Arhiva oznaka: Gradska hronika

U Republici Srpskoj od početka septembra povećan je broj djece školskog uzrasta koja su pozitivna na virus korona, kažu u Institutu za javno zdravstvo RS-a.

Epidemiologinja Jela Aćimović rekla je da je u septembru među djecom do pet godina potvrđeno 19 slučajeva, od šest do 14 godina 93 slučaja, a među djecom od 15 do 19 godina 90 slučajeva.

Aćimovićeva je rekla na konferenciji za novinare u Banjoj Luci da do porasta broja oboljele djece nije došlo zbog prenosa virusa u školi, već u zajednici.

“Najveći broj djece koja su oboljela je zaraženo u porodici, a imamo ih i u nekim drigim vidovima kontakta kao što su treninzi. Međutim, u školama je najmanje do sada bilo prenosa”, rekla je Aćimović.

(Klix)

Objava U RS-u se povećao broj djece zaražene koronavirusom, ali ne zbog škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sezona izvoza šljive iz Tuzlanskog kantona u Evropsku uniju je završena, a proizvođači su zadovoljni postignutim rezultatima i otkupnom cijenom.

Izvezeno je oko osam hiljada tona šljiva, a dio roda ostao je u Bosni i Hercegovini.

Sezona izvoza je kao i ranijih godina trajala tri mjeseca.

Jedan od izvoznika Esed Hećimović kaže da su počeli početkom sedmog mjeseca, a njegova firma uspjela je poslati 30 šlepera, što je oko 600 tona.

Smatra da bi se period izvoza mogao produžiti, ali da bi trebali saditi nove sorte. Upravo na tome i rade nadležna udruženja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović kaže da rade na stvaranju uslova za sadnju kasnijih sorti.

Požalio se na fitosanitarnu inspekciju i carinjenje, naglašavajući da bi se ta procedura trebala obavljati na jednom mjestu. To bi bilo izvodivo, naglašava, kada bi inspektorat prešao na državni nivo.

– Sada firme iz Federacije inspektorat rade na nivou FBiH, a carinjenje na državnom. Naši kamioni idu u Orašje, kada dobiju fitosanitarni certifikat, idu na Gradišku da prelaze granicu – pojasnio je Selimović dodajući da bi se to trebalo raditi na jednom mjestu, naprimjer u Gradišci ili na novom graničnom u Svilaju.

Proizvođači ističu da su ponosni na činjenicu da nisu imali primjedbi na kvalitetu proizvoda, a da je u Njemačkoj bh. šljiva postala zaštićen bh. brend s cijenom gotovo jednakom kao šljive iz organskog uzgoja, piše Fena.

Objava Osam hiljada tona šljive iz TK izvezeno na tržište EU pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Transparency International u BiH (TI BiH) je, povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, prezentirao rezultate istraživanja o transparentnosti rada javnih ustanova i javnih preduzeća, kao i procjenu uticaja COVID-19 na pristup informacijama od javnog značaja.

Nalazi pokazuju da su napravljeni pomaci u pristupu informacijama u posjedu javnih ustanova i javnih preduzeća (informacije o sastavu upravljačkih tijela sa iznosima naknada, broj zaposlenih, finansijski izvještaji sa pripadajućim aneksima, izvještaji eksterne revizije, iznosi budžeta, itd.) u odnosu na ranije godine istraživanja, ali da su oni nedovoljni.

U saopćenju TI BiH se navodi da je u ovoj godini nešto manje od polovine javnih preduzeća (44,5 posto) dostavilo odgovore na tražene informacije u zakonskom roku od 15 dana, a to je sličan rezultat kao prethodnih godina.

Samo je u prvoj godini istraživanja (2016.) tek jedna trećina javnih preduzeća dostavila odgovore u zakonskom roku.

TI BiH je, kako navode, bio prinuđen podnijeti žalbe zbog ćutanja uprava, ili potpunog ignorisanja zahtjeva, protiv nešto više od 100 od ukupno 737 javnih ustanova.

Istovremeno, epidemija COVID-19 je usporila rad institucija, pa se na pristup pojedinim informacijama čekalo više od pet mjeseci, dok je informacijama o uslovima pod kojima se skladišti donirana medicinska pomoć bilo nemoguće pristupiti.

