Arhiva oznaka: Gradska hronika

Firma za proizvodnju konzumnih jaja ”Agreks” iz Donjeg Žabara izvezla je prve količine od 302.400 komada konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju na tržište EU, odnosno za jednu hrvatsku firmu.

Direktor ”Agreksa” Predrag Miličić rekao je da će sljedeće sedmice istu količinu jaja isporučiti još jednoj hrvatskoj firmi sa kojom su, takođe, sklopili ugovor.

”Naše su procjene da će u ovim prvim mjesecima za sada to biti tržište, odnosno fabrike Hrvatske. Uporedo pregovaramo sa još dvije fabrike iz Austrije i Italije”, istakao je Miličić.

On je podsjetio da je ”Agreks” jedina firma u BiH koja je 24. decembra prošle godine dobila zvaničnu potvrdu iz Brisela da je na listi izvoznika jaja za industrijsku preradu iz BiH, te da su početkom ove godine pokrenuli prve poslove.

On je napomenuo da ovaj poslovni korak za firmu znači mnogo jer su dobili priliku da nastupe na tržištu sa 500 miliona ljudi, što podrazumijeva da su prošli sve provjere domaćih i evropskih institucija.

”Tako veliko tržište otvara nam mogućnosti. Planiramo proširenje kapaciteta. Sada imamo kaveznu i proizvodnju u slobodnom držanju, a u ovoj godini se spremamo i za takozvanu ”fri renč” ili natura proizvodnju koja podrazumijeva hranjenje kokošaka u potpuno prirodnom ambijentu”, istakao je Miličić.

(RTV Slon/Biznisinfo.ba)

Objava BiH izvezla u EU prve količine konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedna osoba je poginula a dvije su teško povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se jutros u 2:50 sati dogodila na magistralnom putu Šićki Brod – Srebrenik u naselju Čanići, nove su informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova TK. U nesreći su učestvovali putničko motorno vozilo i autobus.

Ljekar Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla smrt je konstatovao na mjestu događaja, a dvije povrijeđene osobe iz putničkog motornog vozila su prevezene u Univerzitetski klinički centar Tuzla i zadržane su na liječenju. (rtv slon)

Objava Čanići – jedna osoba poginula, dvije teže povrijeđene pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 932 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,8 osto, a realno za 2,6 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.436 KM i nominalno je niža za 1,0 posto, a realno za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju novi podaci  Federalnog zavoda za statistiku.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,9 posto, a realno za 2,7 posto.

U novembru 2019. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 536.210. U odnosu na prethodni mjesec ukupan broj zaposlenih je ostao na istom nivou. (RTV SLON)

Objava Prosječna neto plaća u FBiH 932 KM, a bruto 1.436 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je na svojoj zvaničnoj stranici da su nešto više od 40 miliona eura (skoro 80 miliona KM) donirale međunarodne agencije za rješavanje migrantske situacije u BiH.Riječ je o donatorskim sredstvima koja obuhvataju period nešto manji od dvije godine, tačnije od juna 2018. do marta 2020. godine.

U izvještaju IOM-a je navedeno kako su najviše novca donirale međunarodne evropske organizacije i to 3,7 miliona eura (više od 7 miliona KM), nakon nje slijedi Razvojna banka Vijeća Evrope sa 1,5 miliona eura (oko 3 miliona KM) i Ambasada Švicarske koja je donirala 1,3 miliona eura (nešto više od 2 miliona KM).

Novac su donirale i katarska humanitarna organizacija “Qatar Charity” i Britanska ambasada u Sarajevu.

U izvještaju je navedeno i to gdje su sva sredstva utrošena. Najviše novca tačnije, nešto više od 30 miliona eura (oko 60 miliona KM), što je 75 posto doniranih sredstava, potrošeno je u humanitarnu pomoć koja podrazumijeva nabavku hrane i vode, prehrambenih proizvoda, higijenskih proizvoda, zatim smještajno zbrinjavanje, kao i pružanje zdravene zaštite, ali i upravljanje centrima u kojima borave migranti.

Najmanje novca ide u administrativne troškove 1,4 miliona eura (skoro 2 miliona KM), a ostala novčana sredstva raspoređena su za uspostavljanje novih prihvatnih centara i to 5 miliona eura (oko 10 miliona KM) i za podršku institucijama BiH 3,7 miliona KM (skoro 8 miliona KM).

