Arhiva oznaka: Gradska hronika

Pružajući asistenciju Policiji Brčko distrikta BiH, a na osnovu Naredbe Osnovnog suda Brčko distrikta, službenici Uprave policije MUP TK-a/Sektora kriminalističke policije su danas (24.09.2019.godine) izvršili pretrese na šest lokacija na području Tuzlanskog kantona, kojom prilikom su slobode lišene tri osobe: C.Z., rođen 1976.godine iz Tuzle, B.U., rođena 1987.godine iz Gračanice i F.E., rođen 1971.godine iz Čelića).

Prilikom pretresa, pronađeni su i privremeno oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu s izvršenjem krivičnih djela, i to: veća količina novca, automatska puška Zastava Kragujevac sa 147 komada metaka kalibra 7,62 mm, te veći broj mobilnih aparata i SIM kartica.

Navedene osobe su lišene slobode i privedene u službene prostorije MUP TK-a radi kriminalističke obrade, nakon čega će biti predata u nadležnost Policije Brčko distrikta.

Objava Pretresi na šest lokacija na području Tuzlanskog kantona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila Program javnih investicija Tuzlanskog kantona 2020-2022.godina.

Program javnih investicija Tuzlanskog kantona 2020-2022. godina izrađen je na osnovu podataka koje su Ministarstvu privrede dostavila nadležna resorna ministarstva, općine i Grad Tuzla i javna preduzeća koji implementiraju projekat i upravljaju sredstvima namijenjenim za realizaciju projekta i programa iz Programa javnih investicija TK. U Program javnih investicija je uključeno ukupno 66 projekata sa ukupnom planiranom vrijednošću u iznosu od 294.362.753 KM od čega se 61.241.956 KM odnosi na 20 kandidovanih projekata i 233.120.797 KM na 46 projekata u implementaciji. Podsjećamo, kandidovani projekti su oni za koje nisu osigurana sredstva za finansiranje, a sadrže podatke o ukupnoj vrijednosti projekata, odnosno ukupnom iznosu sredstava potrebnim za njihovu realizaciju, a projekti u implementaciji su oni projekti za koje postoji važeća i zvanična odluka nadležnog tijela o osiguranju sredstava za implementaciju ili je izvjesno njihovo finansiranje.
Vlada je danas prihvatila i Izvještaj o radu Komisije za izradu programa javnih investicija Tuzlanskog kantona za period februar. – septembar 2019. godine.

Objava Usvojen Program javnih investicija TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Područje BiH pogodio je još jedan zamljotres jačine 2.6 stepeni po Richteru. Epicentar je bio šest km od Barica, Grad Živinice na dubini od deset kilometara. (RTV SLON)

Objava Još jedan zemljotres jačine 2.6 po Richteru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predstavnici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i korisnici grant sredstava s područja Federacije BiH potpisali su ugovore o dodjeli grant sredstava u 2019. godini. Ukupan broj podnosilaca prijava bio je 1087, ispravnih prijava je bilo 469 a poticaje je dobilo 399 korisnika. NJima su na raspolaganju sredstva u iznosu od 3,4 miliona KM.

“Ono što bi ja da uradim jeste da najavim sljedeće projekte, a to je razvoj poduzetničkih zona za koje je namijenjeno 4,5 miliona KM i gdje se kao aplikanti pojavljuju jedinice lokalne samouprave, a svrha ovog projekta je da se unaprijedi poduzetnička infrastruktura u poslovnim zonama u kojima posluju mala i srednja preduzeća i obrti. Zatim stipendiranje učenika za obrazovanje za deficitarna zanimanja gdje je planirano 100 hiljada KM i pružanje mentoring usluga za subjekte male privrede. TO je novi projekat, već drugu godinu ga prakticiramo a gdje ustvari kroz ulaganje nepovratnih sredstava za stručnu i tehničku pomoć malim i srednjim preduzećima koji se nalaze u određenim problemima kroz mentoring uslugu odnosno poslovno savjetovanje.”, istakao je ministar Zukić. (RTV SLON)

Objava Za razvoj poduzetničkih zona 4,5 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine pripremio je primjedbe na Prijedlog zakona o zaštiti na radu Federacije Bosne i Hercegovine i dostavio ih Odboru za rad i socijalnu zaštitu Federalnog parlamenta. Navode da očekuju od svih političkih stranaka i parlamentaraca da ih usvoje i predlože kao svoje na sjednici koja je zakazana za 25. septembar 2019., s obzirom da su primjedbe usklađene sa odgovarajućim direktivama Evropske unije, konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada.

