Arhiva oznaka: Gradska hronika

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske obrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica u kojoj je poginulo i nestalo 2.717 hrvatskih branilaca i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. novembra 1991. njegovom okupacijom.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. avgust 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu.

Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njenom krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati.

Herojski otpor slomljen je 18. novembra 1991.

Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. novembra ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. novembra na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.

Hrvatski sabor donio je 1999. odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.

Objava Danas se obilježava Dan sjećanja na žrtve Vukovara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na pojedinim dionicama u višim predjelima, te ponegdje u kotlinama i uz riječne tokove, vidljivost je smanjena zbog magle ili niske oblačnosti. Izdvajaju se putevi Ključ-Lanište-Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, Cazin- Bosanska Krupa- Bihać- Ripač, Bugojno- Rostovo- Novi Travnik kao i pojedine dionice uz rijeke Savu i Bosnu.

Upozorava se na mjestimično mokar ili vlažan kolovoz, kao i na učestale odrone, te savjetuje opreznija vožnja.

Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), saobraćaj je potpuno obustavljen do subote (20.11.) do 06 sati. Putnička vozila iz smjera Kalesije saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok sva vozila iz smjera Tuzle saobraćaju preko Dubrava.

Na dionici autoputa A-1 Podlugovi-Sarajevo sjever zbog sanacionih radova na mostu saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

Zbog radova u tunelu Skela, na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela (krug fabrike Metaling).

Na magistralnom putu Orahova-Vrbaška (radi se o putu koji vodi prema graničnom prelazu Gradina) i dalje je aktuelna zabrana saobraćaja za teretna motorna vozila, a alternativni pravac je preko Banja Luke i Prijedora.

Usporeno, zbog radova, saobraća se na putnim pravcima: Konjic-Jablanica (tunel Crnaja), Kladanj-Tuzla (u blizini kamenoloma u Stuparima), Nemila-Žepče (Želeće), Doboj-Gračanica (u Klokotnici), Grude-Ljubuški (na izlazu iz Gruda) i Stolac-Hutovo (u mjestu Cerovica).

Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta na magistralnom putu Brod na Drini-GP Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna vozila obustavljen saobraćaj.

Na graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Objava Magla i niska oblačnost jutros smanjuju vidljivost na brojnim dionicama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u Bosni pada slaba kiša ili rosulja.

Temperature zraka u 07.00 sati: Bjelašnica 0; Ivan-sedlo, Sokolac 4; Bugojno, Drvar, Gradačac, Jajce, Sarajevo, Tuzla 6; Bihać, Livno, Sanski Most 7; Banja Luka, Zenica 8; Grude, Trebinje 10; Mostar 12 i Neum 13 stepeni.

Danas će u BiH preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u Bosni prijepodne povremeno sa slabom kišom ili rosuljom. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura od 6 do 11, na jugu od 13 do 16 stepeni.

Objava Danas pretežno oblačno pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Stari kontinent ponovo je u centru pandemije, dok se zemlje od Baltika do Mediterana pripremaju za oštre zimske mjere.

Stručnjaci objašnjavaju razloge četvrtog talasa kovida koji hara Evropom.

Holandija je u subotu postala prva zapadna evropska zemlja koja je od ljetos nametnula djelimično zaključavanje. Berlin je zabranio nevakcinisanima da ulaze u restorane, a Francuska ulaže napore da pojača svoju buster kampanju.

Austrija

Austrija je prva u Evropi uvela strogu mjeru za nevakcinisane, pa je od ponedjeljka uvela karantin, ali samo za nevakcinisane osobe. Mjera, koju je najavio kancelar Aleksandar Šalenberg, ima za cilj da ublaži pritisak na bolnice i odjeljenja za intenzivnu negu.

Poštovanje novih mjera nadziraće austrijska policija, a ministar zdravstva Volfgang Mikštajn je najavio pojačane mjere kontrole. Policija će kontrolisati sve objekte u kojima je zabranjen pristup nevakcinisanima, ali i prilikom saobraćajne kontrole.

Dva najteže pogođena regiona, Gornja Austrija i Salcburg, prvi su najavili da će uvesti zatvaranje u ponedjeljak.

Ideju o zatvaranju isključivo za nevakcinisane, Vlada je prvi put iznijela u septembru kao odgovor na scenario noćne more u kojem bi 30 odsto kreveta na intenzivnoj njezi bilo zauzeto pacijentima oboljelim od kovida. Ta suma trenutno iznosi 20% i raste. Zdravstveni zvaničnici su sve više uznemireni da će bolnice postati pretrpane usred onoga što nazivaju “pandemijom nevakcinisanih”.

Ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer naglasio je da je zaključavanje naređenje države koje mora da se poštuje.

U Austriji je pred najavljeno zaključavanje poraslo interesovanje za vakcine. U petak je u Austriji vakcinisano protiv virusa korona 88.712 ljudi, što je najveći broj od početka jula. Od toga 23.473 su bile prve doze, a veći dio čine i dalje buster doze.

Holandija

U Holandiji od subote kafići, restorani i neprehrambene radnje će morati da se zatvaraju do 19:00 sati tokom najmanje tri nedjelje. Na ljude se apeluje da rade od kuće maksimalno koliko mogu, a publika neće moći da prisustvuje sportskim događajima narednih nedjelja.

Škole, bioskopi i pozorišta će ostati otvoreni.

Broj infekcija koronom se brzo uvećao nakon što se ukinula socijalna distanca krajem septembra, pa je postignut rekord u broju oboljelih za 24 sata u četvrtak i iznosio je oko 16.300.

U Holandiji je revakcinisano oko 85 odsto punoljetnih građana, a buster doze su zasad odobrene samo maloj grupi ljudi – imunokompromitovanim osobama i ljudima starijim od 80 godina.

Njemačka

Njemačka je u četvrtak, četvrti dan zaredom, zabilježila rekordan broj novih slučajeva virusa korona, a prvi put od početka pandemije zabilježeno je više od 50.000 novozaraženih u jednom danu. Odlazeća kancelarka Angela Merkel apelovala je na nevakcinisane da razmotre svoju odluku o imunizaciji, s obzirom na to da se incidencija u prethodnih sedam dana povećala na najveći nivo od početka pandemije.

Sedmodnevna incidencija u Njemačkoj – broj oboljelih od kovida na 100.000 stanovnika – povećala se u subotu na 277,4, pokazali su podaci Instituta “Robert Koh”. Dosadašnji negativan rekord u trećem talasu pandemije prošlog decembra bio je 197,6.

U zemlji je potpuno vakcinisano 66,5 odsto stanovnika. Od ponedjeljka će samo vakcinisani ili oporavljeni u Berlinu moći da ulaze u restorane, bioskope ili frizerske salone.

Pokrajinski premijeri i savezna vlada će se sljedeće nedjelje sastati kako bi razmotrili nove restriktivne mjere, iako su se tri partije koje pregovaraju o novoj Vladi složile da vanredno stanje od početka pandemije istekne 25. novembra, kao što je i planirano.

Francuska

U Francuskoj je revakcinisano skoro 69 odsto stanovnika, a za ulazak u restorane i prodavnice potreban je dokaz o vakcini, oporavku ili negativan test.

Maske su obavezne u zatvorenom, ipak novi slučajevi infekcije se dižu u dvocifrenim procentima svake nedjelje već mjesec dana.

Ministar zdravlja zemlje Olivijer Veran rekao je da “ono što doživljavamo u Francuskoj izgleda kao početak petog talasa”.

Evropa glavno žarište

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, infekcije koronom širom kontinenta porasle su u protekloj nedjelji za sedam odsto, a smrt za 10%, zbog čega je Evropa postala jedini svetski region u kojem slučajevi zaraze i smrti postepeno rastu.

Skoro dvije trećine novih infekcija, oko 1,9 miliona, bilo je u Evropi, saopštila je SZO, što je šesta nedjelja zaredom daje širenje virusa poraslo širom kontinenta, pri čemu je nekoliko zemalja pogođeno četvrtim ili petim talasom. Osim u Centralnoj i Istočnoj Evropi, gdje je pokrivenost vakcinama znatno manja, hospitalizacije i smrti su generalno i dalje niski u odnosu na prije godinu dana, a nacionalne razlike u preventivnim mjerama otežavaju donošenje širih zaključaka, navodi “Gardijan”.

Ali stručnjaci kažu da je kombinacija niskog nivoa uzimanja vakcina, slabljenja imuniteta među rano vakcinisanima, te rastućeg zadovoljstva u vezi s mjerama nošenja maski i držanja distance nakon što su vlade olabavile mjere tokom ljeta, najvjerovatniji uzrok nove kovid krize u Evropi.