Od juna 2018. do decembra 2019. godine u BiH je stiglo 30,7 miliona eura (nešto više od 60 miliona KM) donatorskih sredstava, od čega je potrošeno 20,6 miliona eura (nešto više od 40 miliona KM). Prema izvještaju IOM-a najviše je novca utrošeno na uspostavljanje prihvatnih centara i to 9 miliona eura (oko 18 miliona KM), kao i na humanitarnu pomoć 8,3 miliona eura (skoro 17 miliona KM).

Trenutno u Kantonu Sarajevo migranti borave u dva prihvatna centra i to u kasarni u Blažuju i Ušivku kod Hadžića.

Prije nekoliko dana grupa od 170 migranata prebačena je iz Ušivka u kasarnu Blažuj. Radi se o migrantima koji su prije Ušivka bili smješteni u Vučjaku, improviziranom kampu kod Bihaća.

Očekuje se da u narednom periodu još 200 migranata bude premješteno na ovu lokaciju. Kasarna u Blažuju još nije u potpunosti spremna i očekuje se da svi radovi budu završeni do 25. januara ove godine kako bi u njoj moglo biti smješteno što više ljudi dok je hladno vrijeme. (KLIX)

Objava 80 miliona KM za rješavanje migrantske krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Tuzli će danas na Trgu Slobode u 17 sati biti održani protesti građana zbog enormno visoke zagađenosti zraka, a podaci s mjernih stanica u gradu i jutros pokazuju prekomjerne vrijednosti štetnih PM čestica.

Trenutne izmjerene vrijednosti polutanata na mjernim stanicama u Tuzli su u dozvoljenim satnim vrijednostima, dok su štetne čestične materije (PM) tri puta iznad dozvoljene granice. Primjerice, trenutno je kod Robne kuće Tuzlanska izmjereno 200 mikrograma po metru kubnom što je četiri puta iznad dozvoljene granice.

Zbog sve lošijeg stanja u pogledu aerozagađenja, proteste u Tuzli će organizirati nekoliko nevladinih organizacija koje smatraju da institucije, posebno gradske vlasti, hitno trebaju početi realizaciju mjera koje su stručnjaci ranije predložili.

Provedba mjera, smatraju ekolozi i stručnjaci okolinske sigurnosti, može već sada početi s obzirom da postoje sredstva koja na godišnjoj razini prelaze pet miliona KM na osnovu odštete od aerozagađenja, a koje Gradu Tuzla daje Elektroprivrede BiH.

Također, i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH uplaćuje oko milion KM na račun Grada Tuzla na osnovu odštete koje za aerozagađenje uplaćuju veliki zagađivači.

Sredstva za mjere povećanja energijske efikasnosti se mogu osigurati iz Budžeta Vlade TK, iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te iz evropskih fondova. Procjene stručnjaka govore da bi se kreditom od 30 miliona KM mogla izvršiti potpuna toplifikacija Tuzle, a što bi dovelo do smanjenja aerozagađenja.

Na posljedice prekomjernog zagađenja zraka na ljudsko zdravlje, upozoreno je jučer na pres-konferencije Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla na kojoj je rečeno da je sve veći broj pacijenata s bolestima respiratnog sistema, kao i da je povećan broj oboljelih od karcinoma pluća u TK. (RTV SLON)

Objava Danas u Tuzli protesti građana zbog aerozagađenja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vozači i automehaničari širom svijeta 15. januar obilježavaju kao svoj dan. Po kiši, magli, snijegu, poledici ili žegi, usijanom asfaltu, upeklom suncu, danju, ali i noću i praznicima, kad ih njihovi najmiliji najviše žele i kad svi drugi odmaraju, oni plove asfaltnim prostranstvima, nemaju pravo na nepoznavanje puta, jezika, kulture i običaja.