“Imajući u vidu da se radi o vrlo značajnoj tematici, za radnike i radnice u FBiH jednoj od najvažnijih, očekujemo da zakonodavna vlast prepozna važnost tog zakona, primjedbi koje je Savez samostalnih sindikata BiH pripremio i da usvoji zakon kojim će u potpunosti biti zaštitićene radnice i radnici na njihovim radnim mjestima. Na taj način će biti olakšan i rad poslodavcima, jer će biti smanjena mogućnost nesreća i povreda na radu”, saopćeno je iz Službe za informisanje SSSBiH. Tekst primjedbi dostupan je na www.sssbih.com.

Objava SSSBiH uputio primjedbe na Prijedlog zakona o zaštiti na radu FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zemljotres jačine 2,9 stepeni po Rihteru registrovan je jutros na području Tuzle.Epicentar potresa, koji se dogodio u 6:28 sati, registrovan je tri kilometra od mjesta Gnojnica, na dubini od dva kilometra.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, intenzitet u epicentru bio je tri stepena Merkalijeve skale. (KLIX)

Objava Jutros registrovan slabiji zemljotres na području TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na sjevernoj Zemljinoj polulopti sutra počinje jesen, dok istovremeno za stanovnike južne polulopte nastupa proljeće. Na dan početka jeseni dan će trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut.Na dan jesenje ravnodnevnice dan i noć nisu iste dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu, koja prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, objašnjavaju astronomi.

Objava Sutra počinje jesen pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sabor IZ potvrdio je odluku reisu-l-uleme o imenovanju dvojice muftija kojima je istekao mandat. Tako je na novi petogodišnji mandat za muftiju na području Mešihata IZ u Hrvatskoj imenovan dr. Aziz Hasanović, a za područje Mešihata IZ u Srbiji dr. Mevlud Dudić, javlja MINA.

Na osnovu izvještaja kojeg je pripremila Komisija za provođenje izbora Sabor je, a nakon što je svoju kandidaturu povukao mr. Husejin ef. Smajić, utvrdio listu kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na kojoj su: Salem ef. Dedović, Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić. Nakon toga kandidati su prisutnim sabornicima prezentirali svoje programe rada za mandatni period reisu-l-uleme 2019. do 2026. Predsjednik Komisije za provođenje izbora Safet Softić je odredio da će izborno tijelo koje će birati reisu-l-ulemu zasjedati 12. oktobra 2019. u Sarajevu, a do tada će kandidati imati priliku da svoj program prezentiraju članovima izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme.

DK

Objava Sabor IZ: Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić i Salem ef. Dedović kandidati za reisu-l-ulemu IZ u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

– Tako je naplata javnih prihoda za koje je nadležna Uprava u 2018. godini bila veća za više od 36,5 posto nego u 2014. godinu, odnosno za gotovo 1,4 milijarde KM – rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

Zbog blokade računa rudari su nedavno protestirali pred Vladom FBiH, nisu izašli iz jama dok računi rudnika nisu odblokirani. Upitan koliki je dug rudnika i ko je odgovoran za ovakve situacije, te može li se uspostaviti sistem redovnog izmirenja obaveza, postoji li takav dogovor, Isović kaže da dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP Elektroprivrede BiH iznosi oko 500 miliona KM, a od tog iznosa oko šest posto se odnosi na dug po osnovu zatezne kamate.

