Arhiva oznaka: Gradska hronika

Na 4 lokacije u Srebreniku, na gradskom šetalištu i ispred trgovačkih centara danas je organizovano potpisivanje peticije podrške rudarima rudnika u FBIH koji su u sastavu Koncerna Elektroprivrede BIH.

Potpisivanjem peticije građani daju podršku rudarima u njihovoj borbi za bolji materijalni status i uslove rada u rudnicima.

Rudari u ovim rudnicima su obustavili proizvodnju i poručuju da za mizernu platu, koja je po novom obračunu manja za oko 300 KM, ne mogu da rade i ne odustaju od svojih zahtjeva, među kojima je stavljanje van snage pravilnika o radu i radnom učinku i povećanje minimalne plate.

Potpisivanje peticije u Srebreniku, kako je najavljeno, trajat će danas do 17:00 sati.

Objava Srebrenik: Potpisivanje peticije podrške rudarima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U rijeci Bosni kod Donje Golubinje u Općini Žepče pronađeno je tijelo muške osobe za koju se sumnja da je drugi radnik kompanije Cengiz Insaat, koji je pao u rijeku Bosnu prije 19 dana.

Informaciju o pronalasku beživotnog tijela potvrdili su nam i u Operativnom centru Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona uz obrazloženje da još nemaju potvrdu o identitetu, ali da je pretpostavka zbog odjeće da se radi o drugom radniku kompanije Cengiz Insaat za kojim su brojne spasilačke ekipe tragale 19 dana.

Spasioci od jučer pretražuju dio terena za koji su vjerovali da se na tom prostoru nalazi drugi radnik iz Turske.

Osim Federalne uprave civilne zaštite, u potragu je bio uključen i tim sa sonarom Odjela za javnu sigurnost distrikta Brčko BiH, pripadnici Ureda za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama – AFAD iz Turske, CZ Žepče, PU Žepče, pripadnici GSS Zenica, Specijalne jedinice MUP-a ZDK te radnici kompanije Cengiz Insaat koji od početka pomažu u potrazi na lokacijama na kojima se odvija potraga, kao i ronioci Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje pod vodom (FUCZ).

Objava Pronađeno tijelo u rijeci Bosni kod Žepča, pretpostavlja se da je riječ o drugom radniku iz Turske pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ispred sjedišta Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli u petak u 11.55 sati okupili su se muzičari s ovog područja nezadovoljni odlukom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva TK-a o zabrani izvođenja muzike uživo u ugostiteljskim objektima, javlja Anadolu Agency (AA).

Ubrzo su predstavnici muzičara i Vlade TK-a sjeli za pregovarački stol. Dogovoreno je da se muzičari raziđu, a da Krizni štab Ministarstva zdravstva TK-a u narednoj sedmici razmotri eventualnu mogućnost ublažavanja donesene odluke. “Ovo je bio dijalog između nas i Vlade TK. Mi smo zadovoljni. Iznijeli smo naše probleme. Ugrožena je naša egzistencija i samo je nama zabranjen rad u TK. Došli smo vidjeti na koji način to da riješimo, da ljudi prežive. Iritira nas to što samo naš kanton ima zabranu za muziku, a svi ostali rade“, kazao je Zoran Brkić, predstavnik muzičara TK i dodao: “Zdravlje prije svega. Imao sam koronavirus i ne želim to nikom. Ali ako postoji rješenje, da se svi vakcinišemo, dajte da to uradimo. Nisam ljekar, ali slušam šta struka kaže“, istakao je Brkić.

Ministar zdravatva TK-a Božo Jurić obećao je okupljenim muzičarima da će se na narednoj sjednici Kriznog štaba razgovarati i o njihovom problemu. “Razgovarali smo sa predstavnicima Udruženje muzičara razmijenili mišljenja o problemima, a u kontekstu trenutne epidemiološke situacije. Stavove smo približili tako što ćemo u narednoj sedmici na sjednici Kriznog štaba razmotriti sudbinu mjere o zabrani izvođenja muzike uživo. Možda ćemo izvršiti korekciju ove mjere. Treba naglasiti da ako dođe do izmjene mjere ono što treba potencirati je da goste u ugostiteljskim objektima pozovemo da se vakcinišu“, rekao je Božo Jurić, ministar zdravstva TK-a.

