Prema zvaničnoj statistici u prvih šest mjeseci ove godine u FBiH rodilo se 359 beba manje u odnosu na isti period 2018. godine.Naime, u protekloj godini u navedenom periodu rođeno je 8.463, a u ovoj 8.104 novorođenčadi.
Da broj novorođenčadi rapidno opada govori podatak da je u prvih šest mjeseci 2017. rođeno njih 8.693.
Ovakav trend prisutan je u svim kantonima. Na početku stoljeća u FBiH je bilo 25.255 novorođenih.
Osam godina kasnije 2008. bilo ih je 22.819, a 2018. godine broj novorođenčadi je iznosio 18.899, saopćeno nam je iz Federalnog zavoda za statistiku. To govori da je za 18 godina u FBiH 6.356 novorođenčadi manje. (KLIX)
MC
Objava Demografska slika FBiH sve gora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ukupna zasijana površina većine usjeva na oranicama u BiH smanjena je u odnosu na isti period 2018. godine.
Na kraju proljetne sjetve u BiH zasijana površina pod pšenicom smanjena je za 6,6 posto u odnosu na prošlogodišnju sjetvu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zasijana površina pod ječmom smanjena je za 4,6 posto, pod raži za 11,3 posto, pod merkantilnim krompirom za 2,8 posto, pod mrkvom za 3,2 posto, kupusom za 2,2 posto, te pod paradajzom za četiri posto. Također, zasijana površina pod malinom manja je za 14,9 posto, pod heljdom za 30,6 posto, a pod duhanom 25,2 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Zasijana površina pod suncokretom veća je za 99,3 posto, sojom 4,3 posto, smiljem 6,9 posto, te pod jagodama za 0,3 posto.
IZOR: RTV SLON/FENA
MC
Objava Smanjene zasijane površine većine usjeva na oranicama u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU obavezala da će uspostaviti sistem Javnih internih finansijskih kontrola – PIFC, te da bude formirana Centralna harmonizacijska jedinica, izjavio je u razgovoru za Fenu zamjenik direktora Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH Nedim Čustović.
– To je urađeno i mi imamo zakonodavni okvir za uspostavu PIFC-a u institucijama BiH, a taj sistem se sastoji od tri komponente: finansijskog upravljanja, interne revizije i Centralne harmonizacijske jedinice – pojasnio je Čustović.
Naveo je da je uspostavljanje i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole zasnovano na odgovarajućim odredbama Zakona o finansijskom upravljanju i kontroli u FBiH, Zakonu o finansiranju institucija BiH i Zakonu o sistemima internih kontrola u RS-u, te podrazumijeva i primjenu dobrih praksi i iskustava vezanih za donošenje procedura i aktivnosti koje je potrebno provoditi, kako bi sistem postao operativan i funkcionalan.
Čustović je rekao da su tri najvažnija načela javnih internih finansijskih kontrola Upravljačka odgovornost, zatim tzv. “Vrijednost za novac” odnosno što kvalitetnija usluga uz što manje trošenje budžetskih sredstava, te načelo “3 E” – efikasnost, ekonomičnost, efektivnost.
MC
Objava Uspostava sistema Javnih internih finansijskih kontrola obaveza iz SSP-a pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Komandantica NATO Štaba Sarajevo brigadna generalica Marti Bissell kazala je da NATO Štab podržava trenutna nastojanja da se formira vlast na nivou Bosne i Hercegovine te je naglasila da su spremni pružiti savjete i stručnu pomoć za bolje razumijevanje NATO-a.
To uključuje i pojašnjenja u vezi s Akcijskim planom za članstvo (MAP), Godišnjim nacionalnim programom (ANP), Individualnim partnerskim akcijskim planom (IPAP), Procesom planiranja i revizije (PARP) te Partnerstvom za mir (PfP).
U intervjuu za Fenu Bissell je, u kontekstu podrške reformi odbrambenih i sigurnosnih struktura u BiH, što uključuje i koordinaciju programa i aktivnosti između BiH i NATO-a, pojasnila nekoliko važnih činjenica o Godišnjem nacionalnom programu, te njegovu vrijednost za BiH.
– ANP je tek još jedan korak u partnerstvu BiH i NATO-a. To je važan korak, ali nije ni odluka o članstvu niti prejudicira članstvo. Puno toga će biti potrebno uraditi i unutar Saveza i u BiH prije nego što NATO i BiH budu mogli početi razgovarati o članstvu – kazala je.