– Veći dio kamata je otpisan u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuslovno) shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati iznosi preko 2,8 milijardi. Za ovakvo stanje su odgovorni mnogi i ja bih rekao da nema nevinih. Međutim, najveća odgovornost je na upravljačkim i vlasničkim stukturama, kao i institucijama koje su dovele do ovakvog stanja i nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde. Kad je u pitanju odgovornost zaposlenika Porezne uprave mogu reći da je u posljednje vrijeme vođeno više disciplinskih postupaka. Međutim, želim ukazati da su Zakonom o državnoj službi zaštićeni neradnici i da su zakonska rješenja takva da se veoma teško možete osloboditi zaposlenika koji svoje obaveze ne obavlja profesionalo. Ne vidim nijednog opravdanog razloga zašto su zaposlenici u državnoj službi privilegovani u odnosu na zaposlenike u privredi i smatram da je to jedna velika nepravda i diskriminacija, i mislim da ovaj zakon u mnogim segmetima treba hitno izmijeniti – rekao je on.

Porezni dug se gomilao više od 15 godina i sasvim je logočno da se on ne može preko noći riješiti, ali Isović kaže da ga zabrinjava to što se ništa značajno ne radi na sistemskom rješavanju duga.

– S obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti smanjenje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Mislim da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju „parcijalna“ rješenja. Ovdje mislim na zakone o konsolidaciji kojim se nastojao rješiti dug jedne grupe obveznika. Neracionalno je da se predlaže donošenje zakona kojim se reguliše dug od oko 100 miliona, a ne rješava dug od 2,7 milijardi maraka. Zakon o finansijskoj konsolidaciji preduzeća nije doveo do smanjenja duga, već naprotiv do njegovog povećnja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika koji su obuhvaćeni ovim Zakonom nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj. Naime, organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji od čega je sedam otišlo u stečaj, a dug ostalih se povećao za oko 46 miliona KM. Iz ovog se može zaključiti da su konsolidacije imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika. Sistem redovnog izmirenja obaveza postoji formalno pravno, jer je on propisan zakonom. Postoje i procedure za izmirenje duga u ratama na period do 10 godina, ali uz  uslov da se sve tekuće obaveze redovno izvršavaju. Međutim, da bi se dug vraćao uslov je da se ekonomski osposobe rudnici, ali i ostali dužnici da mogu izvršavati svoje obaveze – navodi Isović.

Upitan da li je bilo pritisaka u vezi s blokadama računa rudnika da popusti, te kako je to doživio, kaže da pritisci dolaze od svih onih subjekata koji godinama nisu plaćali svoje obaveze, dakle ne samo od rudnika.

– U početku su reakcije prema aktivnostima koje poduzima Porezna uprava kad je u pitanju naplata duga bile više negativne nego pozitivne. Kad sam gledao rudare kako neće da izađu iz jame, osjećao sam se tužno i postiđeno, i malo je reći da mi ih je žao što su dovedeni u ovakvo stanje i ovo su bili moji najteži dani od kako obavljam dužnost v.d. direktora Porezne uprave Federacije BiH. Mnogim radnicima su godinama isplaćivane plaće bez uplate poreza i doprinosa što smo svi nijemo posmatrali. Ne sjećam se ni jednog slučaja da su se radnici pobunili zbog toga što su im isplaćene plaće bez uplate poreza i doprinosa na način kako je to bilo prilikom nastojanja Porezne uprave da porez naplati blokadom računa. U ovoj teškoj situaciji od rukovodstva sindikata dobio sam podršku za ovo što radimo. Ovo je značajna promjena, ako se ima u vidu, da aktivnosti Porezne uprave koje su počele početkom 2016. godine nisu imale podršku od određenog broja sindikalnih organizacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali ipak pozivam sve sindikalne organizacije da podrže Poreznu upravu u njenom radu, a da svu svoju energiju i aktivnosti zajedno usmjerimo protiv nepoštenih i nesposobnih menadžera i protiv neracionalnog i neefikasnog poslovanja i da učinimo sve da se nepošteni i nesposobni blagovremeno smijene i procesuiraju, te ukoliko do toga ne dođe da proteste organizuju pred institucijama koje ne rade svoj posao – rekao je on.

