Arhiva oznaka: Gradska hronika

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje sunčano vrijeme, uz najvišu dnevnu temperaturu vazduha do 32 stepena.

Jutro će biti pretežno vedro, ponegdje sa maglom oko rijeka i po kotlinama.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 15 do 21 stepen, a dnevna od 25 do 29, na jugu i sjeveru do 32 stepena.

Vjetar će biti slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini jugozapadni.

Objava Danas sunčano i toplo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema pregledu epidemiološkog stanja koje medijima dostavlja Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u Bosni Hercegovini do danas je potvrđeno 18.609 slučajeva zaraze virusom korona, a testirane su 178.652 osobe. Umro je 571 pacijent, dok je evidentirano 12.336 oporavljenih od virusa korona.

Od toga, u Federaciji BiH je potvrđena zaraza kod 11.311 osoba od testiranih 113.578 osoba, broj preminulih je 312, a 7.991 osoba je oporavljena.

U Republici Srpskoj potvrđeno je 7.018 slučajeva zaraze, testiranih je 62.270, preminula je 241 osoba, a od posljedica virusa korona oporavile su se 4.144 osobe.

Prema podacima za Brčko distrikt BiH, 280 je potvrđenih slučajeva zaraze virusom korona, 2. 804 je testiranih osoba, 18 osoba je preminulo, a 201 osoba oporavila se od virusa korona.

– Incidenca, na 100.000 stanovnika, na današnji dan iznosi 166.67 – navodi se.

Objava U BiH do sada 18.609 slučajeva zaraze virusom korona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prije tačno 30 godina Rudnik ” Kreka” u Mramoru zadesila je najveća rudarska tragedija zabilježena na ovim prostorima. Stradala je najmlađa smjena od 180 rudara, prosječne starosti 27 godina. Jedini koji je preživio tragediju je Smajl Imamović, koji je nakon nesreće bio pet dana klinički mrtav. Susret sa smrću oči u oči, kako kaže nije ni doživio, nije znao šta se dešava.

“Osjetio sam samo svjetlost i to je to. Kasnije sam saznao nakon par dana, da je sva smjena izginula” – prisjeća se Smajl Imamović, jedini preživjeli u nesreći.

Tijela preminulih izvlačili su danima. Stradali su nečiji sinovi, muževi, braća… Bez roditelja je ostalo 365 mališana. Jedan od tih mališana je i Damir Brašnjić. Tada je imao svega šest godina. U nesreći je izgubo oca Sadila, koji je život na putu za koru hljeba izgubio sa svega trideset godina.

“Meni je malo teško pričati o svemu ovome. Kada dođe ovaj dan sva se osjećanja pomiješaju, sve se ovo probudi. Moja majka je sa 30 godina izgubila svog muža. Jutros kada sam je pogledao.. vjerujte da je teško.. Isto tako i sestra, pa i ja sam” – rekao je Damir Brašnjić, sin poginulog rudara.

Damir se svoga oca baš i ne sjeća, bio je dijete kada je poginuo. Porodice nikad nisu dobile objašnjenje šta se tačno dogodilo tog 26. augusta. To što se ne zna uzrok, ni krivac, najveća je bol Smajilu, koji je svih ovih 30 godina tragao za istinom.

“Niko nije snosio odgovornost za to. Apsolutno niko. To mi je najveća bol. Hoću da saznam istinu. Dok sam živ tragaću” – naglasio je Smajl Imamović, jedini preživjeli u nesreći.

Smajil već 30 godina nije sišao u jamu zbog zdravstvenih teškoća koje je na njega ostavila nesreća, a nesreće u rudnicima dešavaju se svakodnevno. Zbog zastarjele opreme i loših uslova rada, rudari svakim silaskom u utrobu crne zemlje, rizikuju svoj život, svjesni činjenice da se živi možda neće vratiti svojim porodicama. Toga su svjesni i u Sindikatu Rudnika Kreka.

“Današnji uslovi rada u rudnicima, pogotovo nedaleko odavdje u rudniku Mramor su nezadovoljavajući. Ljudi rade krocom i krampom, metodama starim stotinama godina. Mi se pet godina nadamo tom famoznom čelu koje bi obezbijedilo i humaniziralo rad i sam standard rudara. Slobodno ću reći da politikanstvom to nismo dočekali” – istakao je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika Kreka.

Prema riječima Tokića, situacija bi se uskoro mogla promijeniti, ali vođeni dosadašnjim iskustvima, nisu sigurni da će obećanja ugledati svjetlo dana.