“Poruka je uvijek bila ‘radite sve to’. Vakcine rade ono što je obećano, sprečavaju težak oblik bolesti i posebno smrt. Ali oni su naše najmoćnije sredstvo samo ako se koriste uz preventivne mjere”, izjavio je prošle nedjelje Hans Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.

Najviše vakcinisanih na jugu Evrope

“Gardijan” navodi da je uzimanje vakcina na kontinentu najviše na jugu Evrope, sa Portugalom, Maltom i Španijom koje su sve potpuno vakcinisale preko 80 odsto populacije, a i Italija je blizu sa 73%.

Italija je 15. oktobra postala prva evropska zemlja koja zahteva takozvanu “zelenu propusnicu” – digitalni ili papirni dokaz vakcinacije, imuniteta ili negativnog testa na kovid u posljednjih 48 sati, na svim radnim mjestima, i privatnim i državnim.

Ali Holandija, Francuska i Njemačka, u kojima je pokrivenost vakcinama svega nekoliko procentualnih poena niže nego u Italiji, takođe su počele da trpe porast broja zaraženih. Kako piše “Gardijan”, u Zapadnoj Evropi sada se postavlja pitanje da li zemlje mogu obuzdati novi talas kovida bez potpunog zatvaranja. Stručnjaci ukazuju da je odgovor vjerovatno “da”, te da će mjere poput distanciranja, maski i potvrde o vakcinama u zatvorenim prostorima biti ključne, prenosi b92.

“Ako jedna od ovih stvari manjka, videćemo situacije kakve sada viđamo u mnogim evropskim zemljama”, istakla je Antonela Viola, profesorka imunologije Univerziteta Padova.

Objava Počela zatvaranja: Evropa se vraća u mračne dane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kako je jutros objavio “Dnevni avaz”, naš fudbalski as Miralem Pjanić ozbiljno razmišlja da završi reprezentativnu karijeru.

Skandiranje, zvižduci i vrijeđanje grupe navijača, koji su tokom subotnje kvalifikacione utakmice protiv Finske (1:3) čak tražili od selektora Ivajla Peteva (Ivaylo) da iz igre izvede našeg reprezentativnog veznjaka, a potom i orkestrirana medijska hajka nekoliko bh. portala, snažno su pogodili – ako ne najboljeg, onda sigurno jednog od najboljih bh. fudbalera svih vremena.

Zbog toga je već u 31. godini jako blizu konačne odluke da završi reprezentativnu karijeru. Već danima se lomi da tu odluku “prelomi preko jezika” i sve iz sebe “istrese” u javnost.

Pjanića smo, naravno, gledali i u boljim izdanjima nego što je to bio slučaj protiv Finske, premda ne treba zanemariti ni to da je u subotu, prema analizi statističkog portala Sofascore koji prati niz fudbalskih elemenata (od dodavanja i centaršuteva, do driblinga i duela), bio naš najbolje ocijenjeni starter, te da je uz rezerviste Luku Menala i Amera Gojaka dobio najbolju ocjenu. Ta ocjena nije rezultat, kako to kažu fudbalski stručnjaci, “okometrije”, nego kompjuterskog praćenja igrača…

Također, treba znati i to da je naš as iz slavne Barcelone, koji ovu sezonu igra na posudbi u Bešiktašu, stisnuo zube i igrao rovit protiv Finske, jer znao koliko taj duel znači našem državnom timu, ali i cijeloj naciji. Čak je od klupske medicinske službe sakrio neke ljekarske nalaze kako Bešiktaš ne bi stavio veto na njegov dolazak na novembarsko reprezentativno okupljanje.

Zar je zbog svega toga, ali i dubokog, neizbrisivog traga u bh. fudbalu, zaslužio uvrede i medijsku hajku, odnosno da se loša igra ekipe i sve boljke našeg državnog tima svale samo na njegova leđa.

Sistematski napadi

Pjanić je sistematski napadan i vrijeđan prije više od 13 godina kada je trebao debitirati za našu reprezentaciju. A kada je postao veliko ime u svijetu fudbala mnogi od tadašnjih napadača su ga tapšali po leđima, te tražili ulaznice, dresove, intervjue…

Sad “nam” ponovo ne valja Pjanić, jer je tokom reprezentativnih priprema bio u jednom šiša baru. Treba “nam” dežurni krivac za istresanje frustracija, a mnogi od napadača od drveta ne vide šumu.

Iz lične karte

Pjanić je za naš državni tim odigrao 103 utakmice i postigao 15 golova.

