čime bi se uspjela dobiti najpovoljnija cijena.

BiH je izrazila interes za vakcinu i kontinuirano prati njen razvoj i buduće plasiranje na tržište. Kada će se to dogoditi, niko još ne zna tačno, no mnoge farmaceutske kompanije ističu da su na dobrom putu ka najtraženijem proizvodu na svijetu.

Naša zemlja je sinoć dobila informacija da do narednog utorka treba dostaviti svu potrebnu dokumentaciju kako bi se uključila u evropski tender. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH prema entitetskim ministarstvima zdravstva, tačnije kabinetima ministara, upućeni su dopisi za izjašnjenje kako bi se na vrijeme odgovorilo na ponudu do utorka.

Treba istaći da su u ovaj proces uključene i sve zemlje regiona koje nisu članice EU.

(Klix)

The post BiH sa članicama EU ide u zajedničku nabavku vakcine za virus korona appeared first on Kameleon M&M.

Na društvenim mrežma je zavladao opšti metež kada je putem Tvitera i Fejsbuka počela da se šeruje fotografija iz 2015. na kojoj su kako se tvrdi, Barak Obama, dr Entoni Fauči i Melinda Gejts snimljeni u laboratoriji u Vuhanu.

 krenule su odmah teorije zavere o umešanosti nekadašnjeg američkog državnog vrha u stvaranje korone, zajedno sa porodicom Gejts…

Istine radi, na slici jesu Obama i dr Fauči.

I fotografija jeste iz 2015. i jesu slikani u laboratoriji.

Ali ne u Vuhanu. I sa njima nije supruga Bila Gejts.

Oni su slikani u laboratoriji Nacionalnog instututa za zdravlje u gradu Bethesda u saveznoj državi Merilend.

A njihov razgovor nije bio o koroni ili bilo čemu vezano za ovaj virus već o tome kako napreduju istraživanja o eboli.

Ne korona, već ebola. Ne Vuhan u Kini nego Merilend u SAD.

A da, i godpođa za koju su rekli da je Melinda Gejts je u stvari Silvija Burverl sekretar Instituta.

Dakle ova fotografija nije ogolila nikakvu novu istinu o koroni, ali je ogolila pravu sliku stvari koja se krije iza ovoga… A to je manipulacija informacijama.

Budimo odgovorni prema sebi i drugima.

Kritički posmatrajmo svet oko sebe i preispitujmo informacije koje dolaze do nas.

The post Obama i supruga Bila Gejtsa u laboratoriji u Vuhanu 2015?! appeared first on Kameleon M&M.

Na području Tuzlanskog kantona u posljednja 24 sata registrovano je 28 novozaraženih osoba korona virusom, a testirana su 362 uzorka.

Tuzla 6, Živinica 2, Sapna 2, Gračanica 2, Gradačac 1, Kalesija 1 i Kladanj 1,

Trenutno su u TK aktivno zaražene 594 osobe, a 575 osoba se oporavilo do danas. Od aktivno zaraženih, njih 66 je hospitalizovano, tri osobe su na respiratoru, a 528 je u kućnoj izolaciji.

U posljednja 24 sata zabilježen je i jedan smrtni ishod. Riječ je o osobi ženskog spola iz Tuzle starije dobi, sa brojnim komorbiditetima.

The post Dnevni izvještaj o zaraženim osobama na koronavirus u TK appeared first on Kameleon M&M.