“Ona obećanja koja su kazali, ako je vjerovati obećanjima, primjenom novog statuta će doći do racionalizacije, bržeg i efikasnijeg provođenja odluka, a samim tim i bolje atmosfere u rudnicima. Iskreno se nadam da će to tako biti, međutim vođeni dosadašnjim iskustvom, nismo sigurni da će se to desiti” – rekao je Tokić.

A dok se to ne desi, na nama ostaje da opominjemo. Tragedija koja se desila prije 30 godina u Dobrnji zauvijek će ostati urezana u historiju, ali i u živote onih koji su izgubili svoje najmilije. U znak sjećanja na ovu rudarsku ali i ljudsku tragediju, svake godine u Rudnicima Kreka, uz prisustvo predstavnika brojnih delegacija, odaje se počast poginulim rudarima, uz nadu da se slična tragedija nikada neće ponoviti. Tako je bilo i ove godine.

“Uvijek s bolom i tugom sjećam se tog trenutka, s posebnim emocijama. Ljudi koji su došli da se poklone žrtvama te strašne tragedije nadam se da neće da zaborave djecu rudara poginulih u ovoj nesreć” – naglasio je Denijal Tulumović, premijer TK.

“Želim da ovom prilikom istaći da EP BiH neće zaboraviti značaj i doprinos ovih ljudi koji su svoje živote dali za energijsku nezavisnost BiH. U narednom periodu nastavit ćemo sa obilježavanjem ovih datuma prisjećajući se pri tome svih onih značajnih napora koji su ulagani u stabilnost koncerna EP BiH” – kazao je Samir Selimović, izvršni direktor za proizvodnju u JP EP BiH.

A upravo prisjećanje na ove i slične datume uslov je da se rudarske tragedije ne zaborave. Stalno opominjanje savjesnima trebalo bi uključiti crvene alarme za uzbunu i poboljšanje stanja u rudnicima, kako se ovakve, a ni slične nesreće ne bi ponavljale.

(RTV Slon)

Objava 30 godina od pogibije rudara u jami „Dobrnja-jug“ u Mramoru: Bol ne jenjava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Evropska komisija predložila je paket mjera kojima bi se olakšala trgovina na evropskom kontinentu i u regionu Mediterana, a u BiH bi mjere, ako budu usvojene, najviše koristi mogle donijeti poljoprivrednicima.

Osim BiH, sa EU bi ovaj sporazum trebalo da zaključe Island, Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska, Farska Ostrva, Turska, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora.

Kako je navedeno na stranici Evropske komisije, radi se o prijedlogu koji tek treba da usvoji Evropski savjet, ali i zemlje koje su uključene u ovaj paket.

Prema saopštenju Evropske komisije, smatra se da će se ovim mjerama pospješiti trgovina u Evropi, ali i olakšati oporavak zbog ekonomske krize izazvane kovidom. Suština paketa mjera je pojednostavljenje procedura kada se radi o porijeklu robe, a u Evropskoj komisiji tvrde da u sporazumu koji bi trebalo da bude potpisan s BiH neće biti bilo šta što bi suštinski promijenilo trgovinske odnose definisane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali bi trebalo da smanji komplikacije pri izvozu naših poljoprivrednih proizvoda u EU.

“Predložene mjere će rezultirati osavremenjavanjem i modernizovanjem pravila, što će uopšteno gledano olakšati procedure potrebne za dobijanje sertifikata o porijeklu proizvoda. Osim toga, dodatno pojednostavljenje je predviđeno u kalkulisanju cijene rada ugrađene u proizvod, kao i vrijednost udjela sirovina koje nemaju status porijekla”, pojašnjeno je u Evropskoj komisiji.

Kako nam je rečeno, kad je u pitanju BiH, mjere će se najviše odnositi na poljoprivredne i tekstilne proizvode, odnosno definisaće se procedure kako će se određivati vrijednost ugrađenog rada i porijeklo sirovina i materijala u službama za carinjenje i pregled robe na granici.

Takođe, nezvanično nam je pojašnjeno da će za građane najvažnije biti da znaju da će se ubuduće za ove svrhe koristiti samo sertifikat EUR-1. Kao što građani koji uvoze automobile iz EU u BiH ili druge proizvode već znaju, ovaj sertifikat je potreban ako želite da uvezete proizvod po sniženoj ili nultoj carinskoj stopi, jer on dokazuje da je proizvod kompatibilan s odredbama o evropskom slobodnom tržištu. Pojašnjeno nam je da se radi o tipskom sporazumu koji je primijenjen u trgovinskim sporazumima koje je EU već sklopila sa Japanom, Kanadom, Vijetnamom, Južnom Afrikom i drugim zemljama. Osnovni cilj je, kako nam je rečeno, što bolja ekonomska integracija i saradnja na evropskom kontinentu i u mediteranskom regionu.