Objava Tuzla: Muzičari održali proteste ispred Vlade TK-a zbog zabrane rada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zahvalnost za doniranu medicinsku opremu premijeru Tuzlanskog kantona Kadriji Hodžiću i Vladi Tuzlanskog kantona danas su izrazili v.d. direktora Univerzitetskog kliničkog centra Alen Kamerić i v.d. načelnika Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu Samir Cipurković. Podsjećamo početkom ove sedmice UKC-u Tuzla je Vlada Tuzlanskog kantona, uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, donirala suvremeni rentgen aparat.

Uručenjem ove vrijedne donacije Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli Vlada je nastavila realizaciju izuzetno vrijednog projekta podrške zdravstvenim ustanovama na području našeg kantona, a koji značajno doprinosi povećanju kvalitete zdravstvenih usluga građanima.

„Tokom proteklih mjeseci fokus rada Vlade, između ostalog je bio da se nabavkom savremene medicinske opreme unaprijedi kvalitet zdravstvenih usluga na području TK. Ovosedmičnim donacijama nastojimo ojačati Univerzitetski klinički centar u Tuzli, čime direktno snažimo i povećavamo kvalitet zdravstvene usluge svih građana u Kantonu“, kazao je premijer Hodžić i dodao da je ovo samo početak čime se započinje naredni ciklus u okviru kojeg će Vlada u narednom periodu nastaviti da unaprjeđuje nivo zdravstvene usluge i zaštite naših građana.

„Ove donacije za nas imaju posebnu vrijednost jer znatno unaprjeđujemo rad svim našim radiolozima. Samim tim olakšavamo i pristup pacijentima za sve one pretrage koje su eventualno čekali”, istakao je direktor Kamerić.

Zadovoljstvo donacijom iskazao je i v.d. načelnika Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Samir Cipurković.

„Ovo je prvi digitalni rendgen aparat u našoj ustanovi koji će u velikoj mjeri ubrzati proces snimanja pacijenata, dok će naši uposlenici brže i lakše raditi određenu radiološku dijagnostiku, a ljekari na odjeljenjima brže i kvalitetnije dobivati radiološke snimke”, rekao je Cipurković.

Objava UKC se zahvalio Vladi na doniranoj opremi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Projekat Evropske unije EU4AGRI objavljuje javni poziv vrijedan 6 miliona KM za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH s ciljem postizanja održive poljoprivrede, kontrolisane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi, te stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta. Ovaj javni poziv je sedmi po redu objavljen kroz projekat EU4AGRI kako bi se podržao ruralni razvoj, pogotovo u periodu trajanja COVID-19 pandemije i oporavka od krize prouzrokovane njom.

Na javni poziv se mogu prijaviti fizička lica, obrti/preduzetnici, zadruge i preduzeća koja se aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima: proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, presadnice povrća i sjemenski krompir), proizvodnja jaja, uzgoj ribe, uzgoj začinskog bilja, ljekobilja, i gljiva i proizvodnja meda. Podnosioci mogu da podnesu prijave isključivo samostalno.

Svaki podnosilac prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 20.000 KM do 200.000 KM (bez PDV-a). Za svaku investiciju  podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 35% od ukupnog iznosa investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinansiranje iznosi minimalno 30%.

Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem web stranice www.eu4agri.ba. Krajnji rok za podnošenje prijava je 31. januar 2022. godine do 17:00 sati.

Kroz projekat EU4AGRI do sada je podržano 45 investicija bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i preduzeća sa investicijama ukupne vrijednosti  10.7 miliona KM od čega je 6.3 miliona KM finansirala EU. U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH.  Kroz EU4AGRI-Recovery, EU pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih efekata pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena preduzeća i operatere ruralnog turizma, te osiguranje kontinuiteta njihovog poslovanja, dok se kroz EU4BusinessRecovery utiče na smanjenje posljedica izazvanih pandemijom na poljoprivredna i turistička preduzeća, mikro, mala i srednja preduzeća. Za sva tri projekta Europska unija izdvojila je 38 miliona eura.

Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4BusinessRecovery).

Objava EU4AGRI: 6 miliona KM za investicije u primarnu poljoprivrednu proizvodnju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema podacima kojima raspolažu sindikalne organizacije u BiH, oko 80 hiljada ljudi je u prvih šest mjeseci ove godine otišlo u zemlje Evropske unije.Prema podacima kojima raspolažu sindikalne organizacije u BiH, oko 80 hiljada ljudi je u prvih šest mjeseci ove godine otišlo u zemlje Europske unije, piše BHRT.