Iako je ANP važan tehnički dokument, dodaje, on nije nikakva kontrolna lista, nije riječ o nizu pitanja, ne postoje tačni ni pogrešni odgovori, a kada ga odgovarajući organ države usvoji on može biti dostupan široj javnosti.
– NATO vjeruje u transparentnost procesa i suverenitet svake zemlje. Ne postoji nikakva skrivena agenda. BiH je ta koja odlučuje šta ANP sadrži, koristeći osnovnu ANP okosnicu. Na zemlji je da odredi kojim se konkretnim reformskim cijevima želi baviti u okviru toga – podvukla je.
ANP je dokument koji će se ažurirati svake godine i može se mijenjati i prilagođavati prema željama zemlje, a NATO Štab Sarajevo stoji na raspolaganju da pruži tehničke savjete, no isključivo BiH određuje koje reformske ciljeve uključuje u ANP.
Okosnica ANP-a je jednostavna, taj dokument ima pet poglavlja: politika i ekonomija, odbrana i oružane snage, resursi, sigurnost i pravni aspekti. Nešto je drukčiji od poglavlja koja se nalaze u IPAP-u, jer IPAP ima četiri poglavlja dok ANP ima pet, ali podaci sadržani u oba dokumenta mogu biti isti.
– Najjednostavnije rečeno, ti dokumenti mogu biti različite verzije istih podataka organiziranih na različit način, a pod pretpostavkom da se ANP temelji na IPAP-u i to su podaci koje je BiH već dogovorila – podvukla je Bissell.
Namjena ANP-a je da bude lista reformskih prioriteta i ciljeva koju BiH piše i sastavlja i prema kojoj se vode reformski procesi i usmjeravaju aktivnosti.
ANP vlastima i agencijama BiH daje viziju i zacrtava pravac da bi se aktivnosti i resursi usklađivali i na taj način stvorili ekonomičniji i efikasniji sigurnosni kapaciteti, unaprijedio odgovor na prirodne katastrofe, povećala interoperabilnost sa članicama NATO-a i partnerima, uključujući i zemlje regiona te unaprijedio doprinos sveukupnoj regionalnoj sigurnosti.
Taj dokument je i mehanizam putem kojeg bi NATO pružao podršku BiH u ostvarivanju reformskih ciljeva kroz širok spektar instrumenata za saradnju i aktivnosti, uključujući savjetovanje, stručna znanja, obuku i vježbe. Na taj način bi ANP činio osnovu za saradnju između NATO-a i BiH.
Komandantica je pojasnila i razliku između ANP-a IPAP-a, kazavši da sadašnji bh. partnerski programi s NATO-om (PARP i IPAP) obuhvataju ciljeve usmjerene na deklarirane jedinice Oružanih snaga BiH koje čine oko dva posto ukupne strukture Oružanih snaga.
– ANP bi obuhvatio kompletne Oružane snage poboljšavajući njihovu sposobnost za rad s NATO-om i partnerskim snagama, kao i s lokalnim civilnim organizacijama i agencijama – naglasila je.
Za primjer je navela da je prošle sedmice obišla 6. Pješadijsku brigadu u Banja Luci i prisustvovala demonstraciji njihove obuke za spašavanje na vodi koju provode za potrebe pružanja podrške u slučaju poplava, poput onih koje su se desile 2014. godine, a ANP bi omogućio NATO-u da takve i slične ciljeve inkorporira u reformski proces na načine koji možda nisu dostupni u IPAP-u.
Osim toga, dodaje, IPAP je program koje se odvija tokom trogodišnjeg ciklusa, dok je ANP dokument koji se ažurira svake godine. Iz tog razloga je ANP više fokusiran, pa bi tako NATO-u omogućio da bolje odgovori na reformske prioritete i potrebe BiH.
Dok traju rasprave o ANP-u, komandantica NATO Štaba Sarajevo napominje da BiH trenutno učestvuje u Individualnom partnerskom akcijskom planu s NATO-om, započetom 2008. godine.
IPAP je partnerski instrument koji postavlja reformske prioritete i ciljeve zemlje i koji NATO-u omogućava da BiH pruža podršku u provođenju reformi, kao što su reforma odbrambenog i sigurnosnog sektora, kao i u širem kontekstu izgradnje kapaciteta.
– Osnovna razlika je u tome što je IPAP usmjeren na deklarirane jedinice Oružanih snaga, a ANP na kompletne Oružane snage – objasnila je Bissell.
Na pitanje šta je onda prvo Evropska unija ili NATO, Bissell je kazala da je to pitanje o kojem BiH treba odlučiti, ali je istaknula da je važno imati na umu da su brojne reforme koje bi EU voljela vidjeti iste one reforme koje potiče NATO ili ukratko – jedan reformski proces podržava drugi.
