Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo Odluku o odobravanju zajedničke prodaje objekta stalne misije bivše SFRJ pri UN-u u New Yorku, za koju ne postoji zainteresovanost nijedne države nasljednice bivše SFR Jugoslavije.
Istovremeno je Vijeće ministara BiH upoznato o odgovarajućoj informaciji o prodaji ove nekretnine i Nacrtu kupoprodajnog ugovora “Residential Contract of Sale”, koji je neophodan za završetak postupka zajedničke prodaje država sukcesora.
“Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ je prihvatio kupoprodajnu cijenu u iznosu 50 miliona američkih dolara, što je najviša ponuda s obzirom na to da je posljednja ponuđena cijena iznosila 42,5 miliona američkih dolara, a vrijednost nekretnine je ranije procijenjena na 30 miliona američkih dolara”, kažu iz Vijeća ministara BiH.
Dodali su da je udio Bosne i Hercegovine 15 posto ukupnog iznosa, odnosno 7,5 miliona američkih dolara (12.530.000,00 KM). Također, na isti način će se izvršiti i raspodjela eventualnih troškova koji će nastati prilikom prometa nekretnine u postupku zajedničke prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri UN-u u New Yorku.
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova donijeloe Odluku o odobravanju zajedničke prodaje objekta ambasade/rezidencije bivše SFRJ u Bernu, nakon što je upoznato o pratećoj informaciji i nacrtu kupoprodajnog ugovora.
Ranije je Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ prihvatio kupoprodajnu cijenu Republike Srbije u ukupnom iznosu 7,78 miliona švicarskih franaka.
Kako je Republika Srbija jedna od pet suvlasnica ove nekretnine, 4.706.900,00 švicarskih franaka predstavlja otkup suvlasničkih udjela od ostale četiri države (Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Republika Slovenija).
Bosni i Hercegovini pripada 15 posto sredstava, što je 1.167.000,00 švicarskih franaka ili oko 2,1 milion KM.
Donošenjem ove dvije odluke omogućava se nastavak provođenja Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije i rješavanja pitanja raspodjele diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.
Sredstva dobijena prodajom ovih nekretnina BiH će iskoristiti za kupovinu novih i rekonstrukciju postojećih objekata za potrebe smještaja diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine.
Neobuzdana korupcija istovremeno spriječava građane Bosne i Hercegovine da idu naprijed i povlači ih na dno. Ona je glavni krivac za najveću stopu odlaska obrazovanog stanovništva u Evropi, najsporiji privredni oporavak na Zapadnom Balkanu, te nizak životni standard svih građana, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost, navodi u novom blogu američki ambasador u BiH, Eric Nelson.
“Korupcija nije samo problem sa kojim svaka zemlja treba da se obračuna na domaćem terenu, nego ju je i predsjednik Biden proglasio prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD – korupcija podriva demokratiju, ljudska prava, sigurnost i prosperitet. SAD su spremne da pruže pomoć BiH u borbi protiv korupcije kroz programe pomoći, zagovaranje nužnih reformi i konkretne aktivnosti. Podržavamo mnogobrojne građane, novinare i aktiviste koji su spremni za borbu protiv ove pošasti. Međutim, podaci pravosuđa o optužnicama i presudama u ovoj oblasti ukazuju da korupcija visokog nivoa ne podliježe kazni”, poručio je ambasador.
Posjeta Samanthe Power je prilika da se istakne pomoć SAD-a u borbi protiv korupcije.
“Posjeta Samanthe Power, administratorice USAID, bila je prilika da se još jednom istakne naša pomoć građanima u borbi protiv korupcije. Sastala se sa odvažnim novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom i otkrivaju zvaničnike koji zloupotrebljavaju službeni položaj. Sastala se i sa hrabrim mladim ženama koje se bore da zaštite rijeke Bosne i Hercegovine od štete nanesene neadekvatno regulisanom gradnjom. SAD podržavaju NVO koje propagiraju ono što ove žene rade, štite ih od uznemiravanja i zagovaraju transparentnost. USAID podržava i one koji su spremni na provedbu e-uprave s ciljem promocije transparentnosti i onemogućavanja korupcije u izdavanju dozvola i pružanju usluga”.
“Mnogi se plaše da se usprotive korumpiranom sistemu”
Nelson navodi da previše zvaničnika iz BiH radi pod političkim pritiskom.
“Previše je zvaničnika u BiH iz sfere vladavine zakona koji rade pod političkim pritiskom ili kontrolom. Mnogi se plaše da se usprotive korumpiranom sistemu. Sposobni su, ali nemaju volje da se bore za promjenu, jer osporavanje ovakvog sistema izlaže ih neprihvatljivom ličnom riziku. Previše građana BiH je više nego svjesno problema koji korupcija predstavlja, ali su rastrzani između zauzimanja stava, s jedne strane, i brige za sopstvenu porodicu s druge, u glomaznom sistemu protekcionizma u kojem su mito i prisilno glasanje nužni kako bi mnogi od njih sebi osigurali kvalitetan posao ili čak imali pristup standardnim uslugama”.