Objava Napravljeni pomaci u pristupu informacijama, ali nedovoljni pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najplaćenije svjetske zvijezde zaradile su ukupno 6,1 milijardu dolara ove godine, što je pad od 200 miliona dolara u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na recesiju i ekonomsku krizu s kojima se suočava cijela planeta, najbogatiji ipak nisu mnogo “oštećeni”.

Podaci Forbesa pokazuju da su Kylie Jenner i Kanye West ostali na vrhu ljestvice. Kylie je zahvaljujući svojim kozmetičkim proizvodima zaradila 590 miliona dolara, a Kanyeu je najvećim dijelom ugovor s Adidasom donio 170 miliona dolara.

Pozicije ispod zauzeli su poznati sportaši. Tako je Roger Federer zaradio 106 miliona dolara, Cristiano Ronaldo 105 miliona dolara te Lionel Messi 104 miliona dolara.

Kada je riječ o svijetu glume i muzike, najveće svote novca zaradili su Dwayne Johnson 87,5 miliona dolara te Ariana Grande 72 miliona dolara. Visoko se pozicionirao i glumac Ryan Reynolds sa zaradom od 71,5 miliona dolara te braća Jonas koji su bogatiji za 68,5 miliona dolara.

Objava Ovo je lista najbogatijih slavnih ličnosti u protekloj deceniji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice su pale, nakon snažnog rasta sedam dana prije, jer se ulagači plaše da će potražnja oslabiti zbog drugog vala širenja koronavirusa, dok bi ponuda idućih sedmica mogla porasti.

Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 2,9 posto, na 41,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 40,25 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će nove restriktivne mjere zbog drugog vala širenja koronavisrusa u svijetu izazvati slabljenje potražnje.

Neke europske zemlje bilježe rekordni broj novooboljelih, primjerice, Francuska i Britanija, zbog čega uvode nove mjere socijalnog “lockdowna”.

U SAD-u je, pak, ukupan broj zaraženih premašio 7 milijuna, pri čemu je broj umrlih od koronavirusa dosegnuo 200 tisuća, najviše u svijetu.

“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje gospodarskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, kaže Stephen Brennock iz PVM-a, prenosi SEEbiz.

Posljednji podaci pokazuju da se usporava oporavak američkog gospodarstva, najvećeg potrošača nafte u svijetu, od koronakrize, što bi također moglo oslabiti potražnju.

Tako je četverotjedni prosjek potražnje za benzinom u SAD-u oko 9 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Broj zaraženih koronavirusom snažno raste i u drugim dijelovima svijeta, pa se uvode nova ograničenja koja će ograničiti putovanja i potražnju za gorivima.

U Indiji je, primjerice, prerada nafte u kolovozu bila 26 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju jer je potražnja za gorivima pala pod utjecajem širenja zaraze koja pritišće industrijske i prometne aktivnosti.

Cijene su pod pritiskom i zbog naznaka da bi idućih tjedana mogla porasti ponuda nafte na svjetskom tržištu. Među ostalim, očekuje se da će Libija uskoro obnoviti izvoz.

Kompanija Shell je za 3. oktobar rezervirala tanker za utovar sirove nafte na terminalu Zejtina, što je prva rezervacija u toj luci u proteklih nekoliko mjeseci.

Uz to, Iran je u rujnu znatno povećao proizvodnju i isporuke, a proizvodnja raste i u SAD-u.

Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, za njih šest, na ukupno 261 postrojenje.

Polovicom kolovoza aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.

Objava Cijene nafte prošle sedmice pale više od dva posto zbog slabljenja potražnje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od hroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu.

Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informisati ljude širom svijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu.

One su odgovorne za 17,5 miliona smrti godišnje, te je, kako navode stručnjaci INZ-a, potrebno je naglasiti i istaknuti šta svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolisao kardiovaskularne bolesti, te smanjio izloženost riziko faktorima: upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti itd.

Zdravim životnim stilovima može se izbjeći najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubijaju šest (6) miliona ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28 posto od tog broja su djeca.