Od 1960. godine kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača Jugoslavije, 15. januar se i kod nas obilježava kao dan vozača i automehaničara. Nakon rata na prostorima bivše Jugoslavije tradicija je sačuvana tek u jednom dijelu naše zemlje. (RTV SLON)

Objava Vozači i automehaničari danas slave svoj dan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosna i Hercegovina je zaključno sa novembrom 2019. izvezla robe u vrijednosti 10.975.613.449 KM ili 8.032.665.825 kilograma, govore podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Najviše smo izvozili u Njemačku i to 1.580.232.267 KM. Slijede Hrvatska 1.343.984.206 KM i Srbija 1.256.775.793 KM.

Uvoz BiH u 2019. godini iznosi je 18.255.150.848 KM, odnosno 9.664.985.251 kg.

Najviše robe smo uvozili iz Hrvatske i to 3.241.498.957 KM ili 2.471.473.896 kg, Srbije 2.543.790.774 KM ili 1.774.093.972 kg, Slovenije 1.639.216.470 KM ili 513.610.944 kg. Na četvrtom mjestu država iz kojih smo uvozili je Njemačka sa uvozom od 1.636.037.574 KM ili 246.572.462 kg.

(RTV Slon/Akta.ba)

Objava BiH najviše izvozi u Njemačku, a uvozi iz Hrvatske i Srbije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK na današnjoj sjednici razmatra, između ostalog, i Program rada Vlade Tuzlanskog kantona za 2020. godinu.

Također, Vlada danas donosi Odluku o raspisivanju Javnog oglasa  za nominiranje kandidata za upražnjene pozicije članova Nadzornog Javnog preduzeća “Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj, kao i Odluku o raspisivanju i utvrđivanju teksta Javnog oglasa radi popunjavanja upražnjenih pozicija predsjednika i dva člana Upravnog odbora JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Objava Vlada TK danas razmatra Program rada za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.

Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo.

Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope.

Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.

”U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija.

Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to.

”Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.

S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo.

”Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga”.

BiH, Kosovo i Danska 

U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto.

Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma.

Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina – plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.

U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…

BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.

”Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo”, objašnjava Čavalić.

Šta je potrebnije – internet ili hljeb

Prema njemu, različite stope PDV-a, kao ni povećanje, ne bi bile dobre za BiH, jer bi to više bila populistička mjera.

”Ako se pita struka, jedinstvena stopa bilo kojeg poreza, naročito PDV-a, je dobra stvar. Ako je društvo demokratsko, usljed same prirode demokracije, odnosno mandata vlasti od nekoliko godina i populističkih poteza, onda se ta diferencijalna stopa izglasa pod pritiskom javnosti, političkih partija ili određenih grupacija koje potpadaju pod nižu stopu diferencijacije. Međutim, ekonomski to nema puno smisla”, smatra Čavalić.

Dodaje da bi su tu prvo postavilo pitanje šta su nužna sredstva koja bi trebala imati nižu stopu PDV-a.

”Neke države naprimjer žele da internet proglase ljudskim pravom, jer možda internet sada više vrednujemo nego nešto drugo. Naprimjer, neko ne jede hljeb i može bez njega, ali ne može bez interneta”.

Međutim, po njemu je ključni problem što nema garancije da će doći do pada cijena, iako naprimjer dođe do smanjenja PDV-a na 10 posto u slučaju osnovnih namirnica.

”Ako je hljeb sada tri marke nema garancije da će on biti snižen, to određuje tržište i ne može se zakonski trgovac primorati da spusti cijene. Također, može doći i do povećanje fiskalne manipulacije, kao kada je ranije postojao porez na promet, prije PDV-a, kad je BiH imala najveći uvoz dječijih plena na Balkanu, ne zato što smo imali veću stopu nataliteta, nego zato što su tada pelene oslobođene plaćanja poreza. Vrlo brzo ćemo imati više manipulacija u smislu da će se neke robe prebacivati u ono što im nije namjena”, kaže Čavalić, dodajući i da bi u slučaju diferencijalne stope, zbog složenijeg sistema, trebalo uvesti više inspektora i promjeniti informatičku infrastrukturu.

Poslodavci nezadovoljni

Za poslodavce u BiH predložene izmjene zakona o PDV-u nisu u interesu povećanja likvidnosti kompanija i poboljšanja  poslovnog ambijenta, niti će doprinijeti kvalitetnijem uređenju oblasti indirektnih poreza i rastu prihoda.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta Republike Srpske, kaže da je ključni zahtjev poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.