S druge strane, prema njemačkom Transfermarktu, bio je i ostao najskuplji bh. fudbaler svih vremena. Tokom 2018. i 2019. godine njegova tržišna vrijednost, podsjetimo, bila je procijenjena na 70 miliona eura. A i trenutno je naš najskuplji igrač…

AVAZ.BA

Objava Pjanić odlazi iz reprezentacije!? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodni dan srednjoškolaca i srednjoškolki obilježava se 17. novembra u cijelom svijetu. To je dan kada se slavi pravo svakog učenika i učenice da se školuje i da ima pristup obrazovanju.

Pridružujući se slavlju 17. novembra ove godine, tim projekta Stručno obrazovanje u BiH zajedno sa svojim projektnim partnerima,  odaje priznanje svim  srednjoškolcima i srednjoškolkama   koji su naporno radili i školovali se tokom pandemije COVID-19.  Prisustvovanje online nastavi, pojedinačnim radom u teškim uslovima bez druženja sa vršnjacima i vršnjakinjama zahtijevalo je velike fizičke i mentalne napore. Uprkos tome, učenici  i učenice širom Bosne i Hercegovine su dali svoj maksimum da uspješno završe obaveze u školi. 

U okviru projekta Stručno obrazovanje u BiH tokom pandemije COVID-19, posebna pažnja se posvećuje prevazilaženju izazova u obrazovanju koji su naglasili faktore uzroka socijalne isključenosti i pogoršala već postojeće obrazovne i društvene nejednakosti. Stoga je bitno istaći zalaganja učenica i učenika u jačanju osjećaja pripadnosti i inkluzivne zajednice tokom učenja na daljinu.

Srednje stručne i tehničke škole u Bosni i Hercegovini  suočile su se i sa izazovima praktične nastave i uspješno iznijele svoje zadatke zahvaljujući angažmanu i nastavnika, nastavnica  i učenika i učenica. Prilagođavanje novim metodama učenja bio je sastavni dio suočavanja sa zdravstvenom krizom izazvanom korona virusom i njenim uticajem na budućnost.

Povodom Međunarodnog dana srednjoškolaca i srednjoškolki, projekat Stručno obrazovanje u BiH zajedno sa svojim projektnim partnerima, želi još jednom naglasiti važnost jednakog pristupa obrazovnom procesu i inkluzije svih učenika i učenica. Sve djevojke i mladići trebaju imati jednake šanse u učenju i radu, danas u školi sutra na radnom mjestu.

S tim ciljem potrebno je unaprijediti obrazovne sisteme u Bosni i Hercegovini kako bi se svima osiguralo učešće u inkluzivnoj nastavi i otklonile prepreke pristupu obrazovanju. Značajan faktor u tom pogledu je jačanje fleksibilnosti sistema i uključenosti pedagoških zavoda i ministarstava obrazovanja i posvećenost osnaživanju kapaciteta srednjih stručnih i tehničkih škola i nastavnog kadra. Škole će svojim angažovanjem  i radom na jednakopravnosti učenika i učenica učiniti inkluzivno obrazovanje kvalitetnim. Sistemska podrška institucija obrazovanja i cijelog društva će omogućiti njihovu ravnopravnost i mlade  pripremiti za samostalnu i produktivnu budućnost.

Obilježavanje Međunarodnog dana srednjoškolaca i srednjoškolki takođe je prilika da se ukaže na važnosti partnerstva javnih i privatnih struktura u sektoru dualno organizovanog  obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se stvorili bolji uslovi za školovanje učenica i učenika na ravnopravnoj osnovi, bez predrasuda o isključivo „muškim“ ili isključivo „ženskim“ zanimanjima. Od 17.11.2021. do 17.12.2021. godine u okviru projekta ”Stručno obrazovanje u BiH sprovodi se kampanja ”Stručno obrazovanje za sve – sada i za budućnost” kako bi se ukazalo na značaj socijalne inkluzije i rodno odgovornog obrazovanja u srednjim stručnim i tehničkim školama u BiH.

Projekt “Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini” provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke. Projekat podržava partnerske škole u realizaciji dualno organizovanog stručnog obrazovanja u skladu sa potrebama domaćeg tržišta rada. Unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja u BiH mladićima i djevojkama nudi znanje i vještine za budućnost, a  poslodavcima kvalitetan kadar na tržištu rada.