Osvrnula se i na postupak kojim zemlja postaje članicom NATO-a, pojasnivši da ako i kada zemlja partner izrazi interes za pristupanje NATO-u i saveznici odluče da tu zemlju pozovu u članstvo, šalje se zvanični poziv zemlji da krene u pristupne razgovore za Savezom.
Procedura podrazumijeva niz ključnih koraka među kojima su pristupni razgovori s NATO timom s ciljem objašnjavanja odgovornosti koje članstvo u NATO-u nosi te dobijanja zvanične potvrde partnera da je voljan i sposoban ispuniti političke, pravne i vojne obaveze i odgovornosti koje nosi članstvo u NATO-u.
Nakon toga, partner kojem je upućen poziv potvrđuje da prihvata obaveze i odgovornosti koje nosi članstvo tako što dostavlja pismo namjere te s pismom namjere, zemlja zvanično podnosi individualni raspored reformi koje se dešavaju prije, tokom i nakon pristupanja.
Saveznici potom potpisuju Pristupni protokol Vašingtonskom ugovoru za datu zemlju, a vlada svake NATO zemlje članice potom ratificira Protokol u skladu sa nacionalnom praksom i procedurama.
Po ratifikaciji, generalni sekretar NATO-a poziva novu zemlju da pristupi Ugovoru. Nakon što nova zemlja ratificira Sjevernoatlantski ugovor u skladu s procedurama svoje države, zemlja postaje članica NATO-a.
-Stoga, put ka članstvu je promišljen proces s nizom formalnih koraka koji kontinuirano iznova potvrđuju i zemlja aspirant i Savez – zaključila je u intervjuu za Fenu komandantica NATO Štaba Sarajevo brigadna generalica Marti Bissell. (FENA)
MC
Objava Bissell: ANP je tek još jedan korak u partnerstvu BiH i NATO-a pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u junu iznosila je 910 KM i nominalno je viša za 4,4 posto u odnosu na juni prošle godine, te za 0,4 posto u odnosu na decembar lani.
Najniža prosječna neto plaća u maju bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 563 KM, u građevinarstvu je iznosila 613 KM, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 633 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plaća u junu je iznosila 1.597 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.405 KM, dok je prosječna neto plaća u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.298 KM.
Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u junu je iznosila 1.404 KM i nominalno je viša za 3,6 posto u odnosu na juni 2018. godine, te viša za 0,5 posto u odnosu na decembar 2018. (RTV SLON) MC
Objava Prosječna neto plaća u junu na godišnjem nivou viša za 4,4 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u julu 2019. godine registrirali su 549 poziva na telefonskoj liniji „Krimolovci“, od kojih je 19 bilo sa korisnim informacija o počinjenim ili planiranim krivičnim djelima i počiniocima, na osnovu kojih je sačinjeno isto toliko kriminalističko-obavještajnih izvještaja.
Pored navedenog, putem elektronskog obrasca za
prijavu krivičnog djela zaprimljena je ukupno 81 prijava, od kojih je 30 sa
korisnim informacijama o počinjenim ili planiranim krivičnim djelima i
počiniocima, na osnovu kojih je sačinjeno isto toliko
kriminalističko-obavještajnih izvještaja.
Najveći broj informacija odnosio se na krivična
djela u vezi sa opojnim drogama, zloupotrebom službenog položaja, privrednim
kriminalom, korupcijom i ostalim krivičnim djelima. Od ukupnog broja
zaprimljenih informacija putem „Krimolovaca“ i elektronskog obrasca, 40 je
proslijeđeno na dalje postupanje nadležnim policijskim organima u Bosni i
Hercegovini, a po devet je postupala i SIPA.
U julu je primljeno 19 povratnih informacija od
nadležnih policijskih i drugih organa koje su u vezi sa ranije dostavljenim
informacijama zaprimljenim putem „Krimolovaca“ ili elektronskog obrasca za
prijavu krivičnog djela.
Pored navedenog, policijski službenici SIPA-e
dali su 44 savjeta građanima koji su ih kontaktirali putem anonimnog i
besplatnog telefonskog broja „Krimolovci“ – 080 020 505.
M.O.
Objava „Krimolovci“ – U julu zaprimljeno ukupno 630 prijava od kojih je 49 s korisnim informacijama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Pod pokroviteljstvom Vlade Tuzlanskog kantona i Ministarstva za boračka pitanja danas je održan sastanak povodom obilježavanja 27. godišnjiceformiranja 2. korpusa Armije RBiHna kojem su dogovorene okvirne odrednice o načinu obilježavanja ovog značajnog događaja u organizaciji Koordinacije boračkih saveza Tuzlanskog kantona.