”Neki početni zahtjev je bio da to bude 30-tog u mjesecu, ali u ovom slučaju mislimo je korektan prijedlog udruženja poslodavaca i FBIH i RS da se ide na sukcesivno pomjeranje, odnosno da se rok pomjera u narednom periodu za nekoliko dana, što bi u nekom prvom talasu moglo biti 15-tog u mjesecu, a ono što bi možda bilo zadovoljavajuće za poslovnu zajednicu da taj neki konačni datum pomjerimo na 20-ti u mjesecu, što bi u svakom slučaju olakšalo funkcionisanje kompanija u RS-u, FBiH i Brčko distriktu”, objašnjava Aćić.

Također, dodaje, poslodavci traže i da se poveća prag za obaveznu registraciju malih kompanija sa postojećih 50.000 na 75.000 KM, odnosno prag na osnovu kojeg oni ulaze u sistem PDV-a.

”Ono što mi generalno sugerišemo Upravi za indirektno oporezivanje je da se unaprijedi komunikacija između poslovnih subjekata i same Uprave, a to je nešto smo već u proteklom mjesecu uradili”.

Međutim, Aćić ističe da poslodavci do sada nisu učestvovali u kreiranju prijedloga zakona.

”Naš ključni zahtjev, a to su i obaveze prilikom donošenja propisa ovakvog tipa i njihovog usklađivanja sa direktivama EU, da je apsolutno uključenost poslovne zajednice nužna i mi očekujemo nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta minisatara BiH da će se ta praksa uvesti i da ćemo mi u narednih mjesec-dva doći u poziciju da zajedno sa Upravom, uređivačima propisa, odnosno Ministarstvom finansija BiH da dođemo u poziciju da napravimo naprihvatljivije rješenje i za građane i za poslovu zajednicu i generalno za državu”.

(RTV Slon/Al Jazeera Balkans)

Objava Očekuje li Bosnu i Hercegovinu povećanje stope PDV-a? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rukometna selekcija BiH sinoć je u Trondheimu izgubila od Portugala sa 24:27 u susretu drugog kola grupe D Evropskog prvenstva.

Selektor našeg tima Bilal Šuman istakao je nakon utakmice da su naše pogreške odlučile pobjednika.

”Imam osjećaj da smo sami sebe pobijedili. Kada smo bili u igri u drugom poluvremenu, imali smo šansu da se odvojimo. Ipak, koštale su nas pogreške u napadu. Imao sam osjećaj da smo bili blizu da ovo završimo do kraja, ali nismo uspjeli”, kazao je Šuman i dodao:

”Igra sedam na šest se bazirala da završavamo akcije sa lijeve strane. Bacanje pivotu je bilo poklanjanje lopte. Što se tiče Perića, on nije mogao igrati u nastavku zbog povrede”.

(RTV Slon/Reprezentacija.ba)

Objava Šuman: Sami smo sebe pobijedili pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zrak u Tuzli je trenutno Nezdrav za osjetljive grupe, dok indeks kvalitete zraka iznosi 114, pokazuju podaci organizacije Eko akcija. Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.

Mjerenja također pokazuju oscilacije zagađenosti u različitim dijelovima grada. Tako je na Skveru kvalitet zraka dobar, dok je u Ši Selu opasan, a indeks kvalitete iznosi 187. Na Bulevaru je kvalitet zraka loš, podaci su aplikacije AirCare.

Zbog problema zagađenosti u Tuzli neformalna grupa građana danas od 18:00 sati na Trgu slobode organizuje protest, uz poruku ”Hajde da pokažemo da ovako više ne može”. (RTV SLON)

Objava Neformalna grupa građana večeras organizuje protest zbog zagađenja zraka u Tuzli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ove godine iz Budžeta TK planirana su 4,5 miliona KM za novčanu podršku poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju. Obzirom na izmirena dugovanja prema poljoprivrednicima, sredstva od 4,5 miliona KM su na raspolaganju za realizaciju ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje.

Također, do kraja januara 2020. godine za ostvarenu poljoprivrednu proizvodnju za više od 16 hiljada registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u TK bit će isplaćeni poticaji iz 2019. godine, potvrdili su za RTV Slon iz Ministarstva poljoprivrede TK.

