Arhiva oznaka: BiH

Obavještavamo građane da će, zbog građevinskih radova na sanaciji kolovoza i pripadajućeg trotoara u ulici Patrotske lige u Tuzli, doći do potpune obustave saobraćaja u navedenoj ulici od 25.10. do 28.10.2021. godine.

Tokom izvođenja radova saobraćaj će biti regulisan privremenom saobraćajnom signalizacijom.

Mole se građani da do okončanja radova koriste alternativne putne pravce, te poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

The post Obustava saobraćaja u ulici Patriotske lige u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

U sedam od 10 kutija banana koje je belgijski poljoprivrednik kupio na pijaci u glavnom gradu Briselu pronađen je kokain.

Lokalni mediji navode da je poljoprivrednik Stefan Van Dorslaer početkom sedmice kupio 10 kutija banana kako bi ih prodao na svojoj farmi.

Van Dorslaer, koji je nakon dolaska na farmu otvorio kutije, u sedam je pronašao paketiće s kokainom.

“Bili su kao paketi koje vidimo u filmovima”, kazao je belgijski poljoprivrednik.

Prema njegovim riječima, prvenstveno je mislio da se radi o maslacu, ali je onda shvatio da je u pitanju kokain.

“Nismo znali šta ćemo s paketima. Mislili smo da nije pametno da to sami vozimo na policiju”, pojasnio je Van Dorslaer.

Umjesto da odnese drogu u obližnju policijsku stanicu, pozvao je policiju i prijavio slučaj.

Veliki broj policijskih ekipa je za kratko vrijeme stigao do Van Dorslaerove kuće.

Naoružani timovi ogradili su područje.

“Očigledno je da je policija bila zabrinuta da se u paketima nalaze uređaji za praćenje. Dugo su vagali sve u paketima i tražili tragove u kutijama. Otišli su oko podne. Ostavili su mi preostale tri kutije banana“, ispričao je Van Dorslaer.

Na paketima s bananama bili su pečati koji pokazuju da dolaze iz Kolumbije.

Ispitani su ljudi koji prodaju banane na tržnici u Briselu, a istraga je u toku.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Kupio banane na pijaci pa u njima pronašao kokain appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, usvojila informaciju Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u FBiH na dan 18.10.2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka.

Naredbe i preporuke su donesene s rokom važenja od 14 dana, računajući od 21.10.2021. godine, a Krizni štab FMZ je zadužen da, prije isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u FBiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi FBiH dostavi prijedlog novih.

Vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a.

Krizni štab FMZ će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, zdravstvenim ustanovama s područja kantona, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada FBiH će izvjestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u FBiH i mjerama koje je donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

Federacija BiH, navedeno je u informaciji, u 41. sedmici i dalje bilježi visok nivo prenosa SARS-CoV-2 virusa. Ipak, u odnosu na proteklu sedmicu zabilježen je pad svih sedmičnih indikatora. U tri kantona (Sarajevskom, Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom) zabilježen je vrlo visok, dok je u Bosansko-podrinjskom zabilježen visok nivo prenosa.

Uzimajući u obzir dinamiku distribucije varijanti virusa (detektovane varijante koje izazivaju zabrinutost) i nedovoljan obuhvat imunizacijom protiv COVID-19 (25,7 posto ciljne populacije primilo je prvu dozu vakcine u FBiH) i propuste u kontinuiranom i dosljednom pridržavanju mjera za prevenciju i kontrolu infekcije, u informaciji je procijenjeno da je prijetnja zdravlju opće populacije i dalje visoka.

Na nivou FBiH sedmodnevna incidenca iznosi 101,5 slučajeva na 100.000 stanovnika, a dosad je dato 843.761 doza vakcina protiv COVID-19, od čega je prvom dozom vakcinisano 462.233, a drugom 381.528 građana.

The post Naredbe i preporuke kriznog štaba FMZ produžene za još 14 dana appeared first on Kameleon M&M.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), postupajući po naredbama Općinskog suda u Sarajevu i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo danas vrše privremeno oduzimanje dokumentacije iz Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini.

Navedene aktivnosti se provede zbog postojanja osnova sumnje da su direktor Američkog univerziteta i druga lica počinila krivična djela „Prevara“, „Posebni slučajevi krivotvorenja isprava“,  „Porezna utaja“  i „Pranje novca“.