Prezentujući program aktivnosti predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida
Tuzlanskog kantona Fahrudin Hasanović Beli naglasio je da je ove godine
organizacija obilježavanja Dana 2. korpusa počela nešto ranijenego prethodnih
godina te da će u saradnji sa resornim ministarstvom razraditi prijedloge svih
aktivnosti i manifestacija. „U utorak će biti održan sastanak Organizacionog
odbora na kojem će biti odlučeno koje će aktivnosti biti u fokusu
obilježavanjado 27. septembra, kada je planirano održavanje centralne
manifestacije, kazao je ovom prilikom Hasanović. „Također bih zamolio da na
svim mjestima gdje treba da budu državne zastave tako i bude, jer u suprotnom
Koordinacija boraca TK neće položiti cvijeće na spomen obilježjima na kojima
nije istaknuta državna zastava“, naglasio je predsjednik Saveza RVI TK
Hasanović.
Ovogodišnje obilježavanje godišnjice korpusa obuhvatit će, između ostalog,
obilazak svih 13 općina TK uzpolaganje cvijeća na centralnim spomen
obilježjima, kao i 5 opština na području Republike Srpske,Memorijalnog centra u
Potočarima i Kalesiji, polaganje cvijeća na mezar prvog predsjednika Alije
Izetbegovića na Kovačima u Sarajevu i centralnu manifestaciju u Tuzli a bit će
i uručena priznanja za doprinos odbrani i očuvanju jednistva BiH, rečeno je
ovom prilikom.
Sekretar Ministarstva za boračka pitanja Džemila Zaimović kazala je da će
Ministarstvo pružiti saradnju u organizaciji kao i finansijski maksimalno
podržati i učestvovati u obilježavanju ovog datuma.
M.O.
Objava Pripreme za obilježavanje godišnjice 2. koprusa ARBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Porezna uprava Federacije BiH obavještava sve porezne obveznike u Kantonu Sarajevo, a posebno porezne obveznike koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, iznajmljivanja apartmana, stanova, kuća, kreveta i sl. da će u vrijeme održavanja manifestacije SFF, od 16.08.-23.08.2019.godine, pojačano provoditi djelimične inspekcijske nadzore u predmetu registracije djelatnosti, prijavljivanja radnika, evidentiranja prometa i izdavanja fiskalog računa, kao i izvršavanja ostalih obaveza u sladu sa Zakonom o Preznoj upravi F BiH, drugim poreznim zakonima i podzakonskim aktima.
Porezna uprava Federacije BiH podsjeća
i građane da su dužni za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu tražiti
fiskalni račun. Zakonom o fiskalnim sistemima propisana je novčana kazna u
iznosu od 50,00 KM za kupce koji prilikom kontrole ne budu pokazali fiskalni
račun inspektoru Porezne uprave Federacije BiH u krugu od 20 metara po
napuštanju prodajnog mjesta ili mjesta gdje je izvršena usluga.
Shodno navedenom, kako građani
Sarajeva i turisti, prilikom inspekcijske kontrole ne bi imali neugodnosti,
porezni obveznici su u obavezi da izdaju fiskalni račun za svaku izvršenu
uslugu.
Podsjećamo obveznike da su za
nepoštivanje odredbi Zakona o fiskalnim sistemima, odnosno za neevidentiranje
prometa i neizdavanje fiskalnih računa propisane visoke novčane kazne u iznosu
od 2.500,00 KM do 20.000,00 KM za pravna lica, od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM za
odgovorno lice u pravnom licu, te od 3.000,00 do 10.000,00 KM za poduzetnike. Navedene
nepravilnosti mogu biti osnov i za privremeno obustavljanje poslovnih
aktivnosti pečaćenjem poslovnih prostorija. Za ponovo učinjene prekršaje
obveznika u naredne dvije godine propisana je i mjera izricanja zabrane
obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana.
Inspektori Porezne uprave Federacije
BiH će aktivnost inspekcijskog nadzora provoditi svakog dana u toku radnog
vremena i van radnog vremena, ali i u dane vikenda, u cilju smanjenja sive
ekonomije i povećanja porezne discipline.
Porezna uprava Federacije BiH želi
biti partner poreznim obveznicima i poziva sve obveznike da svoje poslovanje
usklade sa zakonom, jer je to najsigurniji način poslovanja
Porezna
uprava Federacije Bosne i Hercegovine
M.O.