Faris Kočan, slovenački ekspert za EU i odnose sa zapadnim Balkanom, kaže za “Nezavisne” da je ovaj sporazum, iako tehnički u prirodi, jako bitan jer se praktično želi olakšati proizvodima BiH da dolaze na evropsko tržište.

“U EU su neke zemlje posebno osjetljive kad su u pitanju poljoprivredni proizvodi poput voća i povrća jer je zajednička evropska poljoprivredna politika tema koja je ekonomski i politički jako osjetljiva. Recimo, zbog toga su proizvođači iz Turske i Egipta imali puno, puno problema s penetracijom na evropsko tržište”, kaže Kočan. Što se tiče BiH, on savjetuje BiH da ova nova pravila maksimalno iskoristi jer postoji šansa za puno veći izvoz u Evropu.

“BiH se u preferencijalnoj razmjeni nalazi još od 2009. godine, a još uvijek više uvozi nego što izvozi poljoprivrednih proizvoda. Podsjećam da je BiH prošle godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 876 miliona evra a izvezla samo 180 miliona evra. Nove mjere će smanjiti birokratske procedure i to bi trebalo olakšati poljoprivrednicima da izvoze na evropsko tržište”, kaže Kočan.

Da bi BiH od ovih novih mjera zaista mogla profitirati, svjedoči i jedan paragraf u prijedlogu ugovora, u kojem u Evropskoj komisiji kažu da je BiH od EU tražila da se nova pravila počnu primjenjivati što je prije moguće, čak i prije nego što svi amandmani prođu proceduru unutar evropskih organa.

U Direkciji za evropske integracije BiH su nam rekli da još nisu dobili detaljne informacije u vezi s ovim prijedlogom.

“U Misiji BiH pri EU je potvrđeno da će zatražiti dodatne informacije o ovoj temi i narednim koracima”, kratko nam je rečeno.

(RTV SLON / Nezavisne novine)

Objava Bh. proizvodima olakšava se pristup tržištu EU pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Njemačka planira ukinuti obavezno testiranje na Covid-19 za putnike koji se vraćaju iz visokorizičnih područja te preusmjeriti svoju strategiju na bolnice i staračke domove, složili su se u ponedjeljak ministri zdravlja saveznih država.

Savezni ministar zdravstva Jens Spahn i pokrajinski ministri zdravstva dogovorili su se da će besplatni testovi za putnike koji se vraćaju iz inozemstva biti ukinuti sredinom septembra, jednom kad započne školska godina, piše Index.hr.

Tačan datum nije poznat

Tačan datum još nije poznat, no mjere bi trebale stupiti na snagu ili sredinom septembra ili 1. oktobra.

Nakon toga, strategija testiranja u zemlji trebala bi se više fokusirati na bolnice.

Prema novoj politici, oni koji se vrate iz visokorizičnih područja morat će se samoizolirati te mogu napustiti karantenu ako mogu predočiti “negativan rezultat testa najranije pet dana nakon dolaska”.

Njemačka je postavila objekte na aerodromima, željezničkim i autobusnim stanicama kako bi omogućila obavezno testiranje za ljude koji se vraćaju iz područja koja se smatraju vrlo rizičnima.

Ti testovi su besplatni te također dostupni onima koji se vraćaju iz područja koja nisu klasificirana kao visokorizična.

Objava Njemačka ukida obavezno testiranje putnika iz visokorizičnih područja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Premijer Tuzlanskog kantona Denijal Tulumović je otvorio 47. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu koji će trajati do 28. augusta.

Tulumović je u svom obraćanju istakao kako gradačački Sajam šljive predstavlja oslonac privrednog razvoja u Tuzlanskom Kantonu i čestitao organizatoraima što su uspjeli u nakani da u kontrolisanim uslovima organizuju jednu ovakvu privrednu manifestaciju.

Ovogodišnja sajamska manifestacija održava se u specifičnim okolnostima. Zbog pandemije koronavirusa reducirani su izložbeni kapaciteti na oko 2.500 m2 otvorenog i zatvorenog prostora.