Glavni razlog su male zarade. Potrošačka korpa za četveročlanu obitelj trenutno je više od dvije tisuće konvertibilni maraka (KM), dok su plate u realnom sektoru većinom na nivou minimalne plate. Prosječna, koja je oko hilajdu maraka, u oba entiteta za mnoge je na nivou nemogućeg.

U Federaciji BiH sindikalci traže minimalnu platu hiljadu maraka, u Republici Srpskoj teže da ona bude 750. S obzirom na najavljena povećanja, primjerice u Republici Srpskoj između 14 i 22 KM u prosjeku svih plata, već sada je gotovo izvjesno da ni minimalac neće znatnije rasti.

SELVEDIN ŠATOROVIĆ, predsjednik SSS BiH

“Imajući u vidu da su rijetka domaćinstva koja imaju sreću da dvoje rade za prosječnu platu, što će reći da je oko 80 posto građana Federacije BiH koji žive na rubu siromaštva, a žalosno je što vlast apsolutno nije briga za to i ne čini ništa”. RANKA MIŠIĆ, predsjednica Saveza sindikata RS

“Zamislite, vama je plata ako radite u jednoj prodavnici, ako ste sretnik, 700 KM, a taj poslodavac je prošle godine ostvario dobit za koju je dobio od vlade poticaj od milion KM, a od toga nijedne marke nije povećao platu. Zbog čega onda pare odlaze iz proračuna za takve poslodavce, za koga mi to onda radimo”.

Ekonomski analitičari smatraju da s ovakvim primanjima građani mogu pregurati pola mjeseca, ali da su prognoze uz rast inflacije i nekontroliran rast cijena i plate koje ne prate ovaj trend sve samo ne dobre.

Dok se čeka adekvatna reakcija vlasti koja se u oba entiteta trenutno bavi aferama, a ne ekonomskim pitanjima, na kraju godine zbrojiti se podaci koliko je još ljudi u drugoj polovini 2021. godine, pored onih 80 tisuća iz prvih šest mjeseci napustilo zemlju.

Objava Oko 80 hiljada ljudi napustilo BiH u prvih pola godine: Kako žive bh. građani? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Večeras se na društvenim mrežama dirljivim porukama, brojne kolege, prijatelji, sugrađani opraštaju od Jasmina Hasića, ali i svi oni koji su imali priliku upoznati čovjeka koji je plijenio svojim glasom i, u svojoj kratkoj, ali bogatoj muzičkoj karijeri osvojio brojne nagrade.

Nažalost, njegovi planovi i snovi su naglo prekinuti, a brojni ljubitelji ovog nesvakidašnjeg vokala, s tugom i nevjericom su primili vijest o njegovoj preranoj smrti. Nedavno je objavljena vijest da se zdravstveno stanje Jasmina Hasića pogoršalo, zbog čega se na društvenim mrežama sprovela akcija prikupljanja krvi za pjevača. Krv je vrlo brzo prikupljena i svi su se nadali dobrom ishodu. Podsjetimo, Jasminu Hasiću je dijagnosticiran tumor na bubregu koji je operisao u Turskoj. Nedugo nakon toga stanje se pogoršalo. Iza njega je ostala supruga Jasmina i dvoje djece.

I, mnogi drugi koji za Jasmina imaju samo riječi hvale, prije svega kao čovjeka velikog srca, vokala neslućenih visina, dobrog prijatelja, poznanika, saradnika. Njegova pjesma “Umrla je ljubav”, trebala je biti samo uvod za novih deset koje je pripremao, a koje nikada nećemo poslušati.

Objava Napustio nas je Jasmin Hasić pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Životno putovanje Mirhete Omerović-Smajlović započinje kao sasvim tipična, bosanska priča.

Rođena u selu nadomak Srebrenika, odrasla je uz svoje roditelje i sestru.

• Završila sam osnovnu školu u Dubokom Potoku, a srednju ekonomsku u Srebreniku. Oba su mi roditelja nezaposleni, s tim što je babo invalid – priča Mirha za politicki.ba.