“Postoje neki svijetli primjeri među državnim službenicima. Otkako sam stupio na dužnost ambasadora, proširena je naša podrška Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo na čijem čelu je dr Erduan Kafedžić. Uprava policije Kantona Sarajevo na čijem je čelu Nusret Selimović uspješan je partner u istragama ovog Ureda. Međutim, Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo ih ne prati podizanjem vjerodostojnih optužnica. Kafedžić i Selimović, kao i drugi, mogu posvjedočiti o pritisku, prijetnjama i opstrukcijama sa kojima su suočeni i pojedinci i institucije koje se bore protiv korupcije. To je dobar pokazatelj da ovaj Ured radi ispravno i postiže napredak u borbi protiv korumpiranih zvaničnika”.
Dodaje da će vlada SAD nastaviti podržavati rad u borbi protiv korupcije.
“Ovi pojedinci pokazuju da politički nezavisne institucije mogu imati ključnu ulogu u iskorjenjivanju korupcije u BiH. I moja vlada će nastaviti podržavati njihov rad dok se korumpirane elite suprotstavljaju tim naporima. Novinari i dalje razotkrivaju one koji zloupotrebljavaju svoje pozicije, NVO pomažu rad tih novinara i zagovaraju transparentnost. Kroz mnogobrojne programe, USAID daje podršku ovim naporima, a tokom pandemije vidjeli smo i konkretne rezultate – otkrivene su i zaustavljene šeme korupcije u oblastima javnih nabavki i nezakonite gradnje.
Da bi stale u odbranu građana, SAD zagovaraju reforme neophodne za slabljenje kontrole koju imaju privatne i političke elite. SAD snažno podržavaju i prioritet EU za donošenje efikasnih zakona u oblastima sukoba interesa i javnih nabavki. Amandmani na Zakon o VSTV potrebni su radi vraćanja integriteta i nezavisnog položaja ovom tijelu koje određuje pravila i nadzire pravosuđe, a biće potrebno usvojiti i mjere u oblasti integriteta izbornog procesa. Ove reforme opstruišu političke stranke i zvaničnici koji se užasavaju strogih zakona kojima će se razotkriti njihovo neopravdano bogatstvo, a njihove aktivnosti postati predmetom strogog nadzora”.
Ipak, na kraju su građani BiH oni koji trebaju odlučiti kakvu budućnost žele.
“Vlada SAD i dalje je spremna poduzimati aktivnosti u borbi protiv korupcije, uključujući finansijske sankcije i poništavanje viza korumpiranim licima, kao i suspenziju pomoći korumpiranim partnerima u vlasti. Pružamo savjetodavnu pomoć i razvijamo kapacitete u BiH za istrage i krivično procesuiranje korupcije visokog nivoa, angažujemo se na predmetima koje i sami možemo procesuirati, te apelujemo na svoje saveznike u Evropi da prate trag nelegalno stečene finansijske koristi i slijede naš primjer. Sankcije su važno sredstvo u blokiranju korumpiranih aktera, odvraćaju one koji imaju slične namjere i podržavaju ih, i kao što je državni sekretar Blinken izjavio petog januara: “I dalje ćemo koristiti odgovarajuće ovlasti za promociju pozivanja na odgovornost ovakvih aktera širom regiona i na globalnom nivou.”
Međutim, SAD mogu djelovati samo do određene mjere. U konačnici, građani BiH treba da odluče kakvu budućnost žele. Najjača sankcija i oružje protiv korupcije je glasačka kutija. Građani takođe treba da vjeruju da imaju pravo da slobodno glasaju i da se njihov glas čuje. Zato SAD apeluju na političke lidere da provedu odavno potrebne reforme da bi se izborima u BiH vratio integritet. Izbori u oktobru 2022. godine biće prilika za građane da kazne, a ne da produže korupciju. Međunarodna zajednica može imati ključnu ulogu kroz pružanje podrške napretku BiH i pomoći joj u borbi protiv korupcije, ali istinska promjena nabolje mora doći iznutra”.
Skupština TK danas je usvojilka inicijativu Kluba Demokratske fronte kojom su majke porodilje sa podrulja Tk izjednačene sa porodiljama u Kantonu Sarajevo.
„Ovom prilikom želim izraziti zadovoljstvo jednoglasno usvojenom inicijativom koju sam predložio u ime Kluba DF kojim Tuzlanski kanton izjednačava iznos naknade za majke nakon porođaja, sa majkama porodiljama iz Kantona Sarajevo. Ovom inicijativom I naše majke porodilje će usvojenom inicijativom primati iznos od hiljadu konvertibilnih maraka (1000 KM) u vremenskom periodu od godinu dana (12 mjeseci) nakon poroda. Inicijativa se odnosi i na majke porodilje bez obzira da li su u radnom odnosu ili ne!“, objavio je Mahir Mešalić, zastupnik DF –a u Skupštini TK.
Kako navodi Mešalić, Vlada TK bi trebala već iduće sedmice hitno donijeti Odluku u skladu sa usvojenom inicijativom Kluba Demokratske fronte u Skupštini TK.
Predsjednik HDZ Dragan Čović nakon završetka pregovora u Neumu kazao je da je on potrošio svoj optimizam, i da očekuje da se pregovori nastave u narednih sedam do 10 dana.
“Određeni iskorak postoji, neki će kazati ostalo je još malo razlika, imamo jedan dobar osnov, sad smo imali konkretne inicijative”, rekao je Čović.
Dodao je da je prijedlog izbora članova Predsjedništva BiH prvi put došao i sa bošnjačke strane. Istakao je da su oko Doma naroda FBiH i Predsjedništva BiH bili “jako, jako” blizu. Dodao je da je to blizu u istoj mjeri kako su bili blizu u šestom mjesecu prošle godine.