Objava Jednake šanse za sve učenike i učenice – danas u školi sutra na radnom mjestu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijena plina u RS bilježi novi rast te je tako punjenje plinske boce za domaćinstvo u posljednjih nekoliko mjeseci ponovo poskupjelo i sada košta oko 30 KM.

Prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u martu ove godine plin je koštao od 20 do 27 KM, dok sada punjenje plinske boce za domaćinstvo iznosi oko 30 KM.

Kako saznajemo iz različitih izvora, cijene su dosta porasle u relativno kratkom periodu. Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, za “Nezavisne novine” je rekao da se cijene tečnog naftnog gasa kreću od 1,49 do 1,59 KM po litru.

Naveo je da se može očekivati i dodatno poskupljenje prirodnog gasa u narednom periodu.

“Ponovni skok cijena je teško prognozirati, ali očekujemo da će se desiti u sljedećih 10 do 15 dana i iznosiće u prosjeku tri do četiri feninga”, rekao je Trišić. Istakao je da poskupljenje zavisi od ulaznih cijena te od deficita i globalnih poremećaja tržišta, što se reflektuje na maloprodaju.

Dodao je da će se ovakva situacija nastaviti i u prvom kvartalu 2022. godine te smatra da je to povezano sa stanjem u vezi s energenatima, ne samo s naftnim derivatima, već i s električnom energijom.

“U Evropskoj uniji neke termoelektrane koje korise ugalj i fosilna goriva su isključene iz procesa proizvodnje, dok su potražnja i potrošnja ostale na istom nivou. Međutim, proizvodnja to nije mogla da isprati”, istakao je Trišić.

Na jednoj banjalučkoj pumpi, kako su sagovornici potvrdili, punjenje plinske boce košta od 30 do 33 KM, dok je cijena cijele pune plinske boce 75 KM.

Ovaj porast cijene plina na benzinskim pumpama u gradu na Vrbasu u poređenju s nekim drugim gradovima Srpske je znatno veći.

U jednoj pumpi u Bijeljini rekli su nam da je punjenje plinske boce za domaćinstvo nešto jeftinije i da košta oko 25 KM.

Da ponovni rast cijena plina brine građanina kazala nam je i Rajka M., penzionerka iz Banjaluke, koja ističe da već godinama plin koristi za kuvanje te da će zbog novog poskupljenja razmisliti da li da ga i dalje koristi.

“Godinama kuvam na plin, brže mi je tako, a i prosto sam navikla, ali s ovim novim poskupljenjem nisam sigurna da li mi se isplati koristiti ga.

Od moje penzije, sa svim drugim poskupljenjima teško da ću moći da priuštim redovno punjenje plinske boce”, navela je ova Banjalučanka.

NEZAVISNE

Objava Novo poskupljenje: Boca plina 30 maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nermin Sarajlić, vještak sudske medicine rekao je za portal “Avaza” da je završena obdukcija tijela dvoipogodišnje Džene Gadžun.

Kako nam je rekao, obdukcija ja okončana.

 – Uzeti su dodatni uzorci i sada čekamo rezultate – rekao je Sarajlić za “Avaz”

Obdukciju ja naredilo Tužilaštvo KS, a pokazat će tačan uzrok smrti djevojčice.

Muris Gadžun, otac preminule dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun iz Kaknja, koja je prije dva dana preminula u KCUS-u, rekao je jutros za portal “Avaza” da ne zna kada će biti obavljena dženaza djevojčici jer još uvijek nije završena obdukcija tijela njegove kćerkice.

 – Ništa još ne znamo jer nije završena obdukcija. Meni je tako javljeno i mi sve evo čekamo. Nisu nas zvali ni iz Tužilaštva KS. Niko ništa ne zna – kaže Muris.

Tvrdi da ih niko od ljekara, koji su operirali malu Dženu u privatnoj klinici Bejtović, nije ni kontaktirao kako bi im izrazio saučešće

– Jedino je supruzi prije dva dana poslala poruku doktorica Nina Jovanović, u kojoj je napisala da izražava saučešće. To je sve. Ostalo niko ništa – kaže Gadžun.

Objava Završena obdukcija tijela Džene Gadžun, uzeti dodatni uzorci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ, legendarni hrvatski trener, ponovo se bori s karcinomom. Bolest mu je prvi put dijagnosticirana 2011. godine, dvaput ju je pobijedio, ali se opet vratila.