U INZ-u navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije da je unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno je smanjen. Petnaest godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača.

Zajedno s drugim nezaraznim hroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja.

Teret kardiovaskularnih bolesti može se smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah, preporučuje INZ.

Posebno je važno voditi računa o zdravlju srca i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja u doba pandemije COVID-19, jer osobe sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima spadaju u rizične grupe za obolijevanje od COVID-19.

Objava Zdravim životnim navikama moguće izbjeći 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Saudijska Arabija postepeno nastavlja ukidati restrikcije vezane za muslimansko hodočašće umru koje je suspendovano na sedam mjeseci zbog pandemije koronavirusa.

Od 4. oktobra, do 6.000 saudijskih građana i stanovnika moći će svakodnevno obavljati umru, javio je BBC.

Hodočasnicima iz zemalja koje se smatraju sigurnima biće dozvoljeno da obave umru od 1. novembra, kada će dnevni kapacitet porasti na 20.000.

Umra je dodatno, neobavezno hodočašće koje se može poduzeti u bilo koje doba godine.

Iako uključuje neke sadržaje najvažnijeg hodočašća, hadža, oni su skraćeni i ima ih manje.

Hadž je putovanje koje svaki punoljetni musliman mora obaviti barem jednom u životu ako to može priuštiti i ako je fizički sposoban.

Ove godine je Saudijska Arabija dopustila samo nekoliko hiljada ljudi koji žive u kraljevini da obave hadž. Prije pandemije je dolazilo na hadž oko dva miliona muslimana iz cijelog svijeta.

(RTV SLON / FENA)

Objava Saudijska Arabija postepeno ukida restrikcije za obavljanje umre pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Novinarskom kotlićijadom Turistička zajednica TK započela je obilježavanje Svjetskog dana turizma, koji se obilježava danas, a  parola je ove godine stavljena na ruralna područja. Prema riječima dr.Merime Aljić, savjetnice u Turističkoj zajednici TK, ruralna područja svih lokalnih zajednica na području našeg kantona su specifični biseri.

Obzirom na cjelokupnu situaciju u kojoj se svi nalazimo, upravo poenta i jeste da promovišemo i da počnemo obraćati malo više pažnju na ruralna područja, koja su izvor čistog zraka, dobre hrane i starih autentičnosti, istakla je Aljić.

Iz tog razloga je i Turistička zajednica TK Svjetski dan turizma počela obilježavati upravo u ruralnom području Suška rijeka na području Grada Živinice, gdje se nalazi jedna stara arhaična vodenica, koja je još uvijek u funckiji i nalazi se pod zaštitom Grada Živinica.

Uz novinarsku kotlićijadu prisutni su imali priliku da se druže, provedu dan u prirodu, probaju tradicionalnu bh. kuhinju, Bosanski lonac, a ujedno i pogledaju izložene radove žena iz ovog područja. Ono što je privuklo pažnju posjetitelja jeste što su imali priliku vidjeti kako se pravi tradicionalna halva.

Kada je u pitanju sezona jesen / zima Turistička zajednica TK zbog cjelokupne situacije poručuje da se izbjegavaju zatvoreni prostori i da se maksimalno koriste otvorene destinacije, a preporuka je da se posjeti zaštićeni pejzaž Konjuh, Zlaća, Majevicu, Stari Grad Srebrenik, Gradačačka gradina, ali da se ne izostave ni planinarski domovi. Prema riječima dr. Aljić imamo dosta planinarskih domova gdje se može popiti kafa, odmoriti, a koji imaju i dobro obilježene  rute kojim svi bez problema možemoprošetati i na taj način učiniti dobro vlastitom organizmu.

Objava Turistička zajednica TK i ove godine zanimljivim programom obilježava Svjetski dan turizma pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznosio je 699 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila statistiku direktnih stranih investicija za 2019. godinu.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije (211 miliona KM), a onda iz Hrvatske (117 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 miliona KM), finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 miliona KM), i u oblasti trgovine na veliko (92 miliona KM).

Manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 miliona KM, uzrokovani su, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od strane preduzeća u domaćem vlasništvu.

Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,02 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,0 milijardi KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,7 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).