“Kako dalje, to je pravo pitanje, Ovaj format je završen. Ostalo je da pokušamo u 7 do 10 dana riješiti pitanja. Moj optimizam je potrošen u ovih 6 mjeseci. S ovim ljudima nema više smisla raditi”, istakao je Čović.
Rekao je da u osnovi sve ono što su stavili sebi u zadatak nisu uradili, te da ulazimo u izbornu godinu nepripremljeni za izborni proces.
O prijedlogu HDZ-a za Dom naroda FBiH kazao je da se on zalaže za model 16+1, što bi u praksi značilo da se 16 delegata po klubovima biraju po osnovu brojnosti.
Dodao je da je HDZ predložio da ako se ne mogu izabrati predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH koji biraju mandatara Vlade FBiH da se nakon određenog perioda raspišu novi izbori, s čim su se i drugi složili.
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990. rekao je da u Neumu nije ostvaren poseban napredak.
“Nažalost, stvari su ostale prilično slične, jedno što je urađeno je da su indentificirani problem na jasan i otvoren način ali nije bio prostora da se dođe do finalnog dogovora”, rekao je Cvitanović.
U Neumu je danas bio zadnji dan pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva koji se od četvrtka vode u ovom gradu. Poslije održanih sastanaka javnosti se obratio lider SDA Bakir Izetbegović.
Istaknuo je da pregovori nisu završeni, te da će se nastaviti u Sarajevu sljedeće sedmice.
“U vezi sa domovima naroda mislim da je stvar riješenja i po pitanju funkcionisanja izbora člana Predsjedništva smo bili jako blizu. Svi smo uložili veliki napor. Prijatno sam iznenađen odnosom predsjednika NiP-a, SBB-a i NES-a. Imali smo zajednički stav, bili smo spremni da iskočimo očekivinja sa hrvatske strane, tako da smatram da pregovori nisu završeni”, rekao je Izetbegović, dodajući da će se vjerovatno pregovore nastaviti sami u Sarajevu ili negdje drugo.
Na momente se činilo, istaknuo je Izetbegović, da će završiti kompletan posao.
“Ali idemo dalje. Što se tiče integriteta pocesa, ono što će učiniti stvari uvjerljivijim, poštenje samog procesa, svi smo tu saglasni. Imamo 80 stranica raznovrsnih amandmana koje ćemo usvojiti”, rekao je Izetbegović.
Ponovio je da će pregovore nastaviti u Sarajevu, vjerovatno iduće sedmice.
Trideseti je dan potrage za nestalim Matejem Perišem u Beogradu. Potraga se nije puno pomakla od posljednjih nekoliko dana, no u Beograd ponovno dolazi hrvatska policija.
Periš je za srbijanski Telegraf rekao kako mu dvije stvari nisu jasne – gdje je Matej želio otići i zašto se vratio do Save ako mu je ona bila ispred.
“On zna svog tatu, njemu ne trebam ništa poručiti. Matej zna svog tatu i zna da ga neću ništa pitati već da ćemo ići kući”, rekao je za navedeni portal Nenad Periš jedva susprežući suze.
Nenad Periš dodao je da je na temelju snimaka primijetio da je Matej tri puta zaustavljao taksi.
“S dvojicom nije komunicirao, već samo s trećim taksistom koji mu odbija vožnju. To mi govori da je on definitivno negdje htio otići, taksi mu je očito trebao”, govori Periš.
Dodaje da lokacija mobitela ukazuje da je Matej završio u rijeci, no to ga ujedno i zbunjuje.
“Meni snimka njega ispred rijeke ništa ne znači. Nije mi onda jasno zašto je želio negdje otići taksijem, ako mu je rijeka bila ispred lokala”, pita se njegov otac.
Hrvatska policija ponovo dolazi u Beograd. Periš kaže kako će pretraživati i Veliki ratni otok, premda su to već radili dronovima.
“U kontaktu sam s njegovim prijateljem. Jučer sam se čuo s jednim, i oni su tužni kao ja, no ne znaju što se dogodilo tu večer u Gotiku”, ispričao je Periš za Telegraf, prenosi portal 24sata.hr.
Američka ambasada u Bosni i Hercegovini pozdravila je “odličan početak” pregovora u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH koji se održavaju u Neumu.
Iz Ambasade su podsjetili kako je vodeća tema razgovora bila reforma Izbornog zakona u cilju implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
Iz Ambasade su podsjetili kako je vodeća tema razgovora bila reforma Izbornog zakona u cilju implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
“Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih komisija, nove tehnologije kako bi se izborne prevare mogle spriječiti i uočiti, te veće kazne koje bi odvratile počinioce od kršenja zakona,” navedeno je na zvaničnom Twitteru američke ambasade.
Pozdravljeno je i prisustvo OSCE-a na pregovorima.
“Bilo nam je drago što su naše kolege iz OSCE-a danas ovdje (u Neumu) kako bismo razgovarali o ovim reformama. Nema razloga da se politički lideri protive ovim zdravorazumskim promjenama, osim ako imaju koristi od nedostataka u sistemu,” zaključeno je iz Ambasade SAD-a u BiH.
Martin Tais, sarajevski fizičar, oglasio se na svom Facebook profilu povodom sutrašnjeg obilježavanja 80 godina Igmanskog marša.