Isović sindikalnim organizacijama predlaže da, ako to već ne rade vlasnici, analiziraju finansijsko poslovanje svojih firmi, da blagovremeno analiziraju da li se imovinom efikasno i racionalno upravlja i da na vrijeme reaguju i zahtijevaju smjene nesposobnih menadžerskih struktura, a ne da to rješavaju na ulici kad obično bude kasno.

– Ako imamo u vidu da je BiH porušena u ratu, da ima nerazvijenu infrastruktu i da kao takva vapi za obnovom, te da su sve građevinske firme koje su bile u državnom vlasništvu propale, a imovina menadžmenta tih firmi u pravilu enormno povećana, onda je to poražavajuće za sve nas, pogotovo što zato niko nije odgovarao – ocijenio je.

Govoreći o tome kako izaći iz ovakve situacije i šta je Porezna uprava učinila na otklanjanu ovakve situacije, Isović poručuje da je siguran da izlaz iz ovakve situacije nije odlaganje rješavanja problema ili guranje duga pod tepih.

– Treba odlučno podvući crtu i krenuti u rješavanje problema na najracionalniji način. Zato je prije svega nužan sveobuhvatan kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. Međutim, sam zakon neće ovu stvar riješiti. Prije donošenja zakona bez odlaganja, što prije, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Navedeno Porezna uprava predlaže duže od tri godine i može se samo pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga, ili predlaganja boljih rješenja – kazao je.

Podsjetio je kako je, naime, Porezna uprava početkom 2016. godine preduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa.

– U cilju sprječavanja daljeg rasta duga donijeli smo rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na računu dužnika. Tada su svi burno reagovali, iako im je bilo dozvoljeno da isplaćuju plaće, plaćaju poreze, doprinose, izdatke i troškove koji su neophodni da obavljaju djelatnost. Nije im dozvoljeno ono što predstavlja luksuz ili neko neracionalno poslovanje. Ove aktivnosti Porezne uprave Vlada Federacije BiH je dva puta odlagala s ciljem da se donese zakon kojim će se urediti pitanje poreznog duga. Međutim, do toga nije došlo, Ministarstvo finansija nije predložilo zakon, pa je Porezna uprava u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje „procesuirani“, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje – naveo je.

Odgovarajući na pitanje da li je Porezna uprava osposobljena da se bori protiv neplaćanja poreza i može li objasniti situaciju u vezi s kompanijama dužnicima koje su u procesu stečaja, odnosno likvidacije, a nemaju izvore iz kojih bi platili dugovanja, Isović je rekao da Porezna uprava objektivno nema relane kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze.

– Duže vrijeme upozoravam da Porezna uprava nije kadrovski i materijalno osposobljena da efikasno izvršava svoje obaveze. Zaposlenici rade u neadekvatnim prostorima i uslovima, diskriminirani su u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu plaća tako i smještajnih i materijalno tehničkih uslova rada. Neprimjereno je da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave, kao što je neprimjereno i da menadžment nekih dužnika ima i nekoliko puta veće plaće od plaća menadženta Porezne uprave. Uprava ima neadekvatnu sistematizaciju radnih mjesta, nisu provedene reforme koje je prije tri godine predložio MMF, nema dovoljan broj zaposlenih. U Poreznoj upravi na dan 16.9.2019. godine zaposleno je ukupno 1.266, dok je broj sistematizovanih radnih mjesta 1.744, što znači da Uprava ima 478 zaposlenika manje od broja sistematizovanih zaposlenika. Interesantno je da se Upravi nije dozvoljavlo da se popuni mjesto rukovodioca Sektora prisilne naplate od septembra 2017. godine do novembra 2018. godine, a nakon toga je raspisan konkurs po kojim rukovodilac još nije izabran. Ako imamo stanje da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje, onda je to podmuklo urušavanje ekonomskog sistema, jer se na ovakav način postiče siva ekonomija – rekao je Isović.