Objava Porezna uprava FBiH – Pojačana kontrola na području Kantona Sarajevo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vlada Federacije BiH uputila je javni poziv uposlenicima federalnih organa uprave koji imaju izvršne presude po osnovu tužbi, podnesenih zbog kršenja kolektivnih ugovora, ponudivši im da zaključe vansudsku nagodbu i na ubrzani način naplate potraživanja koja imaju prema budžetu FBiH, uz uvjet da se odreknu naplate iznosa po osnovu zateznih kamata.
Vansudska nagodba predviđa isplatu samo glavnice, ali i izvršenje svih potraživanja u roku od samo 60 dana. Na ovaj način Vlada FBiH želi ubrzati isplate dugovanja prema uposlenicima i ostvariti budžetske uštede.
Vansudska nagodba predstavlja dio mjera koje Vlada provodi kontinuirano, kako bi budžet FBiH bio zaštićen od gomilanja dugova po osnovu tužbi uposlenika.
Podsjećamo, usvajanjem novog Zakona o radu 2016. godine, Vlada je, između ostalog, zaustavila masovne tužbe uposlenika, jer je ispregovarala nove kolektivne ugovore koji se u potpunosti poštuju. Inače, vansudska nagodba kao oblik naplate potraživanja u primjeni je u većini kantona u FBiH, kao i u javnim ustanovama i preduzećima.
Za finansiranje potraživanja iz radnih odnosa po osnovu zaključenja ugovora o vansudskoj nagodbi u budžetu Federacije BiH za 2019. godinu, predviđeno je 17 miliona KM, a isplata će biti vršena po redoslijedu prijema validno popunjenih i potpisanih zahtjeva i ugovora o vansudskoj nagodbi.
Rok za podnošenje zahtjeva po vansudskoj nagodbi je 90 dana od objavljivanja javnog poziva.
Tipski formulari zahtjeva i ugovora za zaključenje vansudske nagodbe mogu biti preuzeti s web stranice Vlade FBiH (www.fbihvlada.gov.ba), saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
MC
Objava Vlada FBiH pozvala uposlenike da vansudskom nagodbom naplate potraživanja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Njemačka vlada je 2015. godine donijela odredbe o Zapadnom Balkanu kojima je regulisan način na koji radnici sa tog područja mogu da nađu posao u Njemačkoj. Od tada do danas sa Zapadnog Balkana u tu zemlju je otišlo desetine hiljada radnika, a najviše građevinskih, zdravstvenih i radnika iz oblasti ugostiteljstva.O tome je za DW govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za privredu.
Njemačkom tržištu rada su hitno potrebi kvalifikovani stručnjaci. Odredbe njemačke vlade o Zapadnom Balkanu su od 2015. naovamo podstakle dolazak u Njemačku hiljada radnika sa Zapadnog Balkana. U Njemačkoj smatraju da je ta uredba veliki uspjeh.
“Bile su veliki uspjeh. Do 2015. godine smo imali veliki broj potražilaca azila sa Zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju – osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti za negativno u svemu tome”, kazao je Geis-Thöne.
U njemačku dolaze uglavnom srednje kvalifikovani radnici, ali d apostoji određeni procenat i visoko kvalifikovanih radnika.
Meni nije poznato da su se privrednici žalili da nije riječ o kvalifikovanim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovina pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuće svjedočanstvo. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visoko kvalifikovane ljude, doduše, njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja, tu imamo nešto više slabo kvalifikovanih radnika nego u kontekstu drugih. Ali, najveći dio njih je zaista srednje kvalifikovan, a pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalifikovani, već su pohađali neku zanatsku školu”, navodi Geis-Thöne.
Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.
“Radi se o širokom spektru, ali vidimo da vrlo mnogo osoba sa Zapadnog Balkana radi na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, takođe dosta njih ima u oblasti uslužnih djelatnosti, a posebno u oblastima službi za čišćenje i u zdravstvu ih ima nešto više nego drugih radnika”, navodi se.
Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana na na jednostavnim poslovima i 60.000 na poslovima za koje se traže kvalifikacije, sa izuzetkom Crne Gore.
“Specifično je to da mnogi rade u tom srednjem sektoru, što inače vidimo u EU, a što ne može da se kaže za druge treće zemlje”, objašnjava Wido Geis-Thöne.