Sarajevski fizičar je na pronicljiv način konstatovao da bi kolona trebala produžiti prema Neumu gdje se na krajnje necivilizacijski način dogovara raspad države.
“Antifašisti, naprijed u borbi za bolje sutra i ne dajmo da nam rušitelji ideje građanstva stvaraju svoju budućnost. Nema dogovora sa onima koji ne žene evropsku budućnost naše domovine,” poručio je, između ostalog, Martin Tais.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je danas, komentarišući najavu Milorada Dodika da će pitanja državne imovine i VSTV-a staviti na dnevni red NSRS-a, kako je lider SNSD-a u potpunosti normalizirao i učinio javno prihvatljivim rušenje ustavnog poretka.
“Skretanje političkog fokusa na razgovore o izbornom zakonu u Neumu, pokazuje da to nije ništa drugo nego pokrivač za Dodikove separatističke aktivnosti. Naprosto je bizarno kalkulisati sa ograničenim izmjenama ustava i izbornog zakona dok kompletna vlast u drugom entitetu ruši ustavni poredak, a ako se ovako nastavi i sa Oružanim snagama BiH, te ako izostane odgovor institucija to će značiti kraj države kakvu sada poznajemo i uvod u događaje koje niko normalan ne priželjkuje, ali će to biti jedini način da se kidnapovanje institucija i antidejtonsko formiranje parainstitucija zaustavi,” rekao je Komšić.
On je pozvao Tužilaštvo BiH da konačno reaguje i zaustavi udar na institucije.
Komšić je također pozvao i probosanske predstavnike u institucijama na razgovore i konsultacije vezane za institucionalni odgovor na separatističke aktivnosti.
Bivši ministar sigurnosti Sadik Ahmetović platio je novčani iznos umjesto služenja zatvorske kazne na koju je osuđen prošle godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). On kaže da je 18.000 maraka posudio i dobio na poklon od sestara u Švedskoj i Americi.
Iz Suda BiH su potvrdili da je Ahmetoviću odobren zahtjev da otkupi zatvorsku kaznu za zloupotrebu položaja ili ovlasti od šest mjeseci na koju je osuđen u novembru prošle godine. Pojasnili su da se prema Krivičnom zakonu BiH svaki dan zatvora mijenja za 100 maraka.
Sadik Ahmetović je za BIRN BiH rekao da je umjesto služenja kazne prije Nove godine platio 18.000 maraka.
„Novac sam posudio i dijelom su mi poklonile moje tri sestre koje žive u Švedskoj i Americi (…) Za pozajmice i poklon od familije imam dokaze o doznakama novca u bankama na koje je novac uplaćen, ja sam imao tu sreću ako se tako može reći, imao sam od koga posuditi, kriminalac nisam da bi imao novac, ono sto sam zarađivao sam uložio da imam krov nad glavom za porodicu poslije progona iz Srebrenice. Sve sto sam radio se može provjeriti“, kaže za BIRN BiH Ahmetović.
On je proglašen krivim da je svjesno iskorištavao svoja ovlaštenja kako bi pribavio imovinsku korist svom vozaču Adnanu Bektiću sklapajući s njim ugovore o djelu 2012. godine za poslove za koje je znao da ih ne obavlja. Apelaciono vijeće naložilo je da se od Bektića oduzme nezakonito pribavljenih 4.014 KM. Ahmetović je i prvostepenom presudom osuđen na šest mjeseci zatvora, s tim da je tada visina nezakonito pribavljene koristi bila utvrđena u iznosu od 7.414 KM. Apelaciono vijeće je van razumne sumnje utvrdilo da je Ahmetović potpisao s Bektićem četiri ugovora od djelu u periodu od januara do novembra 2012. godine. Bektić, kako se navodi u presudi, nije obavljao poslove iz ugovora, nego je nastavio da vozi ministra.
Ahmetović kaže kako se nada da će Ustavni sud BiH ili Evropski sud za ljudska prava “prepoznati pravdu”.
„Za ono sto sam osuđen bih ponovo uradio isto, jer smatram da nije krivično djelo dati posao djetetu iz Srebrenice koje ima [Visoku stručnu spremu] VSS i govori tri jezika“, kaže Sadik Ahmetović.
Grupa od 37 državljana Sjedinjenih Američkih Država, Gvatemale i Kanade, koja “prakticira religijska uvjerenja na ekstreman način” boravi na području Istočne Ilidže, naselja u Istočnom Sarajevu, u entitetu Republika Srpska, saopćeno je iz Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE), direktor Službe Slobodan Ujić je rekao da je riječ o sekti, te da su inspekcijski nadzor izvršili zbog prijava građana.
“Nama su građani javili da se ta grupa ponaša i izgleda čudno, čudno se oblače. Ne pričaju ni s kim, bučni su i glasni dok obavljaju neke svoje obrede“, rekao je Ujić, dodavši da detalje o kakvoj sekti je riječ nemaju.
Među stranim državljanima su i djeca, tačnije riječ je o nekoliko porodica.
“Izvršen je inspekcijski nadzor, gdje je u dva privatna objekta vlasništva državljanina BiH S.V., u ulici Meše Selimovića, Istočna Ilidža, zatečeno 37 stranih državljana. Provjerom kroz službene evidencije utvrđeno je da su osobe ušle u Bosnu i Hercegovinu tokom novembra 2021. godine i da borave u BiH po osnovu prava na bezvizni boravak. Strani državljani su prvobitno boravili na području Kantona Sarajevo, nakon čega su promijenili adresu boravišta i nastanili se na navedenoj adresi u Istočnoj Ilidži”, saopćili su iz Službe.