Više informacija o rezultatima navedenih aktivnosti biće poznato u toku dana”, saopštili su iz SIPA-e.

Izvor: Ba.n1info.com

The post SIPA na Američkom univerzitetu u BiH oduzima dokumentaciju appeared first on Kameleon M&M.

Odbor Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore BiH danas je jednoglasno utvrdio da je trenutno stanje u toj oblasti neodrživo, te da je neminovno povećanje cijena transporta kod svakog prijevoznika koji želi opstati.

Tvrde da je dramatičan rast cijena goriva i repromaterijala, uz prisutno nerješavanje ključnih pitanja od utjecaja na poslovanje svakog prijevoznika, dovelo prijevoznike u poziciju u kojoj drugačija opcija ne postoji.

Također, navode da su, iako svjesni da razlog odliva kadrova nije samo visina plate, prijevoznici značajno povećali plate vozača.

Dodaju da ionako teško podnose nepotrebne troškove koje imaju zbog nerješavanja niza zahtjeva i inicijativa upućenih nadležnim organima za osiguranje barem približnih uvjeta koje imaju prijevoznici u drugim državama.

Nespremnost i nehtijenje nadležnih da uspostave zahtjevani sistem digitalnog zelenog Covid certifikata priznatog u Evropskoj uniji, uz sve ad-hoc mjere koje prijevoznici moraju poštivati u različitim državama prilikom obavljanja međunarodnog prijevoza, već je dovelo prijevoznike u poziciju da ne mogu pristupiti mjestu utovara ili istovara u pojedinim državama, što je dodatna prijetnja normalnom obavljanju te djelatnosti, saopćeno je iz VTKBiH.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Za cestovne prijevoznike tereta povećanje cijena transporta neminovno appeared first on Kameleon M&M.

The post Narodna skupština RS-a izglasala formiranje entitetske agencije za lijekove appeared first on Kameleon M&M.

Pravo radnika na godišnji odmor je definisano članom 47. Zakona o radu FBiH, (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18).

Navedenim članom je propisano da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana, s tim da izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.

Prema važećim propisima u FBiH, godišnji odmor predstavlja pravo, a ne obavezu radnika.

Kada radnik ima pravo na godišnji odmor?

Radnik stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada, ukoliko se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana.

Ukoliko radnik nije stekao pravo na puni godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom  o radu.

Način korištenja godišnjeg odmora

Trajanje godišnjeg odmora i način korištenja su propisani članom 49. Zakona o radu FBiH. U slučaju da radnici imaju pravo na godišnji odmor u dužem trajanju od minimalno propisanog navedenim zakonom, isto se uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

Prilikom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na način kako je utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Poslodavac utvrđuje plan korištenja godišnjeg odmora, u konsulaciji sa radnikom. Poslodavac je dužan obavijestiti radnika pisanom odlukom o trajanju godišnjeg odmora i periodu korištenja, najmanje sedam dana prije odlaska na godišnji odmor.

Za vrijeme trajanja godišenjg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 100 posto.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio može koristiti u toku kalendarske godine u trajanju od najmanje 12 radnih dana, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Ukoliko radnik ne iskoristi godišnji odmor na navedeni način, nema pravo prenosa godišnjeg odmora u narednu godinu.

Prema navedenim zakonskim propisima, radnik koji u toku kalendarske godine nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana, ne bi imao pravo da preostali godišnji odmor prenosi u narednu godinu.

Ukoliko je radnik iskoristio sve dane godišnjeg odmora u toku kalendarske godine, 1.1. naredne godine stiče pravo na puni godišnji odmor za tu godinu, uz saglasnost poslodavca.

Radnik može koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on želi, s tim da mora obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana prije korištenja.

Zaštita prava na godišnji odmor

Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Također, radniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju propisanim zakonom.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku da u toku trajanja otkaznog roka iskoristi godišnji odmor.

Radnicima kojima je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme, radni odnos prestaje istekom roka određenog ugovorom, poslodavac je dužan omogućiti da iskoriste godišnji odmor prije isteka roka na koji je ugovor zaključen.