Kada je riječ o temi integracije ne tržištu rada teško je doći do podataka da li i koliki broj radnika sa Balkana ima stalne radne ugovore
“Ne mogu da kažem ništa o tome u kojoj meri su to ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji obezbjeđuju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uslov za dobijanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uslovima, već da se radi o regularnim uslovima rada koji je dobro plaćen”, ističe Wido Geis-Thöne. (KLIX)
MC
Objava Radnici s Balkana u Njemačkoj najviše rade kao građevinari, ugostitelji i zdravstveni radnici pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U okviru kontinuiranih aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju zloupotrebe opojnih droga, policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (Sektor kriminalističke policije – Odsjek za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga) su 14.08.2019.godine, na području općine Lukavac, izvršili pretrese bez pismene naredbe Suda nad 4 lica.
Pretresi su izvršeni nad: E.A.,
rođen 1989.godine, A.H., rođen 1994.godine, E.Š., rođen 1989.godine i B.V., rođen
1980.godine, nakon čega je nad istima u službenim prostorijama izvršena
kriminalistička obrada.
Prilikom pretresa navedenih lica
pronađena je i oduzeta određena količina biljnih i praškastih materija koje
svojim izgledom asociraju na opojne droge „cannabis“ i „amfetamin – speed“. O
događajima je obaviješten dežurni kantonalni tužilac, a nakon izvršenih
vještačenja, protiv navedenih lica biće podneseni adekvatni Izvještaji
Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona.
M.O.
Objava Uprava policije MUP-a TK – U Lukavcu izvršeni pretresi nad četiri lica pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Iako je BiH nekoliko puta pomjerala granice najnižih standarda koje moraju ispunjavati uvezena vozila, efekat je suprotan od očekivanog – vozni park nam je sve stariji!
Recimo, kada je riječ o putničkom programu, prosječna starost u 2018. godini iznosila je čak 16,5 godina, dok je 2010. bila – 16,1 godinu.
Dijagnozu stanja na našim parkinzima i putevima odlično ilustruju i informacije koje je saopštio Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK).
“Više od 60 odsto registrovanih vozila u BiH starije je od 18 godina, a više od 85 odsto voznog parka starije je od 13 godina”, naveli su iz BIHAMK-a sumirajući podatke za 2018. godinu.
Podjednako su zabrinjavajuće i informacije kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, a koje pokazuju da smo 2014. godine imali 608.419 putničkih vozila starih deceniju ili više od toga, a lani – njih 784.790.
Podsjećanja radi, BiH je u posljednjih nekoliko godina dva puta pooštravala kriterijume za uvoz automobila, a mnogi su smatrali da će nam to podmladiti vozni park.
Tako je, recimo, odluka po kojoj se u BiH mogu uvesti samo vozila koja ispunjavaju Euro 4 standard na snagu stupila 2016. godine. Tri godine kasnije, odnosno početkom juna, stiže nova odluka – u BiH se mogu uvesti samo vozila koja zadovoljavaju Euro 5 standard.
“Očigledno je da nam je iz godine u godinu vozni park sve stariji, iako se, istovremeno, povećava i broj registrovanih vozila. Šta uraditi? Kod nas se još i ne razmišlja o stimulativnim mjerama pri uvozu novijih vozila. Vrijeme bi bilo da se počne i o tome razmišljati. Bogatije zemlje takve mjere imaju”, rekao je za “Nezavisne” Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.
Kako dodaje, težak je odgovor na pitanje kako podmladiti vozni park, te ističe da je on uvijek u vezi sa standardom stanovništva.
A standard nam je, ističu zaštitnici potrošača, nizak, zbog čega većina nas ne može ni kupiti novije, pa time ni skuplje vozilo. Vozilo kojim upravlja Dragovan Petrović, iz Pokreta potrošača RS, starije je od prosječnog u BiH – proizvedeno je 2002. godine. Ispravno je, kaže, što potvrđuje i tehnički pregledi.
“Ljudi kupuju stara vozila zato što im platežna moć ne dozvoljava da kupe kvalitetnija. Svi bi voleli da voze automobile kao na Zapadu. Većina građana kupuje vozila vrednosti ispod 10.000 maraka, a onda posle velika sredstva daju za održavanje”, rekao je Petrović u izjavi za “Nezavisne”.
Vozni park nam se, dakle, ne podmlađuje, ali je zato brojčano sve bogatiji.
“U 2018. godini u BiH je ukupno registrovano 1.064.130 drumskih motornih vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 odsto”, glase podaci BIHAMK-a.
Na sastanku u Privrednoj komori FBiH u Sarajevu između predstavnika Ministarstva komunikacija i transporta BiH, konzorcija koji je zadužen za homologaciju i uvoznika komponenti i automobilskih dijelova istaknuto je da je cilj da svi dijelovi koji se ugrađuju u automobile u BiH budu jednako bezbjedni kao u EU.