Upozorava da se ovakvim postupcima organa vlasti dvostruko podstiče siva ekonomija. Prvo što se na ovaj način nagrađuju porezni dužnici, i drugo uskraćivanjem sredstava za rad Porezna uprava se dovodi u poziciju manje učinkovitosti.

– Najblaže rečeno, neprimjereno je da se budžetska sredstva tj. porezi koje uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferišu obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza, a da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se trebala osposobiti da efikasno izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Stoga apelujem na sve nivoe vlasti da iz svojih budžeta neizdvajaju novac poreznim dužnicima, osim za izmirenje poreznih obaveza. Želim istaći da Porezna uprava unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna Uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Kada su u pitanju porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak podsjećam da se stečajni postupak provodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stečajni postupak provodi nadležni stečajni sud, Porezna uprava ne može voditi postuke naplate već se pojavljuje kao jedan od povjerilaca za naplatu potraživanja po osnovu javnih prihoda. Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. U mnogim slučajevima Porezna uprava ne može naplatiti dug, jer prije Porezne uprave svoja potraživanja naplate banke ili drugi povjerioci – kazao je Isović.

Porezna uprava je provela više brzih kontola. Govoreći o tome kakvi su rezultati, Isović je istaknuo da novi koncept u radu Porezne uprave Federacije BiH predstavljaju brze kontrole koje se provode od novembra 2015. godine, a u čijem provođenju značajnu ulogu imaju građani koji su se odazvali na poziv Porezne uprave Federacije BiH, te u velikom broju prijavljivali različite nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika, zatim policijske uprave, mediji i druge institucije koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvrašavanju poslova iz nadležnosti Uprave.

Porezna uprava je izvršila 19.872 brze kontrole u kojima je: otkrila 6.466 neprijavljenih radnika, utvrdila 5.803 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, otkrila 2.286 objekata koji su radili bez odobrenja za rad  i 1.716 objekta koji su radili bez instaliranog fiskalnog uređaja.

– Ovo je samo direktan efekat, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontunuitetu i transparentno provode dovode do većeg broja prijava radnika. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti, Uprava je zapečatila 3.839 poslovnih objekata i u 11.130 slučajeva izdala prekršajne naloge sa izrečenim novčanim sankcijama u ukupnom iznosu od 27.851.972 KM. Pored ovih rezultata treba istaći i da se ukupan broj fiskalizovanih uređaja u 2019. godini, u odnosu na 2015. godinu, povećao za 46.926 ili za cca 64 posto i iznosi 75.554, dok je na kraju 2015. godine iznosio 28.626. Iako je Uprava, samo u brzim akcijama, izrekla preko 27,8 miliona KM kazni i zapečatila 3.784 objekta, naročito treba ukazati da osnovni i primarni cilj Porezne uprave nije kažnjavanje, pečaćenje i zatvaranje objekata. Cilj je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati i da prijavi svakog radnika – istakao je Isović.

Upitan da li osim rudnika postoje i druge velike kompanije u državnom vlasništvu koje ne izmiruju redovno svoje obaveze, koji su najveći dužnici, o kojim iznosima se radi, te kako riješiti problem na koji upozoravaju i međunarodne finansijske institucije, posebno MMF, naglasio je da osim rudnika postoje i drugi porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva kao što su npr. javna preduzeća, zdravstvene ustanove, općine, preduzeća koja su nekada bila veliki sistemi i nosioci razvoja koji spadaju u grupu „najvećih dužnika“ po osnovu javnih prihoda.

– Spomenut ću Željeznice Federacije BiH čiji dug iznosi oko 201 milion KM, KJKP Gras koji duguje oko 132 milina KM, Sveučilišna klinička bolnica Mostar koja duguje oko 72 miliona KM, Hidrogradnja d.d. koja je u stečaju, a koja duguje oko 66 miliona KM, itd. U postupku prinudne naplate saldo duga, po osnovu javnih prihoda, na dan 31. august 2019. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosi preko 2,8 milijardi KM, a udio poreznih obveznika sa većinskim udjelom državnog kapitala iznosi oko 45 posto ukupnog duga. Porezna uprava svaka tri mjeseca na web stranici javno objavljuje spisak poreznih obveznika dužnika sa iznosom duga preko 50.000 KM, i oni čine oko 90 posto ukupnog duga – precizirao je Isović.