U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019. godinu izvršene su revizije i za prethodne dvije godine.

Objava Koja država je najveći investitor u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 42 dolara jer se trgovci pribojavaju da će ponovno širenje zaraze koronavirusom pritisnuti potražnju za gorivima, a očekuju i skoru obnovu libijskog izvoza.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 30 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 41,64 dolara. Na američkom se tržištu smanjila 43 centa, na 39,88 dolara.

Septembar nije bio naklonjen tržištima nafte, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a,.

“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje ekonomskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, objasnio je Brennock prenosi Reuters.

SAD, najveći potrošač nafte u svijetu, bilježi najviše smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa. Ujedno je prošle sedmice blago porastao broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlenost, signalizirajući slabljenje ekonomskog oporavka i manju potražnju za gorivima.

Objava Cijene nafte u snažnom padu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vozači u BiH za neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje duguju više od 73 miliona KM, a mišljenja stručnjaka iz ove oblasti su da je potrebno uvesti strožije kazne i restriktivnije mjere kako bi se suzbilo nepoštivanje saobraćajne kulture i pravila.

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), vozači u BiH duguju tačno 73.503.524 KM neplaćenih kazni.

Od toga u Federaciji BiH vozači su dužni 46.876.023 KM za saobraćajne prekršaje, a vozači u RS-u 23.689.398 KM, dok oni iz Brčko distrikta duguju više od 3,3 miliona maraka.

Prekršaji su brojni – od vožnje neispravnog vozila, prekoračenja brzine, nevezanja sigurnosnog pojasa, pogrešnog parkiranja i sl.

Kako su nam kazali iz IDDEEA-e ipak najčešći prekršaji su prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Potrebno je pooštriti kazne i uvesti restriktivne mjere

Saobraćajni inžinjer profesor Igor Marković u razgovoru za Klix.ba je kazao da su kazne za saobraćajne prekršaje u BiH dosta mizerne ukoliko se uporedi naše s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, kako je dodao, problem predstavlja i saobraćajna kultura koju vozači u BiH nažalost skoro u pravilu da nemaju.

“Ljudi općenito, a i u saobraćaju prihvaćaju samo svoja prava, a obaveze skoro u potpunosti zanemaruju. Svi mi znamo da imamo pravo na nesmetano korištenje automobila, parkinga, javne saobraćajnice, a zanemarujemo svoje obaveze u vidu plaćanja parkinga, putarine, kazni, registracije i slično. S druge strane, najveći problem je zakonodavstvo, odnosno, nepotpuno provođenje Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Dakle, imamo preventivne mjere poput ograničenja brzine, poštivanje saobraćajnih znakova, saobraćajnih pravila, zakona države u kojoj koriste automobil, ali je problem u naplati istih i u tome što ne pooštravamo trenutne kazne i radimo na naplati istih ili čak uvodimo represivne mjere”, kazao nam je Marković.

Kako nam je dalje pojasnio profesor Marković, Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH se provodi u smislu da policija napiše kaznu koja je propisana, međutim, dolazi problem kada se ona treba naplatiti.

“Da bi se sudskim putem riješio jedan saobraćajni prekršaj nekog vozača često zna proći i više od dvije godine. Onda se vozači vode tom logikom gomilanja kazni na način što država smatra da ukoliko je kazna napisana da je tada i završen problem. Međutim, mi nismo toliko uređeno društvo, nemamo toliku ni kućnu ni saobraćajnu kulturu da odmah plaćamo kaznu. Bitno je da se uvežu državne institucije i da postoji bolja komunikacija između njih u izvršenju naplate saobraćajnih kaznenih naloga. Dakle, da sud MUP-u pošalje nakon nekog kritičnog perioda rješenje da se vozaču zaplijeni automobil, vozačka dozvola, isključe komunalije ili zaplijeni određeni dio imovine ukoliko ima nagomilanih neplaćenih kazni, a uredno i dalje vozi i posjeduje automobil i dalje ugrožava sigurnost saobraćaja“, dodao je Marković.

Kako je istakao profesor, u BiH ne postoje represivne mjere za neplaćanje kazni, a koje su uvele mnoge druge zemlje. Dodao je da u represivne mjere u našoj državi spada to da vozač ne može registrovati vozilo ako ima nagomilane kazne, međutim, čak i tu nalaze “druge izlaze”.