“Nalazi su opet loši. Liječnici su ubili metastaze na tri mjesta, ali u međuvremenu je rak otišao na kosti, proširio se na rebra i zdjelicu. Kada mi je liječnica prvi put kazala da nije dobro, PSA vrijednost je pokazivala četiri. Sljedeći put se već popela na devet, i to je bilo alarmantno, a na posljednjem pregledu vrijednosti su stigle do 20”, rekao je Ćiro za Jutarnji.hr .

“Već izvjesno vrijeme nema ni Tomislava Ivića, ni Đalme Markovića, ni Otta Barića, ni Vlatka Markovića, nema više ni puno mlađeg Cice Kranjčara. Otišli su naši nogometni i trenerski divovi pa ne mogu ni ja ostati za sjeme. Pomiren sam sa situacijom, jedino još želim otići bez bolova. Oduvijek imam strašno nizak prag tolerancije na bol.”

Utakmicu s Rusima bivši hrvatski izbornik pratio je iz svog doma. 

“Drhtao sam kao 18-godišnjak”, otkrio je 86-godišnji Ćiro i rekao da je Zlatku Daliću, svom nekadašnjem pomoćniku iz Varteksa, dao samo jedan savjet – da stavi Joška Gvardiola u sredinu obrane.

INDEX.HR

Objava Ćiro: Rak se proširio i na kosti, pomirio sam se sa situacijom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

VAKCINA tvrtke Pfizer Inc./BioNTech stvorilo je najsnažniji imunosni odgovor organizma na covid-19 od četiri cjepiva testiranih u sklopu studije koja je pokazala da su osobe vakcinisane Sinopharmom možda najpodložnije infekciji, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Cell Host and Microbe.

Znanstvenici su usporedili imunosni odgovor organizma u osoba vakcinisanih vakcinom Pfizera, Sinopharma, AstraZenece i Sputnikom V, a studija je provedena u julu na 196 u potpunosti vakcinisanih osoba u Mongoliji, gdje su korištene sve četiri vrste vakcina, što je rijetkost, piše Bloomberg.

Razine neutralizirajućih antitijela na SARS-CoV-2 uveliko su varirale u svakoj od četiri grupe vakcinisanih.

“Relativno niskom” koncentracijom antitijela rezultiralo je vakcinisanje Sinopharmom i Sputnikom V, srednja razina koncentracije antitijela razvila se u vakcinisanih AstraZenecom, a najveći broj antitijela nastao je nakon ubrizgavanja vakcine Pfizer-BioNTecha, pokazala je studija.

Rusi kažu da je istraživanje manjkavo

Razlozi nastalih razlika u imunosnoj reakciji organizma nakon vakcinisanja spomenutim vakcinama sada su predmet intenzivnog istraživanja stručnjaka.

Ono će vjerojatno uključivati ​​faktore poput količine aktivnog sastojka u svakoj dozi vakcine, kao i interval između davanja prve i druge doze, napisali su autori studije u kojoj su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta Stanford, iz Zaklade Onom i Nacionalnog centra za zoonotske bolesti u Ulan Batoru. Rezultati studije objavljeni su u četvrtak. 

I varijacije u načinu na koji su vakcine davane mogle su imati određenu ulogu u dobivenim rezultatima.

No Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF), koji je sudjelovao u razvoju ruske vakcine i zadužen je za njegovu međunarodnu distribuciju, tvrdi da su usporedbe učinka vakcine manjkave s obzirom na to da je između primjene doze Sputnika V i mjerenja količine antitijela prošlo više vremena nego kod drugih vakcina. 

RDIF ističe i da su osobe koje su vakcinisane Sputnikom bile u prosjeku 10 godina starije od onih koje su primile ostale vakcine.

Rezultati su pokazali da su ljudi vakcinisani Sinopharmovom vakcinom, koji su u vrijeme istraživanja činili 89.2 posto odraslih vakcinisanih osoba u Mongoliji, kao i manji broj osoba vakcinisanih Sputnikom V ili AstraZenecom, mogli biti podložniji koronavirusu zbog već postojećih bolesti, rekli su autori.

Istaknuli su da će u daljnjoj kontroli širenja pandemije covida u Mongoliji i u svijetu biti potrebne dodatne javnozdravstvene intervencije, poput booster doza vakcina, ali i potencijalno jače i učinkovitije vrste vakcina.

Objava Ovo su rezultati testa o antitijelima kod Pfizera, Astre, Sputnika i Sinopharma pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U posljednja 24 sata na području Tuzlanskog kantona evidentirano je 147 novozaraženih osoba korona virusom, a testirano je 598 uzorka.