“Babu je rat potpuno promijenio. Teško je psihički obolio, odmah su mu dali otkaz, a nekoliko godina kasnije dobio je invalidsku penziju”, priča Mirha. 

Uz bolesnog oca i majku koja se borila da ih prehrani, Mirha i njena sedam godina starija sestra Fikreta izrasle su u vrijedne osobe. Radila je kao dopresjednica Mreže vijeća učenika za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a kao aktivistica podržavala je rad i Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

• Osim školskim obavezama u školi sam se posebno posvetila aktivizmu i već kao djevojčica istupala sam otvoreno i borila se za bolje. Taj trud su vazda nagrađivali raznim titulama pa sam u osnovnoj, a i srednjoj školi bila učenica generacije – kaže ona.  

Kada je bila pri kraju srednje škole, počela je dobivati pozive s fakulteta.

• Sa 17 godina sam završavala srednju školu i u potrazi za novim izazovima odlučila sam svoje više obrazovanje ipak steći na stranom univerzitetu. Kroz sav taj aktivizam spoznala sam da bosanski sistem nije za mene. Previše sam (bila) iskrena i nagla. Istina je i da sam bježala od mogućnosti da budem povrijeđena ili da se uništi taj djetinjasti polet koji živi u meni – priča Mirha dalje.
• U tom periodu velikih odluka pomogla joj je njena sestra Fikreta, koja je do tada već osnovala svoju porodicu i nakon završenog fakulteta žurnalistike započela novi život i karijeru u Italiji. Nakon položenog prijemnog ispita iz matematike, Mirha biva primljena na diplomski studij Ekonomije i menadžmenta na Univerzitetu Ca´Foscari u Veneciji.

• Svaki početak je težak, ali moja sestra i zet pružili su mi dom i svu podršku koja mi je tada bila potrebna. Nije bilo jednostavno vozariti svaki dan po tri sahata do Venecije i nazad, ali vrijedilo se boriti – navodi.

Mirha ističe kako je u ovakvim životnim situacijama najvažnija podrška porodice i ljudi koji nas okružuju.

• Meni je bio dovoljan vjetar u leđa što je moja majka vjerovala u mene i što mi je dopustila da se borim za svoje bolje sutra – prisjeća se Mirha. 

Nakon nekog perioda uspijeva dobiti posao na pijaci.

• Radila sam od četvrtka do nedjelje po 12 sati za jednu firmu iz Austrije. Prodavala sam ljekovitu mentu prolaznicima. Bio je izazov raditi i pričati na italijanskom, ali sam se nekako snalazila jer je zarada bila fantastična! Pored toga, počela sam raditi i na fakultetu kao ispomoć statističkom odjelu – priča nam Mirha. 

Pošto je uspjela omogućiti svoju finansijsku egzistenciju, Mirha se seli u Veneciju.

• Dobra stvar u svemu bila je da školarinu nisam morala plaćati – s olakšanjem govori.

Po njenoj priči djeluje vrlo jednostavno raditi četiri dana, a studirati tri u sedmici. Ali kada je ova djevojka pronalazila vrijeme da uči?

• Učila sam gdje sam stizala. Nekad na klupi dok sam imala pauzu na poslu, a često u vozu ili autu. Puno sam pamtila i s predavanja – dodala je.

Druga godina donijela je sa sobom veliko olakšanje, jer ju je italijanska vlada nagradila sa duplom stipendijom.

• Dobila sam nekih 8.000 eura. Za mene je to bilo kao da sam dobila milijarde – sjeća se Mirha. 

Iako je otišla iz BiH, ona je nastavila aktivno promovirati našu zemlju i usavršavati svoje debatne i političke sposobnosti.

• Za mene je studij u inostranstvu trebao biti samo jedna faza daleko od kuće. Bila sam ubijeđena da ću se na koncu vratiti u BiH – kaže Mirha.

Učestvovala je na mnogobrojnim konferencijama u Rusiji, Armeniji, Austriji, pa čak i u Ujednjenim nacijama u SAD.

„Nakon druge godine studija, tražila sam novi izazov. Drugačiji ljudi, kulture i okruženje za mene predstavljaju sreću“.

Tako Mirha odlazi u Švedsku na razmjenu studenata, gdje je pola godine provela studirajući na Univerzitetu Linkoping.