“Ukoliko vozač nagomila kazne onda registruje automobil na suprugu, dijete ili nekoga drugog. Ili rješava nagomilane kazne tako što prilikom zaplijene vozačke dozvole umjesto svoje da nečiju drugu vozačku uz izjavu da on nije tada vozio automobil. Tako imamo članova porodice u BiH koji imaju nagomilanih saobraćajnih kazni, a čak da i nisu sjeli u automobil godinama. Dane bi dolazilo do toga postoji način da se trajno oduzme vozačka dozvola što mi također nemamo jer nismo usklađeni s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, postoji i opcija da se oduzme automobil, a u razvijenim zemljama i to da se vozaču oduzme vozački ispit i vrati na ponovno polaganje istog. Sve su to mjere koje se mogu provesti da bi se povećala i naplata kazni, a i činjenje prekršaja smanjilo sto bi ujedno i dovelo do povećanja saobraćajne kulture. Dakle, da su represivne mjere ili strožije kazne uvedene u BiH, građani bi plaćali kazne zbog straha od mogućih posljedica jer je naš mentalitet takav, reagujemo kada nas ‘udare po džepu’. Sve se ovo može riješiti ukoliko se sistem uveže jer se nijedna država ne može prevariti pa tako ni naša”, istakao je Marković. KLIX

Objava Vozači u BiH duguju više od 73,5 miliona KM neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ozvaničio je danas u štampariji “Unioninvestplastika” kod Sarajeva početak štampanja i pakovanja glasačkih listića za Loklane izbore 2020.

Bakalar je izjavio da je nakon višemjesečnog kašnjanja usvajanja budžeta institucija BiH, te procedure javnih nabavki uz žalbeni postupak, danas počelo štampanje listića uz neznatano kašnjenje u odnosu na planirane rokove.

– Bit će štampano oko sedam miliona glasčkih listića, a posao vrijedan 805.528 KM dobila je kompanija “Unioninvestplastika” d.d. Sarajevo – istakao je Bakalar.

Dodao je da glasački listići spadaju u osjetljivi izborni materijal zbog čega je štampanju pristupljeno uz posebne sigurnosne mjere, te mjere nadzora svake radnje u tom procesu.

Bakalar je naglasio da je prvi kontingent od 48 paleta papira s vodenim žigom uz policijsku pratnju dopremljen u pomenutu štampariju 12. septembra 2020.

Precizirao je da je današnji proces započet štampanjem glasačkih listića za izbore u Banjoj Luci i Općini Centar Sarajevo.

(RTV Slon/Fena)

Objava Počelo štampanje glasačkih listića za Lokalne izbore 2020 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini je prijavljeno četiri smrtni slučaja i 245 novozaraženih.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.415 uzoraka, od kojih je 173 pozitivno. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH. 

Do sada je testirano ukupno 151.939 uzoraka, a virus je potvrđen kod 17.206 osoba. 

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljena su četiri nova smrtna ishoda. U protekla 24h preminule su dvije osobe, muškarac iz Kaknja i žena iz Travnika, dok su dva smrtna ishoda iz proteklog perioda. 

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 491, i to 323 muškarca i 168 žena.

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој koronavirus je pоtvrđеn kоd 72 оsоbе, saopćio je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS. 

Kako je naveo u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno je 510 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа.

U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеna su dva smrtna slučајa.

Kako je rekao Zeljković, najveći problem i dalje predstavljaju privatne zabave.

(Avaz)

Objava U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini prijavljeno četiri smrtna slučaja i 245 novozaraženih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 21.09.2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi519.701. Od početka pandemije, u Federaciji BiH je na dan 05.05.2020. godine zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607.  

Na dan 21.09.2020.godine broj zaposlenih iznosi 519.701 i veći je za 12.094 u odnosu na 05.05.2020.godine. Broj zaposlenih 21.09.2020. godine veći je za 1.164  u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 14.08.2020. godine.  Povećanje se najvećim dijelom odnosi na prijavu zaposlenih u djetanosti obrazovanja. 