Utvrđeno je da za strani državljani nisu prijavljeni u skladu sa Zakonom o strancima. S tim u vezi kažnjen je vlasnik objekta u kojem borave, dodaje se u saopćenju.
Grupa stranih državljana u BiH može ostati do početka februara jer imaju pravo na bezvizni boravak u zemlji u trajanju do 90 dana.
Iz Službe kažu da su provjerili strane državljane kroz dostupne službene evidencije, uključujući i evidencije INTERPOL-a i da nije utvrđeno da su osobe na bilo kakvim evidencijama.
Lokalna policija nije imala bilo kakve prijave u vezi s grupom.
Iz Službe kažu da s drugim nadležnim sigurnosnim agencijama vrše dodatne provjere za navedena osobe od čijeg ishoda će zavisiti dalje postupanje.
Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet. Izraz sekta (u teologiji) označava grupe koje su nastale odvajanjem od većinske religije.
Spasavanje od sigurne smrti 45 srpskih civila 1992. godine iz sela Bučje od strane tadašnje Armije RBiH i to samo tri dana nakon što su mu majka i porodica živi spaljeni u njegovom rodnom selu Gudelj od strane srpskih snaga, je za mnoge ljude na Balkanu i šire jak argumenat da se Amiru Reki dodijeli Nobelova nagrada za mir. S druge strane neki njegovi sunarodnjaci smatraju ga “izdajicom Bošnjaka”, piše “Deutsche Welle”.
Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku “personom non grata”. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenja nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”.
– Amir Reko je medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH – stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.
Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije prof.dr.sc. Simo Bozalo, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof.mr.sci. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa sveučilištu u Akurdiju u Indiji i sveučilišta u Rimu, prof.dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sa sveučilišta diljem Srbije.
Tragedija, ali ne i osveta
O Amiru Reki i ludilu rata u BiH, kada je teško bilo biti čovjekom, Deutsche Welle je prvi pisao. Tada je on rekao: “U jednom životu kao da sam proživo tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio”.
Rekina majka, kao i još nekoliko članova obitelji je sa drugim seljanima sela Gudel zatvorena u kuću i spaljena od strane srpskih snaga. Samo nekoliko dana nakon te tragedije njemu, kao tadašnjem zapovjedniku 43. Drinske udarne brigade Armije RBiH, stiže zapovijed da se selo Bučje, nastanjeno većinski srpskim stanovništvom, “očisti”. Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji, to bi bila prilika za osvetu. Ali, ne i za Reku.
– Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je “potpuno normalno”, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi – prisjetio se on.
I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.
Kad pametni zašutješe…
U ovom činu mnogi vide nadu jer on pokazuje da se i u najtragičnijim i najtežim trenutcima, kada je čovječnost na ispitu, može biti čovjek. U vrijeme kad BiH potresa jedna od najvećih političkih kriza o tom nadahnuću su za DW su govorili intelektualci sa sve četiri strane svijeta, koji smatraju da je Amir Reko dostojan Nobelove nagrade za mir.
Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: “Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše” za DW kaže:
– U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH – rekao je Bozalo.
No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH.
Prof. Simo Bozalo, koji je najprije citirao rečenicu bosanskohercegovačkog Nobelovca Ive Andrića: ‘Kada pametni zašutješe, budale progovoriše, a fukare u krv i pljačku ogreznuše’ za DW kaže: “U prijedlogu sam opisao čin Amira Reke i zašto me je opredijelio da ga predložim za Nobelovu nagradu za mir. Gospodin Reko je kao rijetko tko pokazao prisebnost, čojstvo i humanost u ratnom vihoru, kada se gubio razum a rasuđivanje bilo pomućeno. Amir Reko je, unatoč svojoj osobnoj tragediji i tragediji naroda kojem je pripadao, napravio herojski, ljudski čin i veliki podvig, te spasio nedužno srpsko stanovništvo, izlažući sebe smrtnoj opasnosti jer je stao u njihovu obranu. Malo je bilo takvih ljudskih, herojskih pothvata u minulom tragičnom sukobu naroda u BiH”.
No, to i nije kraj za njegove argumente. Prof. Bozalo ističe da se i od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma Reko zalaže za povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH. “Nepokolobljivi je borac i uspješno radi na svojoj zamisli i bori se za mir u BiH, ali u svome djelovanju ima strahovito velike otpore od vladajućih nacionalističkih stranaka i pojedinaca, jer je u BiH još uvijek aktualna zapaljiva retorika pomoću koje ostaju na vlasti aktualne vladajuće stranke. U prilogu tome ide i to da je SO Goražde, sramno i skandalozno proglasila, gosp. Amira Reku, presonom non grata u Goraždu”, govori prof. Bozalo o Amiru Reki.
„Reko treba svugdje biti počasni građanin“
Profesor Marjan Hajnal iz Tel Aviva, kaže da se nekoliko puta susreo s Rekom tijekom njegovog boravka u BiH. “U razgovoru s njim mogao sam se uvjeriti da se radi o čovjeku izvanserijskog formata po pitanju karakternosti, plemenitosti i izvorne bosanske duševnosti. Iz njega zrače dobrota, čast i čestitost, hrabrost i odlučnost. Za ispoljenu humanost i poštovanje Ženevske konvencije o pravu ratnih zarobljenika, kad je u iznimno složenim uslovima i najosjetljivijem trenutku sačuvao razum, pružio je fantastičan primjer pravog ‘čojstva i junaštva’. Prema mom dubokom uvjerenju i intuitivnom osjećanju, Amir Reko je zaslužio da bude nominiran za Nobelovu nagradu za mir”, kazao je za DW prof. Hajnal.