Na sajmu, koji će trajati četiri dana, svoje će proizvode i usluge prezentovat oko 150 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

“Sajmovi su bitna traka za razvoj ekonomije, posebno malih i srednjih preduzeća i zato treba pohvaliti ustrajnost organizatora da održe kontinuitet priređivanja međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajma šljive u Gradačcu. Mjesta gdje se vodi računa o autohtonom proizvodu i porijeklu hrane. Kvaliteta hrane i bioraznolikost se zadržala zahvaljujući ustrajnosti i radu poljoprivrednih proizvođača. Sve to ovom sajmu daje autentičnost. Gradačački sajam postao je simbol normalnog poslovanja i povratku privrednog razvoja koji privrednici iščekuju u ovim teškim vremenima”, rekao je Denijal Tulumović, premijer Vlade Tuzlanskog kantona.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi TK Mustafa Šakić je istakako kako je Vlada u proteklih godinu dana osigurala duplo više sredstava za poticaje u poljoprivredi.

“Uvidjeli smo nedostatke i potrebe poljoprivrednika i naša je obaveza bila da ih podržimo. Sa 3,6 miliona ove godine poticaje smo podigli na 7,6 miliona KM kako bi omogućili kontinuiran razvoj poljoprivredne proizvodnje u Tuzlanskom kantonu. Nažalost, u moru nedaća poljoprivredne kulture su pretrpjele štetu od nevremena i grada. Zbog toga smo poduzeli dodatne aktivnosti na proširenju protivgradne zaštite na području Tuzlanskog kantona”, rekao je minsitar Šakić.

Prisutnima su se obratili u ime izlagača gradonačalnik grada Srebrenika Nihad Omerović, medijskih partnera direktor RTV TK Kasim Softić, te pokrovitelja Muamer Dervišević, predstavnik Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

Istakli su da se mora iskorititi sistemska integralna podrška kako bi se osigurala proizvodnja i ruralni razvoj, te pozvali sve nadležne institucije da podrže razvoj poljoprivredne i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini.

“Danas su osjećanja podijeljena. Tužan sam što zbog pandemije COVID-19 nismo uspjeli napraviti najveći sajam do sada, što nam je to ove godine bila namjera. Istovremeno, sretan sam što smo se ponovo okupili i nismo prekinuli tradiciju”, rekao je Hašim Šabanović, direktor gradačačkog sajma.

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive je najstarija specijalizovana privredna manifestacija u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1969. godine pod nazivom “Dan šljive” i ovo je 25. sajam koji se održava u kontinuitetu od 1996. godine do danas.

Posjetioci će, uz pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera, imati priliku da vide prezentacije najnovijih proizvoda i usluga iz oblasti proizvodnje i prerade hrane i pića, poljoprivredne mehanizacije i zaštitnih sredstava.

Objava U Gradačcu otvoren Sajam šljive pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u julu u odnosu na juni ove godine bilježi rast za 2,3 posto, dok je u poređenju sa julom prošle godine zabilježen pad za 9,2 posto.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u julu u odnosu na juni ove godine veća je za 9,3 posto, proizvodnja energije za 7,7 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 6,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 0,7 posto, a proizvodnja intermedijarnih proizvoda manja je za dva posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U julu ove u odnosu na juli prošle godine, proizvodnja kapitalnih proizvoda je manja za 3,3 posto, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,3 posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,3 posto, proizvodnja energije za 10,6 posto i proizvodnja intermedijarnih proizvoda manja je za 11,9 posto.

Desezonirana industrijska proizvodnja u julu u poređenju sa junom ove godine u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i gasom zabilježila je rast za 11,7 posto, prerađivačka industrija za 0,4 posto, dok je u području vađenje ruda i kamena zabilježen pad za 2,2 posto.

Industrijska proizvodnja u julu u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, kalendarski prilagođena, bilježi pad u području prerađivačke industrije za 8,6 posto, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 9,6 posto, te u području vađenje ruda i kamena pad za 13,4 posto.

(RTV Slon/Fena)

Objava U julu rast industrijske proizvodnje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigao je optužnicu protiv Sedine Delić, rođene 1974. godine i Seada Delića, rođenog 1975. godine, oboje iz Gradačca.

Optuženi se terete da su početkom 2020. godine, na području Lončara, neovlašteno nabavili veliku količinu duhana i ručno pravljenih cigareta, bez akciznih markica, namijenjenih prodaji na ilegalnom tržištu duhana u BiH.

Oko 140 kilograma duhana i oko 25.000 ručno pravljenih cigareta prevozili su u vozilima kojima su upravljali, a otkrili su ih djelatnici Policijske uprave Doboj, kada je prilikom kontrole nedozvoljena roba pronađena i oduzeta.