• Interesantno je da gdje god bih putovala, nailazila sam na naše ljude koji su radili na promociji Bosne i Hercegovine – ističe ona.

Prenosi i da je priču o njoj i njenoj sudbini objavio i Branko Tomić u svojoj knjizi „Švedskom Bosna probeharala“. 

Nakon povratka iz Švedske, Mirha završava svoj diplomski studij i upisuje dupli magistarski program.

• Ideja ovog programa jeste da studenti pohađaju jednu godinu studija u Italiji, a drugu u Njemačkoj. Naposlijetku, dobivaju se oba zvanja – kaže Mirha.

Tako je u roku od dvije godine završila studij Internacionalnog menadžmenta u Italiji i Međunarodne ekonomije i biznisa u Njemačkoj. 

• Tokom prve godine magistarskog studija bila sam učenica i Internacionalnog koledža u Veneciji. Prelijepo iskustvo. Imali smo godinu dana hotelski smještaj, plaćenu školarinu i dodatne časove iz kulture i nauke – prisjeća se Mirha.

Na toj godini odradila je i svoje prvo stažiranje u BiH.

• Igrom slučaja upoznala sam Dr. Ganića na jednoj konferenciji u BiH. On mi je ponudio priliku da naučim o radu SSST fakulteta i steknem malo akademskog iskustva. Tokom te prakse shvatila sam da sam se odvikla od bosanske svakodnevnice. Nekako sam se osjećala nesigurno i konstantan priliv apsurdnih tema počeli su buditi sumnju u moju namjeru povratka – ispričala ja.

Iako je počela sumnjati u svoju želju za povratkom, na drugoj godini magistarskog studija živi u Štutgartu, ali svoje vrijeme provodi većinom u Vijeću Evrope u Strazburu.

• Pri Vijeću Evrope postoji projekat koji se fokusira na izgradnju povjerenja među ratom podijeljenim općinama. Radila sam kao saradnik na tom projektu – kaže Mirha.

Međutim, kako se projekat bližio kraju njeno interesiranje sve više se počelo udaljavati od politike i okretati u smjeru robotike i digitalizacije.

• Nekako sam više bivala razočarana u vrijednosti naših političara. Počela sam imati osjećaj da savjest više ne postoji, pa sam se počela baviti tematikama koje nemaju veze sa politikom – dodao je. 

Nakon stažiranja, na koncu svog studija, Mirha biva i gost u emisiji “U tuđoj avliji” koju vodi i uređuje naš poznati humorista Osman Džiho. Cijeli razgovor sa Mirhom možete pogledati ovdje: Osman Džiho I U tuđoj avliji I Mirheta Omerović – YouTube.

U sklopu ovog programa Džiho organizira i godišnje okupljanje gostiju serijala u Štutgartu. Tu upoznaje mnoštvo naših uspješnih ljudi iz raznih sfera, a ukazuje joj se prilika i za stažiranje na projektu digitalizacije i finansija u Mercedes-Benz AG kompaniji. 

• Karijera je u životu vrlo važna, ali moj privatni život i porodica su mi na prvom mjestu – ističe Mirha koja se na ljeto 2018. godine udaje, ali i završava stažiranje.

Pri završetku stažiranja, Mirha uspijeva dobiti poziciju doktorskog studenta u sklopu Mercedes-Benza, te počinje pisati doktorsku disertaciju na tematiku digitalizacije i digitalne transformacije na Tehničkom Univerzitetu Darmštat. Do sada je već objavila svoja tri naučna rada, a jedan od tih radova predstavljala je i na Međunarodoj konferenciji o sistemskim naukama na Havajima u SAD. 

• Nakon dvije godine doktorskog studija, rodila sam kćerku koja sad već ima godinu dana. Disertaciju privodim kraju, a od septembra ove godine radim kao konsultant za digitalizaciju u istoj kompaniji – priča Mirha.

Ona se nada i da će tezu odbraniti do kraja naredne godine te sa samo 28 godina zaraditi svoju titulu doktora nauka.

Na pitanje da li se planira vratiti u Bosnu i Hercegovinu odgovara:

• Možda sam mlada da kažem da sam umorna od apsurdnih tema, ali stvarno jesam. Volim svoju državu i pokušavam da podržim ovako iz daleka – kaže Mirha kroz smijeh.