Epidemiološka situacija u Tuzli je pogoršana, pa je zbog toga u liječenju pacijenata zaraženih COVID -19 infekcijom povećan i broj zdravstvenih radnika.
Menadžment UKC Tuzla donio je odluku da od 16 jula 2020 zatvori ulaz u trijažni punkt koji dolazi iz pravca Bulevara, stepeništem do kompleksa UKC Tuzla.
Zgrada u kojoj se nalazi Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla u potpunosti je pretvorena u COVID bolnicu, a nabavljena je i nova oprema, kazao je direktor UKC Tuzla, prof.dr. Vahid Jusufović, te naglasio da se još uvijek može držati pod kontrolom situacija vezana za COVID-19. Kapacitet ove jedinice će biti proširen za ukupno 100 kreveta.
Prema riječima načelnika Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla , prof.dr. Seada Ahmetagića, zbog pogoršanja epidemiološke situacije odlukom Kriznog štaba TK, još u februaru  imenovana za COVID bolnicu. Zbog sve većeg priliva COVID pacijenata sa teškom kliničkom slikom brojnim komorbiditetima , kao što du onkološki pacijenti ili pacijenti sa visokim pritiskom i šećernom bolesti pristupili smo povećanju kapaciteta bolnice. Želimo obezbijediti adekvatne uslove za najteže pacijente na način da im se suportivnom terapijom i i multidisciplinarnim pristupom pruži pomoć, kako nebi došli do potrebe za respiratorom , jer poznato je preživljavanje na respiratoru 20%, kazao je prof. Ahmetagić, te pojasnio:- Uz proširenje kapaciteta obezbijedili smo i novu medicinsku opremu. Covid bolnica raspolaže sa portabl respiratorim za naglo pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta, monitorima za praćenje vitalnih parametara, puls oksimetrima koji mjere postotak kisika u krvi, a imamo i laboratorij za odeđene saturacije i elektrolite i krvene slike. U COVID bolnici imamo i aparate za hemodijalizu kako bi COVID pozitivni dijalizni pacijenti bili adekvatno zbrinuti, istakao je prof.dr. Ahmetagić  te naglasio,  da je sve veći broj mlađe populacije među COVID pozitivnim pacijentima.
U aktivnosti koje UKC Tuzla poduzima u cilju suzbijanja širenja COVID-19 uključene su sve organizacione jedinice ove ustanove i prostorije se pripremaju za prihvat pacijenata. Radovi se izvode na izgradnji komunikacijskih koridora, između odjeljenja i operacionih sala, o postavljanju vanjskih i unutartnjih trijaža, te rekonstrukcijama prostorija kako bi se obezbijedfili lakši pristupi sobama za izolaciju. Radi se o adaptacijama prostora COVID bolnice i radovi teku prema planu u predviđenom roku, istakao je Miralem Mešković iz Sektora za tehničke poslove.

Duška REBIĆ

The post Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla pretvorena u COVID bolnicu appeared first on Kameleon M&M.

Kineska ekonomija u drugom kvartalu napravila je snažan zaokret i ostvarila rast veći nego su analitičari očekivali.

Kineski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 3,2 posto u odnosu na isti period u prošloj godini, što je veći rast u odnosu na 2,5 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Ovaj rast predstavlja snažan zaokret u odnosu na rekordni 6,8-postotni pad u prvom kvartalu, kada je kineska ekonomija bila pod jakim pritiskom koronakrize.

Ipak, nisu još svi ekonomski sektori u zamahu. Jutros objavljeni podaci pokazali su i da se industrijska proizvodnja oporavlja, ali i da je pao promet u trgovini na malo, što ukazuje na slabost domaće potražnje.

“Podrška politike i dalje je potrebna unatoč oporavku i primjetnom ekonomskom rastu. Mogućnost daljeg razvoja pandemije, globalna ekonomska neizvjesnost i pogoršanje odnosa sa Sjedinjenih Država predstavlja ozbiljne rizike za procjene rasta Kine u drugom polugodištu”, kazala je Betty Wang, viši ekonomist ANZ banke.

Ti su se rizici dijelom odrazili na rezultatima iz maloprodaje koji su pokazali da kineski potrošači drže svoje novčanike čvrsto zatvorenim. Iako su pokazatelji za juni i iznos BDP-a uvelike pobijedili očekivanja, Rodrigo Catril, devizni strateg u NAB-u u Sydneyu, rekao je da su također otkrili da “kineski potrošač nije siguran u priču o oporavku.”

“To je velika priča o oporavku izazvanom vladinim stimulacijama, koji je vrlo usredotočen na industrijsku stranu. Potrošač ostaje vrlo oprezan. Ta opreznost je nešto na što tržište gleda u zemljama u kojima potrošač ima veću ulogu, tako da je to očigledno i za SAD”, kazao je Catril.

Izvor: Klix.ba

The post Dok je cijeli svijet zbog pandemije u padu Kina bilježi značajan ekonomski rast appeared first on Kameleon M&M.

Bosna i Hercegovina imat će gotovo dvostruko brži razvoj privrede do 2028. godine u odnosu na Hrvatsku, zaključak je projekcija koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog univerziteta Harvard.

Prema ovom istraživanju, naša država imat će prosječnu godišnju stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) 4,07 posto, a Hrvatska, koja je članica Evropske unije, samo 2,16 posto, prenosi Index.hr. Među tranzicijskim zemljama brži rast od Hrvatske imat će i Albanija sa 3,38 posto.