Drago Talijan iz Centra za motorna vozila, koji je nosilac konzorcijuma i obavlja administrativne poslove u oblasti homologacije, kazao je da 29. avgusta započinje primjena kada je riječ o prvoj seriji dijelova koji podliježu obavezi provjere prilikom uvoza. Dijelovi, kako je pojasnio, dosad nisu bili podvrgnuti provjerama – pišu Nezavisne.
MC
Objava Više od 60 posto vozila u BiH starije od 18 godina pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U narednim mjesecima Bosna i Hercegovina počinje sa provjerama auto dijelova koji ulaze u tu zemlju.
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je krajem marta ove godine objavilo odluku o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila, te za dijelove, uređaje i opremu vozila pri homologaciji tipa, prenosi Anadolija.
Ovom odlukom se propisuju najniži tehnički zahtjevi za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila, te za diјеlоvе, urеđаје i opremu vozila u procesu homologacije tipa.
Danas je u Sarajevu, s tim u vezi, održan radni sastanak s uvoznicima i proizvođačima dijelova, uređaja i opreme za vozila u BiH. Drugi će biti održan sutra u Banja Luci. Nakon toga će se provesti i završno testiranje informacionog sistema za homologaciju dijelova.
Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacije i transporta BiH, podsjetio je na odluku koja je ranije donesena, a kojom se, između ostalog, propisuju tehnički standardi koje moraju da posjeduju vozila koja se uvoze u BiH.
“Jedan dio te odluke tiče se i rezervnih dijelova koji se stavljaju na tržište BiH. Odlukom je predviđeno da se originalni rezervni dijelovi koji se stavljaju na tržište, prolaze jedan postupak provjere ispravnosti, što dosad nije rađeno kada je BiH u pitanju“, pojasnio je Andrić.
Prema njegovim riječima, od septembra, odnosno decembra, zavisno o kojim dijelovima se radi, počinje se s provjerama.
“Predviđeno je da sistem bude u potpunosti elektronski“, rekao je Andrić.
Drago Talijan iz Centra za motorna vozila, koji je nosilac konzorcija koji obavlja administrativne poslove u oblasti homologacije, izjavio je da dijelovi, koji budu obuhvaćeni odlukom, morat će da prođu provjeru prije nego što budu pušteni na tržište BiH.
“Danas smo napravili sastanak sa uvoznicima dijelova, da se pripremimo za ono što predstoji i da ne bude zastoja u radu. Dijelovi do sada nisu bili podvrgnuti provjeri na naše tržište je moglo doći bilo šta. Zbog svih problema koje imamo u saobraćaju, Ministarstvo je odlučilo da uključi jednu grupu dijelova koji predstavljaju sisteme od značaja za bezbjednost u vozilu. U prvoj grupi počinjeno s dječijim, sjedalicama, kacigama itd“, rekao je Talijan.
Naveo je i da će u nastavku u provjere biti uključeno više od 40 dijelova.
O značaju provjere dijelova govorio je i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH. Pojasnio je da je rok primjene za neke dijelove 90, a neke 180 dana, od stupanja na snagu odluke.
“Cilj je da svi dijelovi koji uđu na tržište BiH budu u skladu sa svim normativima koji se preuzimaju od Evropske komisije, odnosno da dijelovi koji se ugrađuju u automobile u BiH budu sigurni isto onoliko koliko su sigurni u drugim dijelovima Evrope“, rekao je Jašarspahić.
MC
Objava BiH počinje sa provjerom auto dijelova koji ulaze u zemlju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U sklopu mostarskog centra Los Rosales uskoro bi trebao početi raditi restoran u kojem će zaposlenici i zaposlenice biti osobe s invaliditetom.
Piše: Marina Đapić/Diskriminacija.ba
Centar Los Rosales
za djecu i mlade s invaliditetom i poteškoćama u razvoju javna je ustanova koja
djeluje na području Mostara i pokriva cijeli Hercegovačko-neretvanski kanton.
Centar ima različite segmente djelovanja, a to su predškolski odgoj, osnovna škola,
pet radno rehabilitacijskih radionica i rezidentni smještaj. U pripremi je i
otvaranje restorana za javnost koji će pružiti mogućnost zapošljavanja mladih s
invaliditetom i dati im šansu da se osjećaju kao punopravni članovi društva.