Iznos akciznih davanja za navedenu količinu duhana i cigareta iznosi više od 20.000 KM, za koji iznos je oštećen budžet i svi građani Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Optuženi se terete da su pokušali staviti u promet proizvode koji nisu obilježeni kontrolnim i poreznim markicama na način propisan poreznim zakonodavstvom BiH, čime su počinili kazneno djelo ‘nedozvoljen promet akciznih proizvoda’.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Objava Podignuta optužnica protiv dvojca iz Gradačca zbog preprodaje duhana i cigareta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Školska godina u Tuzlanskom kantonu ipak neće početi 1. septembra kako je prvobitno planirano. Učenici osnovnih i srednjih škola u školske klupe će 7. septembra uz određena pravila i smjernice, a u skladu sa epidemiološkom situacijom uslovljenom koronavirusom.

Za sve škole su obezbijeđene dovoljne količine dezinfekcionih sredstava, kao i poseban model pohađanja nastave za učenike koji boluju od hroničnih oboljenja i one čiji roditelji smatraju da njihova djeca zbog koronavirusa ne trebaju pohađati nastavu u školskim klupama.

Objava Početak nove školske godine u TK 7. septembra pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona prihvatila je Mišljenje Ministarstva za boračka pitanja za autentično tumačenje člana 44b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica i uputila dokument ka Skupštinskoj komisiji. Članom 44 Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica (drugi prečišćeni tekst) utvrđeno je da je novčana egzistencijalna naknada mjesečna novčana naknada nezaposlenim demobilisanim braniocima koja se dodjeljuje pod uslovima i na način kako je propisano zakonom i propisom iz člana 46. Zakona kojim je također regulisano da visinu novčane egzistencijalne naknade propisuje Vlada Tuzlanskog kantona.

Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju osnovice za period avgust-decembar 2020. godine i koeficijent za obračun novčane egzistencijalne naknade za avgust.  Utvrđuje se osnovica za obračun novčane egzistencijalne naknade u visini 4,00 KM i koeficijenta za obračun u iznosu od 1,00.

Objava Utvrđen iznos za obračun novčane egzistencijalne naknade pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je prihvatila Informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova o aktuelnoj situaciji u vezi sa migrantima na prostoru Tuzlanskog kantona za juli 2020.  godine. Prema dokumentu, kontinuirano se preduzimaju naložene  službene mjere i radnje s ciljem održavanja povoljnog stanja sigurnosti na našem kantonu.  Na području Tuzlanskog kantona u tokom jula 2020. godine policijski službenici Uprave policije pronašli su i evidentirali oko 2650 migranata koji kod sebe nisu imali identifikacione dokumenate (pasoš ili karton tražitelja azila) ili potvrdu o iskazanoj namjeri podnošenja zahtjeva za azil sa dokazom o prijavi adrese boravka. Kada je u pitanju država porijekla pronađenih migranata policijski službenici Uprave policije su, na osnovu podataka koje o sebi daju migranti, došli do saznanja da najviše migranata dolazi iz Pakistana 1249, Afganistana 561, Bangladeša 316, Maroka 229, Libije 72, Alžira 60,

Palestine 40, Irana 36, Iraka 18, Egipta 16, Sirije i Tunisa 14, Turske 9, Indije 8, Sudana 6, te po jedan iz Saudijske Arabije, Libana i Kašmira. U posmatranom vremenskom periodu evidentirano je 30 sigurnosno interesantnih događaja u kojim su učestvovali migranti. Naloženo je pojačano prisustvo policijskih službenika na mjestima koje migrantri koriste prilikom ulaska na područje TK, kao i na trasama njihovog kretanja na području Kantona.

Objava U julu na području TK evidentirano 2650 migranata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Moratorij na kreditne obaveze u FBiH produžen je za šest mjeseci, a poslovni subjekti koji su pogođeni pandemijom imat će u cijeloj narednoj godini mućnost dobijanja grace perioda od svojih banaka.Upravni odbor Agencije za bankarstvo FBiH na današnjoj sjednici usvojio je odluku o privremenim mjerama koje banke primjenuju za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih oboljenjem COVID-19, kao i takvu odluku za poslovanje mikrokreditnih organizacija i leasing društava.

Ovim odlukama osigurava se stabilnost i kontinuitet djelovanja subjekata bankarskog sistema u svrhu ublažavanja ekonomskih posljedica izazvanim koronavirusom, kao i djelovanje u cilju očekivanog oporavka privrede, kazali su iz Agencije.

Posebne mjere iz odluke podržavaju mogućnost moratorija na otplatu kreditnih obaveza, modaliteta prilagođavanja načina i dinamike otplate kreditnih obaveza i druge oblike podrške klijentima koji su direktno ili indirektno pogođenih negativnim ekonomskim efektima.

Zahtjevi za primjenu mjera podnosit će se do 31. decembra 2020. godine. (KLIX)

Objava Produženo trajanje moratorija na kredite u FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.