No i on ne propušta podsjetiti na, kako je kazao, nacionalističku hajku koju vode pojedine skupine u BiH. “Reko je izdržao rat, preživio dostojanstveno gubitak najmilijih članova obitelji. Zasigurno nije zaslužio da se protiv njega povede hajka s namjerom da se ušutka jer posjeduje dokaze o počiniteljima ratnih zločina. On treba svugdje biti počasni građanin, a ne ‘persona non grata'”, zaključuje Hajnal za DW.
„Neželjena istina koja ne boli, već liječi“
“Amir Reko uspostavlja mir i poštovanje među ljudima. Govori o dobru, a protiv zla, metodološki raščlanjujući značenje dobra i zla u vremenu fašističkog šovinizma koje trenutno egzistira na Balkanu. On je lučonoša iskonskog vjerovanja da se dobro, dobrim vraća”, argumenti su profesora Sabahudina Hadžialića na pitanje zašto Reku nominirati za Nobela.
Ovaj profesor kaže da je Reko “kao primjer neželjene istine koja ne boli već liječi”, imao priliku za osvetu nad drugim i drukčijim, ali je nije izvršio zbog vlastite čovječnosti.
“Nažalost, još uvijek je malo ljudi kao Amir, ali i lavina je na početku pahuljom bila. U vremenu koje živimo on će prije dobiti Nobelovu nagradu za mir nego ulicu s vlastitim imenom u Goraždu, jer su tu na vlasti prosjaci uma. Snaga osobnosti Amira Reke nije samo u njemu, već u broju ljudi koji ga podržavaju istinom. A Nobelova nagrada? Došla ili ne, sama nominacija govori dovoljno o i mojoj želji da ostane trag ljudskosti u svijetu omeđen Amirom Rekom”, ističe prof. Sabahudin Hadžialić.
„Veličaju se oni koji su oduzimali živote, a ne oni koji su ih spasavali“
Vrlo zanimljivo pojašnjenje dao je i novosadski profesor Bojan Pajtić u kontekstu veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.
“Amir Reko je čovjek, čiji lik nećete naći ni na jednom muralu, čije ime nikada neće osvanuti na transparentu neke navijačke grupe, osoba koju nijedna ekstremistička organizacija širom Zapadnog Balkana neće nazvati herojem. A Amir Reko je upravo to. I u trenutku najsnažnijeg duševnog bola, jasno je razlikovao dobre od loših ljudi, nijednog trenutka ne identificirajući ubojice s nevinim sugrađanima druge nacionalnosti”, kaže prof. Pajtić za DW.
On se osvrnuo i na sveprisutni, poslijeratni fenomen u BiH i zemljama Zapadnog Balkana, kazavši kako se i četvrt stoljeća nakon rata veličaju oni koji su živote oduzimali, a ne oni koji su ih spasavali. “Mlađe generacije bivaju odgajane na mitovima o bezgrešnosti “svojih” i zločinačkoj prirodi “onih drugih”. Ukoliko dozvolimo da onima koji dolaze nakon nas ostavimo mržnju kao naslijeđe, u civilizacijskom smislu smo podbacili, a u povijesnom smislu iza sebe ostavili kontekst u kome se krvavi ratovi mogu ponoviti. Odluka općinskih vlasti u Goraždu da se Reko okarakterizira kao ‘persona non grata’ upućuje nam jasnu poruku da političari ni danas, ne žele dozvoliti da ratne rane zacjeljuju”, njegovo je ozbiljno upozorenje.
Upravo zato bi, kako zaključuje, nominiranje Amira Reke za Nobelovu nagradu za mir, značilo stvaranje uvjeta da se, makar na kratko, u javnosti napravi jasna distinkcija između heroja i zločinaca. “Činom predlaganja Amira Reka za ovo prestižno priznanje odajem počast njegovoj majci Azizi i desetinama tisuća nevinih Bošnjaka, Srba i Hrvata stradalih u ratu na teritoriji BIH devedesetih godina prošlog stoljeća”, riječi su profesora Pajitća.
Četiri profesora i četiri kuta zašto bi upravo Amir Reko trebao biti nobelovac. No, što na to kaže sam Reko, čovjek o kojem se govori u cijelom prilogu? “Za mene je ta nominacija velika stvar, ali je to i nominacija svim ljudima koji su u najtežim vremenima činili dobra djela i koji ih i danas čine”, kaže Reko za DW i ističe kako to može biti i jedan impuls zbližavanja u BiH i zemljama regije što je “neophodno potrebno, a sada najviše”.
Nakon današnjeg sastanka Angeline Eichhorst (EU) i Matthewa Palmera (SAD) s rukovodstvom Parlamenta Bosne i Hercegovine o izmjenama Izbornog zakona pregovori sele u Neum. Međutim, nisu svi raspoloženi za takav scenarij.
Pregovori danas počinju u instituciji i to je ono na što svi pozivaju radi zaštite integriteta cijelog procesa. Upravo je mjesto pregovora do sada često problematizirano, iako bez obzira na mjesto pregovora konačna potvrda mora uslijediti u Parlamentu BiH.