Govoreći na kraju razgovora o tome kakva je naplata poreza u posljednjih četiri godine, da li postoji rast, a posebno kakva je naplata, do augusta 2019. godine i koja su njegova očekivanja do kraja godine, Isović navodi da naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

Naime u 2014. godini ukupno naplaćeni prihodi za koje je nadležna Uprava iznosili su 3.796.548.590 KM, a u 2018. godini 5.182.422.312 KM, što znači da su porezni obveznicu u 2018. godini na godišnjem nivou u odnosu na 2014. godinu uplatili javnih prihoda u iznosu većem za 1.385.873.722 KM ili iskazano u procentima uplaćeni porezi su povećani za više od 36,5 posto. Pozitivan trend naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2019. godini, a porezni obveznici su u periodu od januara do avgusta 2019. godine uplatili javnih prihoda u iznosu od 3.476.557.530,00 KM, što je za oko 60.433.533,00 KM više, u odnosu na 2018. godinu ili za  1,77 posto.
– Iskoristit ću ovu priliku da se iskreno zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima i pozivam ih da porezne obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja – rekao je v.d. direktora Porezne upave FBiH Šerif Isović na kraju razgovora za Fenu.

DK

Objava Naplata javnih prihoda veća za 1,4 milijarde KM u odnosu na 2014. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas će izabrati tri od četiri kandidata koji će ući u uži krug za izbor novog reisu-l-uleme.

Sekretar Sabora Faruk Hašimović je u izjavi za Fenu podsjetio da je Sabor na sjednici održanoj u Sarajevu 24. augusta u skladu s Ustavom i normativnim aktima IZ u BiH imenovao Komisiju za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.

Komisiju za provođenje izbora čine predsjednik Sabora koji je po položaju predsjednik Komisije, dva potpredsjednika Sabora, predsjednik Glavne izborne komisije IZ u BiH i predsjednik Ustavne komisije Sabora.

Po jedan najstariji sabornik iz svakog od 18 izbornih okruga IZ u BiH, uključujući domovinske zemlje (Srbija, Hrvatska i Slovenija) i dijasporu, čine Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.

Zadatak Komisije za evidentiranje kandidata je bio da na području svog izbornog okruga izvrši konsultacije sa muftijom, predsjednikom mešihata, glavnim imamima, predsjednicima izvršnih odbora, sabornicima i direktorima islamskih ustanova, te da nakon toga Komisiji za provođenje izbora dostavi evidentirane kandidate sa područja svog izbornog okruga, može biti i više kandidata.

Komisija razmatra evidentirane kandidature i utvrđuje da li dostavljena propisana dokumentacija za svakog kandidata i da li evidentirani kandidati ispunjavaju uslove za poglavara u smislu odredbi Ustava i normativnih akata IZ u BiH.

Nakon što je Komisija razmotrila evidentirane kandidature utvrdila je da četiri kandidata ispunjavaju propisane uslove – Husein ef. Kavazović, Husejin ef. Smajić, Muamer ef. Zukorlić i Salem ef. Dedović.

Kandidature su proslijeđene Saboru na utvrđivanje kandidatske liste od najmanje dva, a najviše tri kandidata.

Predsjednik Sabora Safet Softić za danas je zakazao sjednicu Sabora na kojoj će se nakon izlaganja programa svakog kandidata tajnim glasanjem utvrditi kandidatska lista od tri kandidata.

– Nakon što se utvrdi kandidatska lista, predsjednik Sabora je dužan zakazati sjednicu izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme koja će se održati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu polovinom oktobra – naglasio je Hašimović.

Izborno tijelo broji 350-400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovodioci svih ustanova Islamske zajednice, i kako Hašimović kaže, to su uglavnom osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice, BiH, dijaspore, (Australija, Amerika, Evropa) te domovinskih država (Slovenija, Hrvatska, Srbija).