Poslodavac je u obavezi da isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor samo u slučaju da godišnji odmor nije iskorišten krivicom poslodavca (npr. radnik je tražio korištenje godišnjeg odmora, ali zbog obima posla poslodavac mu isti nije mogao omogućiti).

Također, postoji i mogućnost da radnik na osnovu potvrde o neiskorištenom godišnjem odmoru od prethodnog poslodavca isti koristi kod novog poslodavca, pod uslovom da nema prekid između dva radna odnosa u trajanju dužem od 15 dana.

Izvor: Zenicainfo.ba

The post Kako propisi u FBiH regulišu pravo i način korištenja godišnjeg odmora appeared first on Kameleon M&M.

The post Zatvara se fabrika čipsa “Chipsy Marbo” u Laktašima appeared first on Kameleon M&M.

Na današnjoj sjednici Vlada TK je usvojila Srednjoročni plan potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva za period 2022-2024.godina i Godišnji plan potencijalnih projekata javno-privatnog partnerstva za 2022.godinu sa kratkim opisom projekata Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla.

Ovi dokumenti bit će dostavljeni Ministarstvu privrede Tuzlanskog kantona radi pripreme i objavljivanja godišnjeg Kataloga potencijalnih JPP projekata.

Kao Srednjoročni plan potencijalnih JPP projekta za period 2022-2024.godine, Javna zdravstvena ustanova Univerziteski klinički centar se odlučila za Urgentni centar sa višespratnom garažom, Centar za protetiku i ortotiku, Centar za dijalizu i Centar za radiohirurgiju, a za Godišnji plan za period 2022.godinu se odlučila za Urgentni centar sa višespratnom garažom, Centar za protetiku i ortotiku.

Javna zdravstvena ustanova Univerziteski klinički centar Tuzla će u svom Finansijskom planu za 2022.godinu osigurati sredstva za pripremu prijedloga projekata javno – privatnog partnerstva.

Inače, prema idejnom projektu riječ je o četveroetažnom objektu koji bi se nalazio u blizini bolnice Gradina, tačnije na mjestu postojećeg improvizovanog parkinga. Ukupna površina je okvirno 3.600 metara kvadratnih korisnog prostora, a naslanjat će se na dva ili tri mjesta sa ostalim dijelom bolnice Gradina.

Pored kliničke i specijalističke ambulante, laboratorije, kabineta za CT i magnetnu rezonancu, projektom je predviđeno i formiranje operacionih sala, uz najmanje 20 bolničkih kreveta u dnevnoj bolnici.

Izvor: Tuzlainfo.ba

The post Vlada TK: Uskoro moguć početak gradnje Urgentnog centra u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo je pričao o pjesmi “Pukni zoro” reagujući na izjavu Branislava Borenovića da je “puk'o”.

“On pjevajući najavljuje neke nove ratove i stradanja? To je za ozbiljnu opservaciju. Ovo može samo čovjek koji je stvarno puk’o”, poručio je Borenović komentarišući jučerašnji Dodikov performans sa harmonikašem u zgradi Predsjedništva BiH.

Dodikova reakcija je uslijedila brzo.

“Ja sam pjevao ‘Pukni zoro’ pjesmu, on je to pogrešno razumio vjerovatno. To je divna pjesma koju su pjevali srpski vojnici na Kajmakčalanu prvi put. U teškim borbama su se borili da se vrate na prostor Srbije, na Solunskom frontu i jedna divna pjesma koja ne vrijeđa nikoga, koja pjeva i opjevava ratnike koji se vraćaju iz rata a ne ratnike koji idu u rat, rekao je jučer Dodik nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Osim činjenice da je za mnoge ovo lijepa pjesma, ona nije nastala onako je Dodik ispričao.

Pjesma “Pukni zoro”, koju svi rado slušaju i kafanama, i koja se pušta na raznim svečanostima u Srbiji i Republici Srpskoj, nastala je za potrebe filma “Montevideo, Bog te video”, a komponovao ju je i napisao slovenački muzičar Robert Pešut Magnifico.

Upravo je danas Magnifico na svom Facebook profilu podijelio zanimljiv video na kojem sluša šta Dodik priča o njegovoj pjesmi. Sve je ispratio uz jedan kratak komentar:

“Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujem”.