– I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika gospodarskog rasta može ponajprije pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast gospodarske aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja koje će se razvijati brže od Hrvatske to uglavnom nije slučaj – prenosi Index.

Tako stručnjaci sa Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19, Rumunije 3,03, Srbije 2,9… Bržu dinamiku razvoja od Hrvatske u narednom će desetljeću imati i Slovenija, u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija, 2,26, te Češka, 2,19 posto.

The post Bosna i Hercegovina će se do 2028. godine razvijati dvostruko brže od Hrvatske appeared first on Kameleon M&M.

Od početka pandemije medicinski stručnjaci ponavljaju da su maske, uz distancu i higijenu, primarna zaštita od koronavirusa. Ali one kod mnogih danas više predstavljaju modni detalj nego zaštitu.

Izvor: Avaz.ba

The post Sve o maskama: Kako, kada i koliko ih nositi appeared first on Kameleon M&M.

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini stalno dobija nove karakteristike i ostaje predmet interesa političkih opcija. Naravno više iz razloga kako da se ta tema iskoristi u predizborne svrhe, nego u cilju objektivnog sagledavanja situacije i iznalaženja mogućnosti trajnog rješenja ovog pitanja. Podaci koji dolaze iz država u kojima počinju migracije jasno ukazuju da faktori koji uzrokuju migracije ne slabe, već naprotiv oni su sve izraženiji i prognoze su da će to trajati narednih decenija.

Prema procjenama UN-a, razlog je što bogati dio svijeta ne ulaže sredstva u ublažavanje siromaštva i posljedica štetnih globalnih klimatskih uticaja na atmosferu i prirodu. Takođe, u državama koje su zahvaćene sukobima i ratnim dešavanjima, izostaju kontinuirani mirovni napori. Međutim, i kada dođe do nekog smirivanja ratnih ili oružanih dejstava u jednoj državi, kao po pravilu pojavljuju se nestabilnosti i sukobi u nekim drugim državama. Tako da je vjerovatno očekivati dalju navalu migranata prema Evropi, a trenutno je najaktuelnija zapadno-balkanska migrantska ruta, koja prolazi preko BiH, što znači ukoliko ne dođe do promjene u rutama kretanja migranata, naša država će još dugo biti prostor koji će biti dio tranzita za migrante.

Porast broja migranata i izbjeglica u svijetu se reflektuje i na stanje u Bosni i Hercegovini

Godišnji izvještaj UNHCR-a o globalnim trendovima pokazuje da je do kraja 2019. raseljeno neviđenih 79,5 miliona osoba. Izvještaj takođe bilježi smanjene izglede za izbjeglice u smislu nadanja brzom okončanju njihovog stanja. Godišnji porast, sa cifre od 70,8 miliona na kraju 2018. godine na 79,5 miliona ljudi u pokretu, rezultat su dva glavna faktora. Prvo je zabrinjavajuće novo raseljavanje u 2019. godini, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sahelu, Jemenu i Siriji. Rat u Siriji je u svojoj desetoj godini sukoba sa 13,2 miliona izbjeglica, azilanata i interno raseljenih osoba je iz ove države, što čini šestinu ove populacije u svijetu. Drugi bolji prikaz situacije Venecuelanaca izvan njihove države, od kojih mnogi nisu pravno registrirani kao izbjeglice ili azilanti, ali za koje su potrebni aranžmani za zaštitu.

Prisilno raseljavanje se gotovo udvostručilo od 2010. godine (sa 41 milion u 2010. godini na 79,5 miliona u 2020. godini). Više od tri četvrtine svjetskih izbjeglica – 77 posto – zahvaćeno je situacijama dugoročnog raseljavanja – na primjer sukob u Afganistanu, koji je sada u petoj deceniji. Pet država čini dvije trećine raseljenih osoba: Sirija, Venezuela, Afganistan, Južni Sudan i Mjanmar. Izvještaj o globalnim trendovima broji sve više raseljene i izbjegličke populacije, što uključuje 5,6 miliona palestinskih izbjeglica koji su pod brigom Agencije za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za Palestinu.

Direktorica Centra za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva, Anesa Agović, navodi da je u stalnom kontaktu sa više nevladinih organizacija iz Turske, Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, ali i sa referentnim međunarodnim organizacijama koje prate i istražuju problematiku migracija. “Imamo redovne kontakte na terenu u državama koje su polazne tačke migracija, te svi trendovi ukazuju na to da će se migracije nastaviti, a možda čak i povećati. Krizna područja u svijetu ne pokazuju znakove ozdravljenja, niti svjetske sile čine nešto konkretno da u smjeru poprave stanje u državama iz kojih migracije potiču”, navodi Agović.