Pređeni put od skoro stoljeća i pol, kako je kazao reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović na sjednici Sabora, obavezuje da se tradicija izbora reisu-l-uleme ljubomorno čuva i s dužnim dostojanstvom i odgovornošću provodi.

– Potrudimo se da imamo dobre kandidate, dostojanstvene, plemenite, poštovane u našem narodu i vrijedne u svom radu i zalaganju za dobro zajednice – kazao je Kavazović i izrazio nadu da će izbori za poglavara Islamske zajednice proteći u dobroj atmosferi razmjene mišljenja, ideja i stavova.

Glasanje je tajno, a članovi izbornog tijela će na glasačkom listu zaokružiti najboljeg kandidata. Komisija će prebrojati glasove, a potom će biti objavljeni rezultati.

Nakon toga će Organizacioni odbor za dodjelu Menšure petnaestom poglavaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijeti odluku o inauguraciji novog reisu-l-uleme i vrhovnog muftije Islamske zajednice u BiH.

DK

Objava Sabor IZ u BiH danas bira tri kandidata za novog reisu-l-ulemu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka” i ove
godine obilježava Zlatni
septembar – mjesec podizanja
svijesti o dječijem raku nizom aktivnostiu mjesecu septembru.

Za
kampanju u Tuzli i Tuzlanskom kantonu planirano je održavanje edukativnih
predavanja za srednjoškolce iz 10 srednjih škola sa područja Tuzlanskog kantona
na temu „Psihološki aspekt maligniteta kod djece i mladih“.

Kampanja
je do sada stigla četiri srednje škole sa TK, a održano je predavanje i uMSŠSrebrenikkoje se pokazalo kao nešto što je baš trebalo našim mladim
ljudima. Bili su veoma zainteresovani za temu te su pažljivo slušali i
„upijali“ informacije. Najkorisniji dio predavanja im je svakako bila panel
diskusija sa mladom Tuzlankom Azrom Lukavačkić, članicom grupe MladiCe,djevojkom
koja je u djetinjstvu liječena od raka, gdje su imali priliku pitati ju sve o
njenom iskustvu i šta je njoj najviše značilo od njenih vršanjaka u tom periodu
njenog života. Svakako da je pažnju privukao i film „Velika bijela kuća“ koji
je naišao na oduševljenje te koji je srušio sve predrasude, ukoliko ih je do
tada i bilo. Vidljiva empatija i suze u očima srednjoškolaca dokaz su kvaliteta
mladih ljudi našeg društva i znak da djeca oboljela i liječena od raka i
njihove porodice imaju na koga da se oslone u budućnosti.Gimnazijalci su
stavili zlatne vrpce na svoja srca u znak podrške djeci oboljeloj i liječenoj
od raka.

Cilj
predavanja i kampanje  jeste upravo
podizanje svijesti kod mladih na ovu temu uz isticanje važnosti podrške u
procesu resocijalizacije i prevencije stigmatizacije oboljele i izliječene
djece.

Edukativno predavanje držalaje Sabina Duman, psiholog – pedagog u Udruženju „Srce za djecu“.

DK

Objava Nastavak kampanje Zlatni septembar u Srebreniku “Život poslije raka… Borba se nastavlja!” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Publika u Srebreniku će i večeras od 20:00 sati u sklopu “Operacije Kino” imati priliku pogledati nagrađivano filmsko ostvarenje – “Moje nevjerovatno ljeto sa Tes” Stevena Wouterlooda.

Projekcija filma biće upriličena u kino-sali Domu kulture u Srebreniku.

I ove godine Sarajevo Film Festival, “Operacija Kino” i JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik publici donosi nagrađivana filmska ostvarenja. Ulaz je besplatan , pridružite nam se.

DK

Objava “Moje nevjerovatno ljeto sa Tes” film od 20:00 sati u sklopu “Operacije kino” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Povodom obilježavanja 27.godišnjice formiranja 2.Korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u utorak 24.09.2019. god. u Domu kulture u Srebreniku od 14:00 h upriličiće se izložba ” Domovina u srcu”. Pozivaju se građani da uveličaju ovaj događaj u našem gradu.