U Tuzli je evidentirano 41 novozaražena osoba, u  Živinicama 23, u Lukavcu 20, u Gračanici 16, u Kalesiji 12. Po devet osoba zaraženo je u Banovićima i Doboj Istoku, osam u Srebreniku,  sedam u Gradačcu i po jedna osoba u Kladnju i Teočaku. U Čeliću i Sapni nisu zabilježeni novi slučajevi zaraze korona virusom.

U posljednja 24 sata zabilježeno je pet smrtnih ishoda.

U Tuzlanskom kantonu trenutno su korona virusom aktivno zaražene 1.811 osoba, hospitalizovane su 137 osobe, osam je na mehaničkoj ventilaciji, a ostali pozitivni su u kućnoj izolaciji.

Prema jutrošnjem izvještaju Službe za civilnu zaštitu Srebrenik, u našem gradu su bile aktivno zaražene 73 osobe, od koji je 13 na bolničkom liječenju u UKC Tuzla. Iz Doma zdravlja Srebrenik su ponovo uputili poziv stanovništvu starijem od 18 godina da se vakcinišu, uz napomenu da su na raspolaganju vakcine Pfizer, Moderna i Sinopharm.

Objava U TK 147 novozaraženih, u Srebreniku 8 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politku, nakon sastanka šefova diplomatije zemalja Evropske unije u Briselu, kazao je da su imali dugu raspravu o situaciji na Zapadnom Balkanu.

On je kazao da su zabrinuti što politički lideri u BiH ne koriste neizbornu godinu za izmjene Izbornog zakona te kako postoje tendencije koje podrivaju jedinstvo zemlje i štete njenom evropskom putu.

“Zabrinuti smo što s druge strane neki političari koriste ovu priliku za retoriku podjela. Moram ponoviti da mi podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, i pozivamo sve političare da sjednu za pregovarački stol”, kazao je Borrell.

Na pitanje oko potencijalnih sukoba, Borrell je kazao da ne treba prizivati loše vijesti.

“Situacija u BiH je stabilna, rekao sam već da nacionalizam i separatizam pojedinci vraćaju na stol. BiH mora ostati jedinstvena. Svaki pokušaj da se podijeli i naprave nove institucije bit će spriječen. To moramo odmah zaustaviti”, kazao je.

Ranije se spekulisalo da su pojedini ministri vanjskih poslova na sastanku povukli pitanje sankcija lideru SNSD-a Milorad Dodiku te ostalim odgovornim iz banjalučkog režima koji se zalaže za secesiju.

Većina vremena na samom sastanku kao i konferenciji za medije potrošena je na temu migrantske krize na granicu Poljske i Bjelorusije, a spomenut je i dijalog Beograda i Prištine.

Objava Borrell: Podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, spriječit ćemo svaki pokušaj podjela pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

znad Bosne i Hercegovine do kraja radne sedmice biće pretežno oblačno vrijeme, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH u srednjoročnoj prognozi.

U jutarnjim satima u kotlinama i duž riječnih tokova u Bosni izgledna je slaba magla i niski oblaci. Sredinom sedmice prognozira se i kiša, koja će prvo zahvatiti južna i jugozapadna područja, a zatim se proširiti i na ostale krajeve zemlje. Nešto izraženije padavine moguće su na jugu Hercegovine gdje može biti i kraćih pljuskova.

Djelimično smanjenje naoblake i blago povećanje temperature zraka očekuje se od petka. Više sunčanih intervala na jugu Hercegovine.

Minimalne jutarnje temperature zraka u naredna dva dana varirat će od tri do osam stepeni Celzijusa u Bosni, na jugu zemlje do 12. Najviše dnevne temperature između osam i 13 u Bosni do 18 stepeni u Hercegovini.

U periodu od 22. novembra do kraja mjeseca prema trenutnim prognoznim modelima preovladavat će pretežno oblačno s kišom i snijegom u Bosni i pljuskovima u Hercegovini. Više padavina moguće je od 25. novembra.

Minimalne temperature zraka biće u rasponu od jedan do šest stepeni u Bosni, do osam stepeni u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature varirat će između četiri i devet stepeni u Bosni, do 12 u Hercegovini.

Objava Objavljena najnovija prognoza: Do kraja novembra stiže nam i snijeg pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Napeto na granici Poljske i Belorusije jer na hiljade migranata pokušava da uđe u Poljsku, dok su “preko žice” vojska i policija.