“Trenutno sam donatorica BHFF-a (Bosnian Futures Foundation) i u sklopu te fondacije radim kao mentorica mladim studentima iz BiH. Možda jednog dana se ponovo probudi ta želja, ali za sada se želim fokusirati da ostvarim svoje lične ciljeve i brinem za svoju porodicu”. 

HAYAT.BA

Objava Mirhetin put od trnja do zvijezda: Djevojka iz Srebrenika stigla do visoke pozicije u Mercedes-Benzu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

PREMA rezultatima istrage koje je objavio makedonski portal Infomax, požar autobusa u Bugarskoj, koji je odnio čak 46 života, uzrokovali su kanisteri goriva i velika količina pirotehnike.

Podsjetimo, u teškoj prometnoj nesreći, koja se dogodila u utorak ujutro, poginulo je 46 ljudi, od čega 12 djece. Među poginulima je i cijela porodica s četverogodišnjim blizancima.

Jučer je objavljeno da je autobus, registriran u Sjevernoj Makedoniji, vozio kanistere s gorivom, a prema informacijama koje je objavio Infomax, sumnja se na to da su u autobusu bili skriveni gotovo tona goriva i 30.000 petardi.

Vatra planula u dijelu autobusa u kojem se nalazio tajni spremnik goriva

Infomax navodi da je spremnik u kojem se nalazila oko tona goriva bio smješten u prednjem dijelu autobusa, u kojem je, prema prvim rezultazima istrage, planula vatra, koja je vrlo brzo progutala cijeli autobus.

Vjeruje se da tajni spremnik s tonom goriva objašnjava zašto se plamen pojavio tako iznenadno i proširio tako brzo.

Eksplodiralo 30.000 petardi?

Istragom je, navodi Infomax, otkriveno i da se u autobusu nalazilo oko 30.000 petardi koje je netko pokušao prošvercati u Sjevernu Makedoniju.

Prema istom portalu, vjeruje se da su petarde eksplodirale i tako putnicima dodatno skratile vrijeme koje su imali da izađu iz autobusa.

Vlasti još nisu službeno potvrdile ulogu švercanog goriva i petardi u požaru, jer je istraga još uvijek u toku.

Objava U busu u kojem je izgorjelo 46 ljudi švercali 30.000 petardi i tonu goriva? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svečanim polaganjem cvijeća na spomen obilježjima borcima palim u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. – 1995. i u narodnooslobodilačkom ratu 1942. – 1945., kao i svečanom sjednicom Gradskog vijeća, u Srebreniku je danas na prigodan način obilježen Dan državnosti BIH.

Na obilježavanju jednog od najbitnijih datuma u historiji naše zemlje prisustvovale  su delgacije Gradske uprave, boračkih organizacija, političkih stranaka, javnih ustanova i udruženja građana.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća prigodan referat povodom Dana državnosti podnio je gradonočelnik Srebrenika Nihad Omerović, a upriličen je i kulturno-umjetnički program uz nastup članova udruženja Sevdah koncept i srebreničkih srednjoškolaca.

Objava U srebreniku obilježen Dan državnosti BIH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Delegacija  Vlade Tuzlanskog kantona, Gradske uprave u Srebreniku i menadžment  JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik  danas su u ovoj ustanovi održali sastanak na kojem se razgovoralo o projektu utopljavanja zgrade srebreničkog Doma kulture. Radi se o izuzetno bitnom projektu, kako za stvaranje boljih uslova za kulturne sadržaje, tako i za smanjenje zagađenosti zraka u užem gradskom jezgru  Okvirna vrijednost  ovog projekta je 350 000 KM, a planirano je da u narednoj godini, u skladu s mogućnostima, bude podržan iz gradskog i kantonalnog budžeta.

Sastanku su prisustvovali Zlatan Muratović – Ministar za kulturu, sport i mlade TK,  Zvjezdan Karadžin – Ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK, gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović sa saradnicima, te  Mirza Ibrišimović – Direktor JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik.

Gradska uprava u Srebreniku u prošloj godini realizovala je 315 000 KM vrijedan projekt toplifikacije užeg gradskog jezgra čiji je cilj priključenje stambenih i poslovnih objekata  na jedinstveni sistem grijanja. Na taj način stvoreni su uslovi i da se srebrenički Dom kulture, kao jedan od većih zagađivača zraka, toplotom snabdijeva iz Gradske toplane, međutim preduslov za ekonomično korištenje toplotne energije jeste kvalitetna termoizolacije ovog objekta.