Neum je u konkretnom slučaju izabran kao mjesto koje treba izolovati pregovarače u pokušaju konačnog dogovora za Izborni zakon. Trenutno zakovani stavovi ne ostavljaju mnogo nade da će se dogovor postići, ali međunarodni pregovarači očito smatraju kako je domaćim političarima neophodan mir i kakva-takva distanca od medija.
Strani medijatori u ovom procesu poslali su pozive svim predsjednicima parlamentarnih stranaka, a na pregovorima će definitivno učestvovati HDZ i SDA, a prisustvo su najavili i Narod i pravda, SBB te vjerovatno stranke iz RS-a.
S druge strane postoje stranke koje nisu načisto s ovim formatom. Iz SDP-a se mogu čuti poruke kako ne treba uopšte pregovarati o Izbornom zakonu sve dok Milorad Dodik i vlast u RS-u ne povuku antidržavne zakone i zaključke te se vrate i aktivno učestvuju u državnim institucijama.
Demokratska fronta je jasno poručila da neće prisustvovati pregovorima u Neumu dok se ne riješi situacija s Miloradom Dodikom.
Iz Naše stranke također uslovljavaju pa poručuju da će prisustvovati ukoliko se na stolu nađe i njihov prijedlog rješenja, koji podrazumijeva jednog predsjednika te ukidanje domova naroda, što je u trenutnim okolnostima, bez obzira na kvalitet prijedloga, teško očekivati.
Takva pozicija je za političke stranke izuzetno riskantna. S jedne strane nema mnogo smisla dogovarati reforme i očekivati glas stranaka iz RS-a, dok paralelno vlast tog entiteta donosi zakone i zaključke koji urušavaju državne institucije. Ta šizofrena politička situacija daje za pravo stavovima koji idu u tom pravcu da se problemi ne smiju gurati pod tepih. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su već uvele prve sankcije Miloradu Dodiku, a očekuje se i nastavak uz sankcije iz Evropske unije. Iz SAD-a i dalje imamo inicijativu za rješavanje problema i ta država još uvijek vodi procese pa je upitno koliko stranke iz BiH imaju luksuz da Americi kažu ne.
Podaci Porezne uprave FBiH otkrili su poražavajuće podatke. Riječ je o tome da su stanovnici FBiH u kladionicama prošle godine potrošili više od 1,5 milijardi KM.
Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, u 2021. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet u iznosu od 1.598.112.128 KM. U odnosu na 2020. godinu, kada je promet iznosio 1.359.355.455 KM, promet je veći za 18 posto.
Na osnovu podataka po kantonima, najviše su se kladili stanovnici Tuzlanskog kantona (298,1 milion KM), zatim HNK (274,8 miliona), Kantona Sarajevo (246,5)…
U SBK je evidentiran promet kladionica od 217,2 miliona KM, u ZDK 185,8, a u USK 161,3 miliona KM. Stanovnici ZHK su na klađenje “bacili” 106,7, Livanjskog kantona 61,4, Posavskog kantona 29,5, a BPK 16,4 miliona KM.
Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, u ovom entitetu djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem u prošloj godini obavljalo je 12 privrednih društava, sa 2.119 uplatnih mjesta.
– Ukupan fond isplaćenih dobitaka za učesnike igara na sreću klađenjem tokom 2021. godine iznosio je 1.395.932.086 KM, što je 17 posto više u odnosu na iznos od 1.188.948.123 KM isplaćen u 2020. godini – navode iz Porezne uprave FBiH.
Je li baš toliko bilo dobitaka? Papiri kladionica kažu da jeste, no oni koji kockaju rijetko znaju koga ko dobija barem i pola nego što ulaže…
Troškovi goriva za svaki dolazak helikopterom u Sarajevo Milorada Dodika veći su od 670 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Prosječni dnevni troškovi održavanja helikoptera viši su od 800 maraka.
Milorad Dodik poletio je helikopterom Vlade Republike Srpske 23. decembra nekoliko minuta prije 11 sati prijepodne prema Sarajevu. Tačno 40 minuta poslije sletio je u Istočno Sarajevo da bi prisustvovao jednoj od rijetkih sjednica Predsjedništva zakazanoj u 11 sati, sjednici na koje odbija dolaziti u posljednjih nekoliko mjeseci. Glasao je protiv svih tačaka dnevnog reda zbog čega nije postignut koncenzus o radu Predsjedništva pa se ubrzo ponovo uputio prema Istočnom Sarajevu. Tamo je od 12:30 bila najavljena njegova konferencija za novinare na kojoj je govorio duže nego na sjednici.
Govoreći o dešavanjima u zemlji on je rekao da je “stanje u BiH dovedeno do potpunog apsurda”.
Nešto prije 13:30 helikopter u vlasništvu Republike Srpske poletio je nazad prema Banjaluci. Prema podacima stranice za praćenje letove FlightRadar let je trajao oko 40 minuta.
Odlazak na konferenciju za novinare prije koje je kratko boravio u Predsjedništvu helikopterom zahtijevao je trošak goriva veći od 670 maraka, potvrdili su iz Helikopterskog servisa Republike Srpske.
Oni su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da je letjelica ovog servisa 23. decembra prevozila Dodika u Sarajevo.