Stanje broja zaposlenih na dan 21.09.2020.godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku http://pufbih.ba/v1/public/upload/files/zaposleni_za_WEB_na_dan_21_09_2020.pdf

Broj zaposlenih prema prebivalištu se bazira na prebivalištu zaposlenika (JMBG) bez obzira gdje je osoba zaposlena (u općini prebivališta ili drugoj općini ili u istom kantonu ili drugom kantonu), a broj zaposlenih prema mjestu rada, odnosno prema mjestu poslodavca (JIB-a).  

Objava Stanje broja zaposlenih radnika u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma najpogođenije su epidemijom koronavirusa. Zbog mjera Kriznog štaba ugostitelji iz cijele Bosne i Hercegovine od vlasti su tražili da im se omogući radno vrijeme u skladu sa načinom registracije, te da, ukoliko im se u potpunosti zabranjuje rad, država preuzme fiksne troškove kirije, plate radnicima i uplate doprinosa. Hoće li se moći udovoljiti njihovim zahtjevima pitali smo Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba FBiH.

U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je odluka o skraćenom radnom vremenu ugostiteljskih objekata do 23:00 sata. Fedreralno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je Kriznom štabu FBiH uputilo zahtjev da razmotri mogućnost da se ugostiteljskim objektima produži rad do 24 sata. Pokretanje inicijative uslijedilo je nakon brojnih kontakata Ministarstva sa ugostiteljskim radnicima i njihovim predstavnicima. Iz Kriznog štaba ističu da razmatraju tu mogućnost.

– I mi bi voljeli da produžimo radno vrijeme, ali to zahtjeva bolji nadzor. Mi do sada nismo imali dobar nadzor. To zahtjeva da inspekcija i policija rade jače na terenu, i da oni objekti koji ne poštuju mjere budu zatvoreni, a oni objekti koji poštuju mjere da rade u okviru propisanog radnog veremena. To ne bi bio nikakav problem. Međutim, mi nemamo podrške koju smo očekivali i ne smijemo da idemo u rizike. Kapaciteti zdravstveni su ograničeni, kazao nam je Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH.

Čerkez naglašava da je i turizam pretrpio velike gubitke zbog uticaja epidemije koronavirusa, ali dodaje, da smo se zatvaranjem granica okrenuli domaćem turizmu. Zahvaljujući tome određene turističke destinacije u BiH su doživljele ekspanziju.

– Neum je imao veći broj turista, nego ranije. Neke planine su bolje radile, i to je činjenica koju ne smijemo zaboraviti ni u budućnosti jer naš turizam može potencijalno biti izvor velikih prihoda. Sa druge strane, taj nedostatak međunaronog turizma je donio probleme. Kongresni turizam je ograničen odlukom o boravku 50 ljudi u zatvorenom prostoru, što je prilično teško, nije održivo. Sigurno je ovaj sektor imao najveći problem. Mi očekujemo od ministarstva turizma da tu oblast podrže, dodao je.

Oblast kulture je, ističe Čerkez, također jako pogođena zbog mjera koje propisuju okupljanje maksimalno 50 ljudi u zatvorenom prostoru.

– Limit 50 ljudi je vrlo težak. Kina ne mogu da rade rentabilno sa 50 ljudi, pozorišta. I tu ćemo pokušati. Mi stalno analiziramo i pokušavamo. Imali smo razgovor sa kolegama iz tuzlanskog pozorišta, pa pokušat ćemo nešto da uradimo da bar malo pomognemo. Da li je rizik produžiti jedan sat rad ugostiteljskih objekata, dopustiti 70 ljudi u zatvorenom prostoru? Razmatramo, pa vidjet ćemo, zaključio je Čerkez.

Ukoliko se rizik škola pokaže kao mali, Krizni štab razmotrit će popuštanje drugih mjera. Da li će to biti ugostitelji, ostaje da se vidi. Ali do tada, ugostitelji i dalje ne znaju šta im to donosi jesen jer će se njihov rad koncipirati u zatvorenom prostoru, gdje su opet ograničeni.

(RTVTK)

Objava Hoće li biti promjena u režimu rada ugostitelja? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.