Izvor: Fokus.ba

The post Magnifico objavio video na kojem se čudi šta Dodik priča o njegovoj pjesmi “Pukni zoro” appeared first on Kameleon M&M.

Na Trgu sloboda u Tuzli  protekli vikend je održan već tradicionalno Sajam proizvoda žena sa sela, u organizaiji Udruženje građana „Vive Žene“ Tuzla u saradnji sa Mrežom žena u Podrinju.

Žene iz ovog dijela Bosne i Hercegovine su predstavile svoju kućnu i domaću radinost, organske poljoprivredne proizvode i rukotvorine, od čije prodaje žive ili im je to dodatni prihod. Sve to je zahvaljujući projektu „Osnaživanje žena u ruralnim zajednicama – put ka pomirenju u BIH“ kojeg implementira Udruženje građana Vive Žene, a finansijski je podržan od We Effect Europe .

Projekat okuplja oko 70 žena sa područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Milića, Zvornika i Tuzlanskog kantona. Sajam je dio obilježavanja Međunarodnog dana žena na selu.

The post Na Trgu slobode u Tuzli održan “Sajam proizvoda žena sa sela” appeared first on Kameleon M&M.

“Želimo samostalnu Republiku Srpsku u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine”, “Republika Srpska ima pravo formirati vojsku”, “Povlačimo saglasnost za Oružane snage, VSTV-a i UIO”, samo su neke od brojnih izjava koje je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, u proteklih nekoliko dana rekao. Sve one su propraćene budno medijski u Bosni i Hercegovini, veći dio njih je pisao o tome i u Hrvatskoj i Crnoj Gori, međutim, u medijskom prostoru u Srbiji nastupila je skoro potpuna tišina. Tek poneki portal prenese vijest, ali u poprilično blažem tonu.

S obzirom na to da su mediji u susjednoj Srbiji često i redovno izvještavali o Dodikovim istupima te da ga je Aleksandar Vučić, predsjednik ove zemlje većinom javno podržavao i priređivao mu dobrodošlice, mnoge zbunjuje popriličan tajac o najnovijim dešavanjima kako vrha vlasti tako i medijskog prostora.

“Dodik nije prisutan u medijima u Srbiji kao ranije”

“Očigledno je da mediji u Srbiji, Miloradu Dodiku ne pridaju toliku važnost i pažnju te ne daju prostor njegovim toliko eksplozivnim izjavama”, počinje priču Safeta Biševac, kolumnistkinja i urednica rubrike globus u magazinu Danas.rs.

Kako kaže, kada neko najavi da će se otcijepiti, formirati vojsku i preuzeti državne nadležnosti, onda to, dodaje, treba izazvati uzbunu u većem dijelu regiona.

“Međutim, iako ovdašnje vlasti u Srbiji Dodika prilično cijene i podržavaju, u posljednje vrijeme ove njegove najdrastičnije izjave mediji zanemaruju i nije toliko prisutan u njima kao ranije. Postavlja se pitanje da li to znači da njega zvanični Beograd više ne podržava, ali meni se čini da nažalost to nije razlog. Beograd i dalje njega podržava i uvjerena sam čvrsto stoji iza Dodikovih stavova i politike, međutim, zvanični Beograd pred međunarodnim faktorom prije svega želi stvoriti utisak da oni ne stoje iza Milorada Dodika. Dakle, neće ga direktno podržati i mislim da je to glavni razlog zašto mediji u Srbiji, prije svega tabloidi ne pišu o Miloradu Dodiku, a sve zbog ostavljanja utiska prema međunarodnom faktoru”, pojasnila je Biševac.

Srbija je okupirana lokalnim aferama

Kako dalje navodi, stvara se utisak da se zvanični Beograd želi distancirati i pokazati da ima korektnu i poštenu politiku prema BiH.