„Helikopter Helikopterskog servisa Republike Srpske letio je za Sarajevo po nalogu člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”, naveli su iz Helikopterskog servisa objašnjavajući da je Uredbom o osnivanju servisa propisano pravo na prevoz helikopterom za najviše zvaničnike radi obavljanja službenih poslova“.
Oni su u odgovoru naveli da je “gotovo nemoguće” izračunati ukupan tršoak leta koji podrazumijeva troškove održavanja helikoptera i druge troškove koje zahtijeva letenje. Prema stručnjaku vazduhoplostva sa kojim je razgovarao BIRN BiH takvi troškovi za let u dva smjera između Sarajeva i Banjaluke mogu dostići i više od 2.500 maraka.
Dodik je ranije kao premijer i predsjednik Republike Srpske imao pravo koristiti službeni helikopter ali u vrijeme kada je u oktobru 2018. godine izabran u Predsjedništvo BiH takva mogućnost nije bila predviđena. Odlukom Vlade Republike Srpske u februaru 2019. godine, zajedno sa Uredbom o osnivanju Vazduhoplovnog servisa Republike Srpske Dodiku je omogućeno korištenje helikoptera.
Nejasne procedure
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine kaže da je najveći problem sa Helikopterskim servisom taj što ne postoji jasna procedura u koje svrhe se helikopteri mogu koristiti.
„Procedura se samo odnosi na to ko može koristiti usluge tog servisa. Oni su Dodika dodali na spisak osoba koje mogu koristiti helikoptere iako nije funkcioner Republike Srpske. Ovdje se radi i o odlasku na sjednicu Predsjedništva ali koristi se i u druge svrhe, stranačke što nema nikakve veze sa službenim obavezama. To znači da bilo ko ko je na spisku može koristiti helikoptere u bilo koje svrhe“, kaže Korajlić.
Na prvi upit BIRN-a BiH o tome koliko je koštao let do Sarajeva iz Helikopterskog servisa nisu odgovorili navodeći da su oni nekomercijalan operater i da letovi njihovih helikoptera nemaju komercijalno određenu cijenu. Objašnjavaju da je u vazduhoplovnom svijetu uobičajeno da proizvođač prilikom projektovanja izračuna okvirnu cijenu leta helikoptera u smislu održavanja i potrošnje goriva.
„U našem slučaju je teško uzeti i tako proračunatu okvirnu cijenu jer, na primjer, cijena norma sata i cijena goriva zavise od države. Veći dio održavanja naših helikoptera vrše naši zaposleni koji imaju fiksnu platu tako da broj norma sati pregleda nema uticaja. Time je učinjena znatna ušteda u odnosu na održavanje u drugom servisu, naročito u inostranstvu, odnosno trošak sata naleta je svakako manji od onog kojeg je proračunao proizvođač“, odgovorili su iz Helikopterskog servisa.
Oni navode i da činjenica da je Dodik u Sarajevo letio helikopterom AW119Kx koji je relativno nov pa „na njemu ima dleko manje nepredviđenih troškova.
Odgovarajući na dodatni upit iz servisa su naveli da cijena goriva za domaće letove na aerodromu u Banjaluci iznosi 2,80 maraka po kilogramu pa je let do Sarajeva i nazad koštao 672 marke, naveli su iz Helikopterskog servisa.
Stručnjak iz oblasti vazduhoplovnog saobraćaja koji je ranije radio u Vazduhoplovnom servisu Republike Srpske i koji je upoznat sa nčainom izrčaunavanja stvarnog troška leta kaže kako sat leta helikopterom kojim se Dodik vozio košta najmanje 2.600 maraka. Do Sarajeva od Banjaluke leti se oko 32 minuta, isto toliko i nazad a cijena leta zavisi od osiguranja i mjesta sletanja. U cijnu nisu uračunati troškovi posade helikoptera jer su oni uposlenici servisa, objašnjava on.
Vladinim helikopterom na stranački skup
Godišnji troškovi održavanja helikoptera, koji se koriste još i za medicinske hitne prevoze, iznose 299.000 KM, potvrdili su iz Helikopterskog servisa.
Mediji u Republici Srpskoj su, više puta, izvještavali o zloupotrebama usluga Helikopterskog servisa od najviših zvaničnika ovog entiteta, na način da su helikopteri korišteni za letove zvaničnika na strančke skupove.
Tako je Milorad Dodik u septembru 2021. godine letio u Teslić na stranački skup lokalnog SNSD-a. Prije toga Dodik je, takođe, letio za Teslić istim povodom, u julu i oktobru 2020. godine. Tada su mu u helikopteru društvo pravili Željka Cvijanović i Zoran Tegeltija.
U medijima je nedavno na dan rođendana Draganu Čoviću kome je prisustvovao Dodik, objavljena fotografija helikoptera Leonardo u kome se prevozi Dodik parkiranog na stadionu u Mostaru.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović smatra da Dodik javnu imovinu posmatra kao vlastitu.
„To je ništa novo od Dodika. On je jednom na jednoj televiziji rekao da ima helikopter i avion. On smatra da je to njegovo i uopšte ga ne zanimaju troškovi“, kaže Vukanović.
Prema podacima FlightRadara helikopter u vlasništvu Republike Srpske letio je iz Banjaluke za Brčko 10. januara ove godine. Tog dana je Dodik zajedno sa premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem u Brčkom obilježavao Dan Republike Srpske.
Iz Helikopterskog servisa su potvrdili da je prevoz izvršen po nalogu člana Predsjedništva.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.