Podaci zvaničnih institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da je došlo do povećanja broja migranata na prostoru BiH, te da je sve veći dio njih van prihvatnih kampova, te se u sve većem broju mogu sresti na ulicama gradova, posebno u Unsko-sanskom kantonu, ali i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i drugim gradovima. Međutim na terenu se ne vidi da se poduzimaju neke nove adekvatne mjere kako bi migracije bile kontrolisane uz poštivanje međunarodnih standarda koji se odnose na prava ljudi u pokretu. Aktivista u oblasti ljudskih prava, Rinat Kevrić je mišljenja da pojedine političke opcije iz njemu nepoznatih razloga politiziraju pitanje migracija, iako je to prvenstveno socijalno i humanitarno pitanje. “Slažem se da su efekti migracija različiti, da se različito interpretiraju, ali za svako mišljenje ili prijedlog rješavanja pitanja migracija, neophodno je uvažiti konvencije UN-a i Protokole EU koji se odnose na zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Tada ne bi imali ovako radikalne prijedloge koji mogu samo dovesti do smanjenja podrške EU, što bi tek tada predstavljalo problem za institucije države koje ne planiraju sredstva u budžetu za ublažavanje posljedica migracija”, ističe Kevrić.

EU nastavlja podržavati Bosnu i Hercegovinu

Generalni direktorat Evropske komisije za evropsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (GDECHO) je 29.05.2020. godine objavio ažurirani izvještaj o stanju migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini. Ono što je posebno zanimljivo u izvještaju je i podatak da je od 2018. godine, EU doprinijela 50,5 miliona eura za rješavanje izbjegličke krize u BiH, uključujući 10,3 miliona eura humanitarne pomoći.

Iako je u posljednje vrijeme kretanje izbjeglica i migranata na ruti Zapadnog Balkana kao rezultat stanja zbog pandemije COVID-19, porast dolazaka ponovno se primjećuje zbog ublažavanja ograničenja kretanja. U navedenom izvještaju se procjenjuje da je oko 6.500 – 7.000 izbjeglica i migranata smješteno u BiH, uglavnom na sjeverozapadu, od kojih je oko 5.100 smješteno u prihvatnim centrima koje financira EU, dok ostali i dalje borave van prihvatnih centara.

Evropska pogranična agencija Frontex zabilježila je nagli porast broja migranata u mjesecu maju 2020. godine, na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Prema podacima Frontexa u maju je bilo gotovo 4.300 ilegalnih prelazaka granice, što je skoro tri puta više u odnosu na prethodni mjesec.

Reakcija iz EU povodom otvorenog pisma premijera USK-a je pokazala da se u EU razmišlja o smanjenju ili uslovljavanju buduće pomoći za Bosnu i Hercegovinu, mišljenja je Agović. “Bez obzira na podijeljenost i nepostojanje djelotvorne i usaglašene strategije EU po pitanju migracija, mi kao država, ali i region, moramo biti svjesni da bez finansijske pomoći EU ne bi izdržali ni jedan mjesec da se bavimo pitanjem migracija”, izričita je Agović.

Po mnogim poznavaocima stanja migracija u BiH, neophodna je tješnja saradnja državnih institucija u čijoj nadležnosti je pitanje migracija, sa EU, te je to jedini način koji može doprinjeti trajnijem rješavanju ovog važnog pitanja za BiH. Kevrić napominje da je neophodno da se što prije riješi pitanje novog ministra sigurnosti BiH, koji bi inicirao trajno i usklađeno rješavanje problematike migracija u BiH. “Takva rješenja moraju uključiti EU, uz dokazivanje da država BiH ima kapacitete da se nosi sa ovim složenim pitanjem, ali je potrebna finansijska podrška od EU.”

Pandemija produbljuje probleme osoba u pokretu

Migrantska situacija je i dalje kompleksna sa pojačanim političkim stavovima protiv migranata i problemima među humanitarnim organizacijama koji se u svom radu suočavaju sa mnogim preprekama. Kada je riječ o COVID-19, pandemija se ponovo širi u BiH, ali i državama Zapadnog Balkana, međutim, nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja među migrantima u prihvatnim centrima. Organizacije koje pomažu u zdravstvenim mjerama su uveli odgovarajuće mjere prevencije, uključujući izolaciju, provjeru simptomatskih slučajeva, promociju higijene i informisanja. Takođe, različite UN, EU i druge međunarodne organizacije pomažu migrantima i izbjeglicama, te nastavljaju pružati prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu, zaštitu i pomoć na terenu.