Na sastanku je izražen optimizam kada je u pitanju realizacija projekta utopljavanja objekta srebreničkog Doma kulture i to bi trebala biti najveća pojednična investicija na  objektu otkako je izgrađen prije 40 godina i koji je centar skoro svih kulturnih dešavanja u Srebreniku.

Objava Planirano utopljavanje zgrade Doma kulture u Srebreniku pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog trenutnih dešavanja uvezi sa rudnicima Koncerna EPBiH i neizvjesne isporuke uglja iz Rudnika „Kreka“ upitna  je dalja proizvodnja električne i toplotne energije u Termoelektrani „Tuzla“, uz sve izvjesniju redukciju u isporuci i snabdijevanju kupaca, saopćeno je iz elektroprivrede BiH.

Kako navode, trenutne zalihe mješavine uglja za rad toplifikacijskog Bloka 4 su dostatne za dva dana rada postrojenja.  S ciljem  obezbjeđenja toplotne energije za grijanje gradova Tuzla i Lukavac za period trajanja neizvjesne situacije u snabdijevanju ugljem, Termoelektrana „Tuzla“ je primorana obustaviti rad Bloka 4 večeras u 22 sata. Kao zamjenski kapacitet za toplifikaciju Tuzle i Lukavca, u 18 sati u pogon će biti uključen Blok 3 sa jednim kotlom.

U narednoj sedmici za koju je prognozirano zahlađenje, Blok 3 će biti u pogonu sa oba kotla. Potreban ugalj za rad Bloka sa oba kotla u količini  2.500 tona dnevno, je moguće obezbjediti iz rudnika Banovići i Stanari.

U navedenom periodu proizvodnja električne energije i tehnološke pare za industriju će se obavljati samo na Bloku 6 čiji rad je otežan. Zalihe uglja za ovaj  Blok su iscrpljene i rad se bazira na protočnom prijemu što podrazumijeva da se sve isporučene količine uglja odmah transportuju u proizvodni proces.

Zbog svega navedenog izvjesno je reduciranje u snabdijevanju kupaca električnom i toplotnom energijom, te tehnološkom parom.

Zbog otežanog rada u Termoelektrani „Tuzla“,  sva tri bloka Termoelektrane „Kakanj“ su u pogonu. Zalihe uglja na depoima su dovoljne za rad postrojenja  u narednih 15 dana, navodi se u saopćenju.

Objava Elektorprivreda BiH: Termoelektrana večeras obustavlja rad Bloka 4 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata u TK registrovano je 140 novozaraženih osoba korona virusom, a testirana su 493 uzorka.

Novozaražene osobe registrovane su u Tuzli – 67, Gradačcu – 18, Gračanici – 14, Živinicama – 10, Srebreniku – devet, po pet novozaraženih registrovano je u Banovićima i Kalesiji, četiri u Kladnju, troje u Lukavcu, po dvoje u Čeliću i Teočaku, i jedna novozaražena osoba u Doboj Istoku.

U posljednja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminule su tri osobe. Trenutno su korona virusom u TK aktivno zaražene 1.634 osobe, 144 osobe su hospitalizovane, šest je na mehaničkoj ventilaciji dok se ostale pozitivne nalaze u kućnoj izolaciji.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovano je 825 slučajeva zaraze korona virusom, dok je zabilježeno 48 smrtnih slučajeva.

Objava U TK 140 novozaraženih osoba, u Srebreniku 9 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić uputio je zahtjev predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsadu Zaimoviću za sazivanje vanredne sjednice ovog doma na kojoj bi se raspravljalo o zahtjevima rudara.

Istovremeno je od federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića i direktora JP Elektroprivreda BiH Admira Andelije zatraženo da Vladi hitno dostave informaciju vezanu za stanje u rudnicima i zahtjeve rudara, a koju će Vlada FBiH uputiti ka Parlamentu FBiH.

Objava Premijer Novalić zatražio vanrednu sjednicu Parlamenta FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama.

Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog kratkog ali dinamičnog diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje.

Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona.

To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju.

Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.

KLIX.BA

Objava Schmidt poručio iz Washingtona: Vojska Republike Srpske neće biti formirana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.