“Znate da predsjednik Srbije (Aleksandar Vučić op.a.), ne propušta priliku reći da podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, Dejtonski sporazum, ali naravno uvijek potencira i srpsku povezanost za Republiku Srpsku. Međutim, Dodika koji je ranije bio često u medijima u Srbiji u posljednje vrijeme nema. Čini mi se da nije razlog što ga Srbija ne podržava, već želi stvoriti takav utisak u regionu, a prije svega prema zapadnim zemljama. Srbija želi sebe predstaviti kao regionalnog faktora mira i stabilnosti, a ne kao nekoga ko bi podrivao stabilnost i da joj se ne bi zamjeralo što se miješa u unutrašnjost drugih zemalja. Vučića ne interesuju mišljenja zemalja regiona već međunarodne zajednice”, mišljenja je Biševac.

Osim toga, istakla je i to da je Srbija okupirana lokalnijim temama i aferama.

“Afera se dešava sada u Ministarstvu unutrašnjih poslova nakon hapšenja Dijane Hrkalović i sada je sva pažnja usmjerena na to”, dodala je Biševac.

Popov: Srbija ne želi da se dovodi u vezu sa Dodikovim izjavama

Aleksandar Popov, kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, kazao nam je da je tačno da su ranije svi potezi Milorada Dodika ispraćeni vjerno u Srbiji, prije svega one koji se odnose na Dan RS, pa do niza drugih njegovih izjava koje su dovodile u pitanje opstanak BiH.

“Međutim, u posljednjih 10 do 15 dana, izjave koje daje Milorad Dodik su izazvale veliku zabrinutost i u BiH, ali i međunarodnoj zajednici zato što one na neki način nagovještavaju ubrzanje tog procesa. Zašto u našim medijima nema ovih najava i samo u naznaka na nekim portalima je zato što vlast u Srbiji ne bi željela da se stekne mišljenje da ova država podstiče te izjave i takve poteze koje vuče Milorad Dodik. Srbija je već opterećena odnosima sa Prištinom i mislim da u ovom trenutku nije poželjno da se dovodi u vezu s agresivnim najavama Dodika”, naglasio je Popov.

“Dvojna igra Vulina i Vučića”

I Popov je mišljenja da Srbija samo za javnost “ne podržava” Dodika, kako bi se mislilo da želi stabilnost u BiH, dok je suština i stvarnost zapravo drugačija.

“Mi smo imali neke izjave zvaničnika iz Srbije još i ranije dok je predsjednik bio Tomislav Nikolić koji je izjavljivao da je krajnji cilj da budemo jedna zajednička država, a ministar Aleksandar Vulin je čak i eksplicitno govoreći o ‘srpskom svetu’ rekao da je cilj da se i na državnoj osnovi on zaokruži te da u sve to spada i RS. On je čak najavljivao i da se RS pripoji Srbiji. To je dalo alibi Vučiću da glumi mirotvorca nakon tih izjava i on komentariše da Srbija podržava teritorijalni integritet BiH. Tako da je to uvijek jedna dvojna igra Vulina i Vučića i u ovom trenutku nije poželjna ova zamršena retorika i potezi Dodika da se proprate u Srbiji”, istakao je.

Naglasio je da definitivno ne slabi podrška Dodiku iz Srbije.

“O tome najbolje govori mogućnost kada je Dodiku data činjenica da se obrati u Beogradu povodom organizovanja godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih. Lično ga je na aerodromu dočekao Vulin i omogućeno mu je da iznese svoje stavove. Mislim da ta podrška neće slabiti izvjesno vrijeme”, rekao je Popov.

“Oni koji mogu zaustaviti Dodika prave se da ne vide”

Mišljenja je da se stvari u BiH stalno zahuktavaju, da se sve više ide u smjeru disolucije, a oni koji su u stanju da to spriječe i zaustave, prave se da to ne vide.

“Prije svega mislim na Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropsku uniju (EU). To daje krila takvim tendencijama, ali mislim da tu nije samo Dodik u pitanju već i Dragan Čović i Bakir Izetbegović koji svaki na svoj način doprinose daljem rastakanju BiH. Međutim, ono što brine i građane BiH i ljude u regionu jeste izostanak reakcije međunarodne zajednice. Christian Schmidt, visoki predstavnik, kada je došao u BiH, on je najavio da će prekinuti takav trend, ali to se nije desilo i on je rekao da neće posezati za bonskim ovlastima. Međutim, dolaskom novih ljudi iz američke administracije je za očekivati da oni već presjeku te blage reakcije”, ispričao je Popov.