Direktorica centra Los
Rosales, Mirna Mezit,
odlučila se upustiti u ovaj izazov, te raditi na konkretnoj inkluziji mladih s invaliditetom,
koja, nažalost, u Bosni i Herecgovini često počinje i završava u osnovnoj
školi.
„O inkluziji se često priča i naša država je potpisala UN konvenciju o pravima osoba s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, ali, nažalost, diskriminacija je jako prisutna. Inkluziju zapravo imaju samo djeca osnovnoškolskog uzrasta. Međutim, kada završe osnovnu školu onda se pojavljuju problemi i dolazimo pred zid“, ističe Mezit.
U
Hercegovačko–neretvanskom kantonu djeca s poteškoćama u razvoju nakon završene
osnovne škole mogu da biraju dva zanimanja. To su pomoćni krojač, te pomoćni
kuhar i slastičar.
„Na osnovu toga možemo da spoznamo o kakvoj
je diskriminaciji riječ, a da ne pričamo o zapošljavanju tih osoba jer je ta situacija
veoma nezadovoljavajuća.“
Otvaranjem
restorana u Los Rosales centru zapravo se nastoji omogućitikorisnicima centra
da se osjećaju kao jednakopravni članovi društva.
„Među našim korisnicima je mnogo onih koji su
završili srednju školu za pomoćnog kuhara i slastičara i otvaranjem restorana
ćemo im omogućiti da se osjećaju vrjednije i da doprinose društvenoj zajednici
kao i svi mi. Oni jako puno toga mogu ali im samo treba dati šansu.“
Pokretanje
socijanog poduzetništva implementira nevladina udruga koja je formirana pri
samom centru, uz podrškudonatora iz Nizozemske i poticaj Fonda za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Centar Los Rosales, čiji je osnivač Grad Mostar, financira se iz različitih izvora u zavisnosti od različitih segmenata rada. Osnovna škola se financira iz budžeta Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, dok se vrtić i radno rehabilitacijske radionice, te rezidentni smještaj financira putem granta Grada Mostara i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.
„Grant sredstva su
nesigurna sredstva, ali sreća je da mi imamo direktne partnere a to su Grad
Mostar i Vlada HNK, ali s obzirom da se različito financiraju naši segmenti
dolazi do problema gdje nam se nameće to da pravimo razlike među našim
korisnicima, a to mi ne želimo i taj nas problem tišti“, kaže Mezit.
Malim koracima do velikih ideja
Korisnici centra Los Rosales također imaju priliku da se druže, stiču nova poznanstva i razvijaju kreativnost. Pojedini ne mogu zamisliti svoj život bez dolaska u ovaj centar.
Almir Jahić
korisnik je Los Rosales centra već petnaest godina i aktivan je pri keramičkoj
radionici. Prisjeća se kako prije nije imao prijatelje i nije sam mogao ići
nigdje jer je osjećao strah.
„Ja sam bio dosta zatvoren, nisam se družio ni s kim, kada sam počeo dolaziti ovamo stvarno sam se oslobodio. Radujem se mogućnosti rada u našem restoranu.“
Aida Jahić, majka
dječaka s poteškoćama u razvoju, kaže kako njeno dijete u centru provodi pola
dana, te da mu kreativne radionice pomažu da se osjeća korisnim. Međutim, kada
pomisli na budućnost i mogućnost zapošljavanja njenog sina ne vidi skoro pa
nikakve mogućnosti osim da to bude u Los Rosalesu ukoliko razvije sistem
socijalnog poduzetništva.
„Moje dijete kao i masa korisnika centra
teško da će naći posao jer nema mnogo razumijevanja zajednice, ne samo u
Mostaru, nego i u čitavoj regiji“, kaže Jahić i dodaje kako je otvaranje
restorana hrabar potez, te se nada da će sličnih inicijativa biti više u
Mostaru i BiH.
Radne
rehabilitacijske radionice u centru, te trud koji uprava i osoblje centra ulažu
da korisnici budu uključeni u sve sfere društva, unaprjeđuju njihov život i često
mu daju smisao.
„Kada djeca završe osnovnu školu i ne mogu
ići u srednju školi, da nema centra Los Rosales, bili bi u kući i ne bi imali
priliku za socijalizaciju, napredak i osjećaj da negdje pripadaju“, ističe
direktorica Mirna Mezit, te dodaje kako koračaju malim koricima, ali uzdignute
glave do trenutno glavnog cilja, a to je formiranje socijalnog poduzetništva i otvaranje
restorana u rujnu ove godine.
M.O.
Objava U Mostaru se otvara restoran u kojem će raditi osobe s invaliditetom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