Situacija prijeti da izmakne kontroli budući da su mignatni brojčano nadmašili pripadnike poljske vojske i policije, koji stoje pored ograde potpuno naoružani. Na prelaz su dopremljeni i vodeni topovi, teška vojna mašinerija, a cijelo područje nadlijeću poljski vojni helikopteri.

Reporteri stranih medija javljaju da je toliko napeto da se samo čeka neki okidač pa da sve izmakne kontroli.

Podsjetimo, poljska pogranična policija optužila je u nedjelju bjeloruske snage da pripremaju tamošnje migrante da silom probiju graničnu barijeru, zbog čega je graniči prelaz koji je najkritičniji zatvoren.

“Stranci dobijaju uputstva opremu i suzavac od bjeloruskih vlasti”, stoji u objavi na Twitteru poljske granične policije.

Već nekoliko dana hiljade migranata iz trećih zemalja zarobljeno je u improviziranim šumskim kampovima na granici s Poljskom dok se temperature kreću oko nule.

Gomile migranata koji traže put do zemalja članica Evropske unije takođe su se okupile na litvanskoj i letonskoj granici.

Poljska, Litvanija i Letonija razmišljaju o sazivanju sastanka NATO kao odgovor na krizu, izjavio je u nedjelju poljski premijer Mateuš Moravjecki.

Mnogi migranti nadaju se ulasku u Njemačku, a kružile su glasine da će od ponedjeljka biti angažovani autobusi koji će ih odvesti do njemačke granice.

Njemačko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je glasine na Twitteru.

“Ko god širi te laži, dovodi ljude u veliku opasnost”, stoji u poruci njemačke diplomatije.

Savjet EU proširio je danas zakonski okvir kojim se omogućava uvođenje sankcija Bjelorusiji navodeći da je to odgovor na instrumentalizaciju ljudi koju sprovodi bjeloruski režim u političke svrhe.

Ovom odlukom prošireni su kriterijumi koji će omogućiti da se na listi sankcionisanih nađu pojedinci i subjekti koji organizuju ili doprinose aktivnostima Lukašenkovog režima koje omogućavaju ilegalni prelazak spoljnih granica EU.

“Današnja odluka odražava odlučnost EU da se suprotstavi instrumentalizaciji migranata u političke svrhe. Ovo je reakcija na nehumanu i nezakonitu praksu. Istovremeno, nastavljamo da se suprotstavljamo neprihvatljivoj represiji režima protiv sopstvenog stanovništva i reagovaćemo u skladu s tim”, izjavio je je šef diplomatije EU, Žosep Borelj.

Današnja odluka Savjeta EU uslijedila je nakon zaključaka Evropskog savjeta od 21. i 22. oktobra 2021. godine, u kojima su lideri EU izjavili da neće prihvatiti bilo kakav pokušaj trećih zemalja da instrumentalizuju migrante u političke svrhe, osudili sve hibridne napade na granicama EU i potvrdili da će odgovoriti na takve poteze Minska.

Objava Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Evropska unija (EU) je u ponedjeljak, 15. novembra, donijela odluku o priznavanju COVID-19 potvrda iz Srbije, izjavio je evropski komesar za proširenje Oliver Várhelyi, piše RSE.

Osim Srbije, EU ċe, prema najavi, priznati iste potvrde i za Gruziju i Moldaviju.

“Ova odluka ċe građanima tih zemalja olakšati putovanja, ali i omogućiti građanima Evrope da putuju”, izjavio je novinarima Várhelyi.

Srbija je treċa od šest zemalja Zapadnog Balkana čije državne potvrde su priznate i na teritoriji EU, nakon Albanije i Severne Makedonije.

Ovim potvrdama putnici mogu dokazati da su potpuno vakcinisani, imaju negativan PCR test ili potvrdu da su preležali korona virus u posljednjih 180 dana, odnosno da imaju dovoljno antitijela.

S obzirom na to da se i veliki broj građana iz Bih vakcinisalo u Srbiji, i da su dobili covid potvrdu, ovo je i za njih važna vijest.

Do sada svega 18 država van EU imaju standardizirane COVID-19 potvrde.

COVID potvrde izdane u tim zemljama prihvaćaju se u EU pod istim uslovima kao i EU digitalni COVID potvrda.

Objava EU priznala COVID-19 potvrde iz Srbije, olakšice za putovanja i za bh. građane pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.