DK

Objava Izložba “Domovina u srcu” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jučer je obilježena 28. godišnjica Patriotske lige RBiH. Tim povodom položen je vijenac na spomen obilježje poginulim borcima iz rata ’92-’95, a u 18:00 uprličena je i izborna skupština koju čine članovi patriotske lige Srebrenik.

Na skupštini je odlučeno da udruženje nosi naziv PATRIOTSKA LIGA SREBRENIK. Za predsjednika skupštine izabran je gospodin Nirmel Muratović, a za predsjednika udruženja gospodin Fadil Duranović.

Cilj osnivanja udruženja, kako je navedeno, je da se istinskim borcima vrati njihov status prvoborca kojeg zaslužuju, a koji im je bio oduzet u poslijeratnom periodu, kao i da se prekine sa zloupotrebama te časne institucije.

Objava U Srebreniku obilježena godišnjica Patriotske lige pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Komercijalne banke u Federaciji Bosne i Hercegovine na kraju prvog polugodišta 2019. godine su ostvarile neto dobit u iznosu od 181,7 miliona maraka što je za 6,9 miliona ili 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je Agencija za bankarstvo FBiH.

Od 15 komercijalnih banaka koje su poslovale na području Federacije BiH, njih 14 je ostvarilo neto dobit u iznosu 182,2 milijuna maraka dok je samo Procredit bank dd Sarajevo iskazala neto gubitak u iznosu 0,5 miliona maraka.

Najprofitabilnija banka, po podacima Agencije za bankarstvo, je Unicredit bank dd Mostar s 63,34 milijuna maraka neto dobiti, a slijede je Raiffeisen bank dd Sarajevo s dobiti od 54,15 milijuna maraka te Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo 20,07 miliona maraka.

Navedene tri banke, koje prema visini aktive s datumom 30.06.2019. godine čine 56,6 posto ukupne bilančne aktive na nivou bankarskog sektora u Federaciji BiH, su iskazale neto dobit u iznosu od 137,6 milliona maraka, što čini čak 75,7 posto ukupnog financijskog rezultata.

Ukupna aktiva bankarskog sektora Federacije BiH je na kraju prvog polugodišta ove godine iznosila 23,1 milijardu maraka i za 4,5 posto je veća u odnosu na kraj 2018. godine.

Po iznosu aktive vodeća je UniCredit bank Mostar s 6,16 milijardi maraka a slijedi je Raiffeisen bank dd Sarajevo s aktivom vrijednom 4,69 milijardi maraka.

Krediti, s učešćem od 64,7 posto u strukturi ukupne aktive bankarskog sektora, zabilježili su rast u odnosu na kraj prethodne godine u iznosu od 597,3 miliona maraka ili 4,2 posto.

Za prvih šest mjeseci ove godine odobreno je ukupno 14,9 milijardi maraka kreditnih sredstava. Na pravne osobe otpada udio od 51,9 posto ukupno odobrenih kredita a na stanovništvo otpada 48,1 posto.

Depoziti su dostigli iznos od 18,3 milijarde maraka, uz ostvareni rast od 4,0 posto i ostali su najznačajniji izvor financiranja, s učešćem od 79,3 posto u ukupnoj pasivi.

Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i financijskog potencijala banaka, povećani su za 4,4 posto, i iznosili su 9,2 milijarde maraka.

Ukupni kapital bankarskog sektora FBiH za promatrano razdoblje iznosio je 3,1 milijardu maraka, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde.

Likvidnost bankarskog sektora ocjenjena je zadovoljavajućom od strane Agencije za bankarstvo FBiH.

Na kraju ovog polugodišnjeg razdoblja u bankarskom sektoru na području FBiH bilo je uposleno ukupno 6.754 osobe u 15 banaka, sa 538 organizacijskih dijelova. (RtV SLON)

Objava Banke u FBiH ostvarile neto dobit od 181,7 miliona maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.