Biševac je istakla da je apsolutno šokirana i zgrožena ne samo Dodikovim izjavama već i ponašanjem.

“Ne krijem to da je Dodik meni apsolutno nesimpatičan političar prije svega jer je šovinista, nacionalista i prema mom mišljenju, a i kako pojedini mediji tvrde, povezan sa različitim kriminalnim strukturama. Uz to, meni se njegova primitivnost nikako ne dopada. Danas je doveo i harmonikaša u zgradu Predsjedništva BiH i pjevao i to je zaista pretjerivanje. Ne slažem se ni sa njegovim političkim izjavama, protiv sam razgradnje BiH, mislim da ona treba opstati kao cjelovita država uz dogovor sva tri konstitutivna naroda”, poručila je Biševac.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Šutnja medija u Srbiji o Dodikovim izjavama, da li ga Beograd još podržava? appeared first on Kameleon M&M.

Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona, obilježavanje “Oktobar – mjesec knjige”, nastavlja četvrtom promocijom u nizu, pa će tako sutra, u utorak, 19.10. 2021. u okviru ove manifestacije biti promovisan roman Ilijaza Dudića „Izgubljeni sin“.

Promociju koja će se održati u Plavoj sali BKC TK sa početkom u 18 sati organizuju Bosanska medijska grupa, koja je izdavač romana, i Bosanski kulturni centar TK.

Bosanski kulturni centar TK je mjesec knjige počeo promocijom knjige Tunjo – Razgovori s Muhamedom Filipovićem, Ruždije Adžovića, nastavio promocijom djela „Imancipacija“, autorice Hanke Vlahovljak i „Deset mitova o Izraelu“ koje je napisao izraelski historičar Ilan Pape, a na bosanski jezik preveo Resul Mehmedović.

Nakon promocije romana Ilijaza Dudića „Izgubljeni sin“, za 28. 10. planirana je i organizacija okruglog stola/panel diskusije sa temom aktuelnog trenutka knjige i izdavaštva u Bosni i Hercegovini.

Dio recenzije romana “Izgubljeni sin” koji je napisao Enver Kazaz:

“Ilijaz Dudić spada u one rijetke samozatajne pisce koji stvaraju u svojevrsnoj književnoj osami, rijetko kad izlazeći u buku književne scene i njene nerijetke sujetne borbe za imaginarni književni vrh, popularnost i lažnu slavu. Takav, Dudić je pisac koji plijeni svojim radom, a njegova književnost, prije svega pripovijetke, spada u red najvrjednijih književnih činjenica u tekućoj bosanskohercegovačkoj produkciji. U tim pripovijetkama osobeni magijski realist, ovaj pisac preokupiran je lokalnom zajednicom, poput slavnog Dinka Šimunovića zagorskim socijalnim i kulturološkim ambijentom ili Ćamila Sijarića Sandžakom, njenim kulturološkim obrascima, karakterima i zbivanjima, najčešće lociran pred kraj prošlog i u sami početka ovog stoljeća. Naravno, tu je i neizbježna ratna tema te zajednice u okolini Gradačca, pa je Dudić svojevrsni baštinik i Hasana Kikića i njegove maestralne zbirke Provincija u pozadini.

Izgubljeni sin, međutim, ne ide tim narativnim tragom, iako se u njemu prepoznaju realije lokalnosti, prije svega u profiliranju karaktera, koje romansijer bazira na lokalnoj kulturi, socijalnim odnosima i jeziku. No, te realije imaju sasvim drugačiju svrhu u odnosu na to kako su funkcionirale u ranijem Dudićevom pripovijednom opusu. Naime, one su ugrađene u fantastički romaneskni ambijent s alegorijskom narativnom pretenzijom i politizacijom romaneskne priče. Zato je Izgubljeni sin fantastički roman o Zavičaju, koji je po svim realijama od imena likova, nadimaka, socijalnih odnosa, mentalitetskih slika ovdašnji, bosanskohercegovački, i to ponajprije onaj ruralni, ali mu ta dimenzija priče služi tek kao osnova za distopijsku narativnu dramu.”