“Ono što je naša zadaća i svih onih koji stvaramo ambijent kroz novčane podrške jeste da pokušamo u dogovoru sa proizvođačima da idemo na povećanje proizvodnosti po grlu i po hektaru kako bi naši poljoprivredni proizvođači bili konkurentni. I mislim da su stvoreni uslovi u 2020. godini da se povećaju sredstva za kapitalna izdvajanja, kako iz Budžeta TK, tako iz Federacije,” rekao je Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK. (RTV SLON)

Objava Za novčanu podršku poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju u TK planirano 4,5 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prihvativši informaciju Federalnog ministarstva financija o prelasku Federalnoga zavoda PIO na poslovanje preko Jedinstvenoga računa riznice, Vlada FBiH zadužila je Finansijsko-informatičku agenciju da ovom ministarstvu i Federalnom zavodu PIO osigura informatičku podršku u ovom procesu.

Federalno ministarstvo finansija i Federalni zavod PIO dužni su staviti na raspolaganje sve potrebne kapacitete kako bi ova aktivnost bila okončana do isplate prve penzije s Jedinstvenog računa riznice.

Nakon što je Federalni zavod PIO od 1. januara 2020. godine prešao na poslovanje putem JRR FBiH, kao dio procesa, 31. prosinca se 2019. ugašeni dosadašnji depozitni računi Zavoda, a sve uplate doprinosa i drugih prihoda se, s početkom 2020. godine, uplaćuju na ovaj račun. (RTV SLON)

Objava U februaru isplata prvih penzija sa Jedinstvenog računa riznice pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, posebno na širem području Sarajeva, Zenice, Kiseljaka, Viteza i Gračanice, te ponegdje uz rijeke Savu, Vrbas i Lašvu. Na zasjenjenim dijelovima puteva u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima, zbog niske temperature upozoravamo na mjestimičnu poledicu. Skrećemo pažnju na učestale odrone i savjetujemo opreznu vožnju. Podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća i na magistralnim putevima: Jajce-Crna Rijeka (Zdaljevac), Srebrenik-Orašje (tunel Ormanica), Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Lanište-Ključ.

Pojačan je promet vozila na izlazu iz naše zemlje na graničnom prelazu Bosanska Gradiška. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. 

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

Objava Magla smanjuje vidjljivost na putevima u BIH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo privrede Tuzlanskog kantona obavještava privredne subjekte sa područja Tuzlanskog kantona da je BBI banka objavila Javni poziv za subvencioniranu liniju koja će privrednicima omogućiti da u BBI banci, uz subvenciju Vlade Tuzlanskog kantona, dobiju kreditna sredstva finansiranja po stopi od nula posto.

Linija finansiranja ima za cilj da pruži finansijsku podršku privrednim subjektima za produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, finansiranja trajnih obrtnih sredstava, osnovnih sredstava i investicija (dugoročna finansiranja).

Pravo učešća imaju:

• Privredni subjekti sa sjedištem na području Tuzlanskog kantona, koji su u većinskom privatnom vlasništvu, registrovani u skladu sa Zakonom o privrednim društvima Federacije BiH i obrti sa sjedištem na području Tuzlanskog kantona registrovani u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima Federacije BiH.
• Posluju likvidno i zadovoljavajućeg su boniteta.

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za odobrenje finansiranja u PDF formatu kao i sve dodatne informacije možete preuzeti na linkovima: https://www.bbi.ba/bs/pravna-lica/linija-tuzlanskog-kantona
i http://www.bbi.ba/documents/2020/BBI-Tuzlanski-kanton%20javni%20poziv%202020.pdf

Zahtjevi za finansiranja sa potrebnom dokumentacijom podnose se u zatvorenim kovertama sa naznakom “Zahtjev za finansiranje iz linije BBI banke i Tuzlanskog Kantona” lično na protokol ili preporučenom poštom, na adresu:
BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Tuzla, Prve inžinjerijske brigade br. 6, 75 000 Tuzla, ili putem elektronske pošte: [email protected]

Dodatne informacije mogu se dobiti u najbližoj poslovnici BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Tuzla, te pozivom na 035 300 861, 035 300 867 i 035 300 868. (RTV SLON)

Objava Privrednicima u TK omogućeni krediti sa stopom od nula posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.