Agencija EU za azil (EASO) ranije je upozoravala da bi pandemija COVID-19 u konačnici mogla potaknuti više dolazaka u budućnosti – posebno ako dovede do nestašice hrane i većih nemira na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. “Rizik od destabilizirajućih efekata uslijed izbijanja COVID-19 može potencijalno utjecati na buduće trendove u azilu”, navodi se u izvještaju agencije EASO.

Agović navodi da je pored najave nekih političara, pa čak i medija da su migranti prenosioci COVID-19, da su prihvatni centri leglo budućeg širenja pandemije, do toga nije došlo. “Ne možemo reći da se to dogodilo slučajno ili da su migranti otporniji od drugih ljudi, jer ipak žive u zajednicama u skromnim uslovima. Naime, to je rezultat mjera koje poduzimaju vlasti u područjima gdje se nalaze prihvatni centri, ali i aktivnosti međunarodnih i lokalnih organizacija koje pomažu migracijske tokove”, zaključuje Agović.

Pandemija korona virusa produbila je probleme čitavog svijeta, a posebno ljudi koji bježe od rata, sukoba i progona, kao i kršenja ljudskih prava u svojim matičnim zemljama. Međunarodnim pravom zagarantovano je poštivanje temeljnih prava ljudima koji su prisiljeni da pobjegnu od sukoba i progona, te im se ne smije uskratiti sigurnost i zaštita, uključujući zdravstvenu, u tim okolnostima.

Izvor: Mreza-mira.net

The post Globalni trendovi ukazuju da će migracije trajati desetljećima appeared first on Kameleon M&M.

Fotograf portala Bljesak.info protekle noći iznad Mostara zabilježio je nevjerovatne fotografije komete Neowise koja je otkrivena krajem marta ove godine od strane NASE.

Riječ je o kometu čiji promjer je pet kilometara. U junu smo ga izgubili iz vida, ali početkom jula je opet postao vidljiv, pa čak i golim okom u nekim dijelovima naše zemlje.

Vidljiv je sat vremena nakon zalaska sunca ukoliko gledate u pravcu sjeverozapada, a ako ste ‘noćna ptica’ ovu izuzetno jedinstvenu pojavu možete vidjeti u pravcu sjeveroistoka nekih sat vremena prije izlaska sunca.

Unutarnja orbita odnosno period kad napravi “krug” traje mu 4.500 godina, a vanjska 6.800 godina, što znači da će se na Zemlji moći vidjeti ponovno 8820.godine pa iskoristite ovu priliku ako vam se ne čeka deveti milenijum.

Ovaj komet je retrogradan što znači da se kreće u suprotnom smjeru od ostalih tijela, a orbita mu je slična paraboli. Najbliže će Zemlji biti s 22. na 23. juli i to na udaljenosti od nekih 103 miliona kilometara. Svaki komet je zapravo nepredvidiv i ponaša se po svojim pravilima. Nikad ne znamo kad će se na nebu pojaviti, baš kao što se pojavio i Neowise. Vidjeti komet na nebu nije nimalo učestala pojava.

Posljednji pravi komet na našem je noćnom nebu sjajio daleke 1996. godine.

Foto: Bljesak.info: Kometa Neowise

Svaki komet ima jezgru koju čine smrznute tvari odnosno led s prašinom. Oko jezgre se razvija koma koja s jezgrom čini glavu kometa, a iza nje ide rep. Neowise ima dva repa, tzv. blizance, jedan od prašine, a drugi od ioniziranog plina. Kometi dolaze iz najudaljenijih dijelova Svemira u koje ih je “bacila” gravitacija velikih planeta kad je naš Sunčev sistem nastajao.

Zato se procjenjuje da je Neowise star upravo toliko, oko 4,6 milijardi godina! Najviše kometa “živi” u tzv. Oortovom oblaku koji se nalazi na samoj granici Sunčevog sistema.

Velik broj kometa ne preživi bliski susret sa Suncem nego se raspadne, no kod ovog to nije slučaj. Što se više bude udaljavao od Sunca, slabije ćemo ga i vidjeti. Zato iskoristite ove dane i svjedočite rijetkom nebeskom fenomenu.

The post Kometa iznad BiH vidljiva sada i opet za 7 hiljada godina appeared first on Kameleon M&M.