The post Mjesec knjige u BKC TK: Sutra promocija romana Ilijaza Dudića „Izgubljeni sin“ appeared first on Kameleon M&M.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zatraženo je hitno formiranje predmeta zbog medijskih istupa člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH.

Ovo je potvrdio tužilac Džermin Pašić koji kaže da ja sam službenom korespodencijom zatražio formiranje predmeta. Pašiću su se kasnije pridružili tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić.

“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, napisao je Pašić kako saznajemo.

Pašić je naveo i kako prema utvrđenoj proceduri, on sam ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

Nakon ovog zahtjeva čeka se odobrenje od Gordane Tadić, koja još uvijek obnaša funkciju glavne tužiteljice.

Milorad Dodik posljednjih dana dodatno je radikalizirao svoje i onako ekstremne stavove te je u više navrata nagovijesti rušenje ustavnog poretka i raspad države Bosne i Hercegovine.

Izvor: Klix.ba

The post Tužioci zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika appeared first on Kameleon M&M.

Pod sloganom “Naše akcije su naša budućnost – bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolje okruženje i bolji život” danas se obilježava Svjetski dan hrane, koji ove godine u fokus stavlja održivi prehrambeni sistem u kojem je raznovrsna, hranjiva i sigurna hrana dostupna svima.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), povodom 16. oktobra, podsjeća da način na koji proizvodimo, konzumiramo, trošimo, odnosno bacamo hranu, nanosi veliku štetu planeti Zemlji, stvarajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu.

ZEMLJE REGIONA U EVROPSKOM VRHU PO BACANJU HRANE

Svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje, dok je je skoro 700 miliona ljudi u svijetu gladno, pothranjeno ili nema osiguranu prehranu, a 40 posto svjetske populacije nema pristup zdravoj ishrani.

Problem bacanja hrane veoma je izražen i u zemljama Zapadnog Balkana, gdje se samo u domaćinstvima godišnje baci više od 1,4 miliona tona hrane, dok, prema podacima Svjetske banke, oko 19 procenata stanovništva živi s manje od pet eura dnevno po osobi – što je standardni prag siromaštva za zemlje s višim srednjim prihodom – dok je znatan broj na pragu siromaštva, javlja Anadolu Agency (AA).

Kada je riječ o domaćinstvima u bivšim jugoslovenskim republikama i Albaniji godišnje se baci više od 1,8 miliona tona hrane, uglavnom zbog prekomjerne kupovine, slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda namirnica kao što su voće i povrće.

U izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) za 2021. godinu, procjenjuje se da najviše hrane u regionu bacaju domaćinstva u Srbiji, čak 726.196 tona godišnje.

U Hrvatskoj domaćinstva godišnje bace 348.091 tona hrane, u Bosni i Hercegovini 273.269, u Albaniji 238.492, Sjevernoj Maakedniji 172.480, u Sloveniji 71.107, a u Crnoj Gori 51.988. Podaci o Kosovu nisu objavljeni u izvještaju UNEP-a.

Zemlje regiona na samom su vrhu u Evropi kada je riječ o bacanju hrane po glavi stanovnika. U Hrvatskoj u kanti za smeće završi 84 kilograma hrane po glavi stanovnika. U Srbiji, BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji baci se 83 kilograma hrane po stanovniku. Ubjedljivo najmanje hrane u okruženju ali i u Evropi, bacaju Slovenci. U Sloveniji godišnje se po glavi stanovnika baci 34 kilograma hrane, što je godišnje 71.107 tona.

U SVIJETU NEDOVOLJNO HRANE

FAO navodi da proizvodnja hrane prečesto degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta. Takva neefikasnost svijet košta na bilione dolara, ali otkriva i duboke nejednakosti i nepravde u globalnom društvu.

“Tri milijarde ljudi ne može priuštiti zdravu prehranu, dok se prekomjerna težina i pretilost i dalje povećavaju u cijelom svijetu”, navela je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.

Iz Organizacije ističu da je neophodna hitna promjena pristupa. Poljoprivrednici, koji se već duže vrijeme bore sa klimatskim ekstremima, dodatno se suočavaju s problemima otežane prodaje. Takođe, rastuće siromaštvo tjera sve veći broj stanovnika gradskih sredina da koriste banke hrane, dok je milionima ljudi neophodna hitna pomoć kada je riječ o hrani.

Jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve.

Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine u svijetu živjeti 10 milijardi osoba, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije.

“Potrebni su nam održivi poljoprivredno-prehrambeni sistemi koji mogu nahraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine”, upozoravaju iz FAO.

U BIH 45 POSTO OBRADIVOG ZEMLJIŠTA NEOBRAĐENO

Iz navedenog se postavlja pitanje koliko je poljoprivredna proizvodnja u zemljama regiona intenzivna i da li može zadovoljiti potrebe tržišta?

U Bosni i Hercegovini svake godine neobrađeno ostaje oko 45 posto obradivog zemljišta i pored povoljnih uslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje, podaci su državne Agencije a statistiku.

U Informaciji o poduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta, službenom dokumentu Vijeća ministara BiH objavljenom 2020. godine, piše da u Bosni i Hercegovini značajne površine obradivog zemljišta ostaju neobrađene i zapuštene, a poljoprivredno zemljište se već duže vrijeme ne koristi u skladu sa opštim društvenim interesom.

“Među najvažnijim uzrocima nedovoljne proizvodnje osnovnih poljoprivrednih proizvoda u BiH je i taj što se u proteklom periodu nisu dovoljno, a pogotovo ne intenzivno, koristili postojeći zemljišni kapaciteti. Procjenjuje se da u BiH ukupno oranično zemljište zauzima oko milion hektara”, navodi se u dokumentu.

Kada su u pitanju konkretni podaci, ukupna zasijana površina u BiH u 2019. godini iznosila je oko 530 hiljada hektara, dok su ugari i neobrađene oranice činile oko 430 hiljada hektara.

“Glavni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava vezano za oblast poljoprivrednog zemljišta su: nedostatak cjelovite legislative usklađene sa EU praksama i pravilima a koja se vezuje za problematiku neregulisanost tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacija parcela, upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, minirana područja, erozije tla i slično”, istaknuto je u ovom dokumentu.

Prema podacima Evropske komisije (EK) o poljoprivredi u zemljama kandidatkinjama, u Srbiji iskorištena poljoprivredna površina iznosi oko 3,44 miliona hektara, odnosno 43 posto ukupnog teritorija.

Zemljište se pretežno upotrebljava kao obradivo zemljište (73 posto), a slijede trajni travnjaci i nasadi. Budući da je odlikuje bogato zemljište i povoljna klima, poljoprivreda je ključni sektor ekonomije Srbije.

Poljoprivreda u Crnoj Gori, koja ima malenu površinu i sredozemnu klimu, je prilično diversificirana – od uzgoja maslina i agruma u obalnoj regiji, preko ranog sezonskog povrća i duhana u središnjim dijelovima.

Poljoprivredno zemljište čini 38 posto (517.000 hektara) ukupnog teritorija Crne Gore.

“Prosječna veličina iskorištenog poljoprivrednog zemljišta po gazdinstvu iznosi 4,6 hektara, ali važno je naglasiti da je 72 posto poljoprivrednih gospodarstava veličine do dva hektara. U strukturi poljoprivrede prevladavaju mala poropoljoprivredna gazdinstva koja uglavnom proizvode za vlastitu potrošnju”, navodi se u dokumentu EK.

U Sjevernoj Makedoniji, koja je uglavnom planinska zemlja velikih dolina, 1,2 milion hektara čini poljoprivredno zemljište (obrađeno zemljište, trajni pašnjaci i livade, zemljište koje se koristi za trajne kulture i povrtnjake).

Poljoprivreda je jedan od glavnih sektora i albanske ekonomije i ostvaruje otprilike 23 posto BDP-a te zemlje. Korištena poljoprivredna površina iznosi 1,18 miliona hektara, tj. 40,5 posto ukupne površine zemlje.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija upozorava da bi proizvodnja na globalnom nivou trebala narasti za čak 50 posto do 2050. godine kako bi se osigurala dovoljna količina hrane za dodatnih dva miliona ljudi u svijetu.

Izvor: Fokus.ba

The post Domaćinstva u regionu godišnje bace više od 1,8 miliona tona hrane appeared first on Kameleon M&M.