U Bosni i Hercegovini, vrijeme, novac i energija još se troše na to da se vlastima dokaže da zagađenje ima štetan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, a ne na to kako zaista smanjiti posljedice ovog problema i zaštiti građane.
S ovim se, kažu stručnjaci, svakodnevno suočavaju jer, dodaju, nadležne vlasti na njihova upozorenja uvijek odgovaraju isto – ‘nije to baš tako’.
“Volio bih čuti jednom od naših političara i eksperata njihovu stranu priče, odnosno šta za njih predstavlja to ‘nije baš tako’ – da neće umrijeti 100 nego 10 ljudi?”, pita se Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je prije nekoliko dana objavio rezultate nove studije.
Oni pokazuju da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba u Tuzli u 2018. godini te da je onečišćenje zraka u Tuzli premašilo dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
“Ovdje je suština problema da se puno energije, znanja, novca i vremena troši na dokazivanje da nešto nije tačno, umjesto da se to sve usmjeri ka nalaženju rješenja za probleme za koje svi znaju da su prisutni”, dodaje Žiško.
Nekoliko studija objavljeno je u posljednjih mjesec dana koje iznose alarmantne podatke o zagađenju u BiH te govore o tome da nadležne vlasti ne pristupaju ozbiljno ovom problemu.
Analiza Odjela Ujedinjenih naroda za okoliš objavljena u junu pokazuje da je zagađenje zraka direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima Zapadnog Balkana te da godišnje u gradovima ove regije 5.000 ljudi umre zbog zagađenog zraka. U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja.
U BiH ovome značajno doprinosi industrijsko zagađenje, međutim, doći do zvaničnih podataka o tome nije lako. Prema podacima nadležnih vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH, među najvećim zagađivačima našla se i jedna štamparija i mesna industrija, što, kažu stručnjaci, govori o tome koliko je ovaj registar netačan. S druge strane, u registru u RS-u podataka uopće nema.
Najveći zagađivači termoelektrane i ArcelorMittal Zenica
“Da bi se govorilo o tome ko su najveći zagađivači, trebalo bi da funkcionira registar zagađenja, ali je on još uvijek u ranoj fazi. Federalno ministarstvo okoliša prikuplja podatke o zagađenju od industrije, ali se godišnji izvještaji ne objavljuju, a podaci iz registra su dostupni samo na zahtjev”, objašnjava univerzitetski profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.
Ova organizacija, dodaje Lemeš, na osnovu podataka koje je uspjela dobiti od ministarstva, saznala je da su podaci u registru nepotpuni, često pogrešni i netačni.
“Zato je nezahvalno izdvojiti najveće zagađivače. Prema podacima iz registra za 2017. godinu, najveći industrijski zagađivači su termoelektrane u Kaknju i u Tuzli, ArcelorMittal Zenica, te koksara i hemijska industrija u Lukavcu. Zanimljivo je da su se među njima, vjerovatno zbog pogrešno očitanih podataka, našle i jedna štamparija i mesna industrija iz Mostara, što je indikator neuređenog sistema provjere podataka.”
U bh. entitetu Republici Srpskoj, ističe Lemeš, zvanično postoji registar i vodi ga republički hidrometeorološki zavod, ali podataka u tom registru nema.
‘BiH rijetko razmišlja o budućnosti’
Opredjeljenje većine razvijenih zemalja je da više ne grade nova postrojenja na ugalj, nego da se umjesto toga investiraju u obnovljive izvore energije, objašnjava Samir Lemeš.
Dodaje da su brojne studije pokazale da termoelektrane na ugalj, pored toga što spaljivanjem fosilnih goriva doprinose efektu staklenika, emituju i znatne količine prašine i sumpor dioksida.
“Međutim, zbog nedostatka strateških opredjeljenja u BiH, fragmentiranosti sistema političkog odlučivanja i podložnosti utjecajima stranog kapitala, Bosna i Hercegovina je Eldorado za sve prljave investicije koje inače ne mogu proći u Evropi.”
“Oni koji planiraju izgradnju novih termoblokova na ugalj ne vode računa o tome da će energija iz prljavih izvora biti dodatno oprezovana, da je nećemo moći izvoziti jer će biti preskupa i zato što ne ispunjavamo obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici, da nema ponuđenih rješenja za zbrinjavanje pepela i šljake, i da će posljedice sagorijevanja uglja osjetiti buduće generacije, jer je negativan utjecaj na zdravlje kumulativan – oboljenja nastaju nakon dugotrajne izloženosti prekomjernom zagađenju”, kaže Lemeš.
Zaključuje da BiH rijetko razmišlja o budućnosti, te da bh. politika živi u prošlosti i od prošlosti.
“Stoga možemo samo nagađati da bi najveći zagađivači mogle biti termoelektrane i rafinerija. Eko forum Zenica i češka organizacija Arnika, na osnovu raspoloživih podataka napravili su alternativni registar zagađenja, ali se moramo ograditi da on nije potpun i tačan jer su zvanični podaci nepotpuni i nepouzdani. Objavili smo ga javno s namjerom da animiramo javnost da vrši pritisak na nadležne da popravi kvalitet tih podataka.”
Više od 130 preuranjenih smrti u Tuzli 2018.
Ovaj mjesec objavljen je i izvještaj Greenpeacea u kojem se navodi da je BiH među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, što će se dodatno pogoršati planiranim termoelektranama Tuzla blok 7 i Banovići.
“Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje, kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti”, navodi se u izvještaju.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je učestvovao u izradi izvještaja Greenpeacea, također dodaje da će zagađenje pogoditi i druge zemlje. Žiško objašnjava da je BiH time prekršila konvencije koje je potpisala.
“To je nepoštivanje obaveza koje smo preuzeli kroz Espoo konvenciju, po kojoj smo bili dužni obavijestiti susjedne države o projektu, o procesu javne rasprave za okolišnu dozvolu, konkretno smo bili dužni obavijestiti Hrvatsku i Srbiju, najbliže susjede o projektu koji će imati prekogranični utjecaj, u ovom slučaju zagađenje, na njihove građane.”
Centar za ekologiju i energiju također je zajedno sa CEE Bankwatch Network posljednjih dana završio još jedan projekat koji govori o zagađenju u BiH. Oni su proveli nezavisni monitoring čestica prašine poznate kao PM10 koji je pokazao da je u 2018. godini, za period od 144 dana ili skoro pet mjeseci u toku ljeta, jeseni i zime, prosječni nivo PM10 bio dvostruko veći od zakonom dozvoljenog godišnjeg prosjeka.
Zakonski, ovu graničnu vrijednost je dozvoljeno prekoračiti najviše 35 dana u godini. Drugim riječima, onečišćenje zraka u Tuzli premašilo je dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
Studija procjenjuje da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih u Tuzli 2018. godine.
“To je studija koju smo uradili sa podacima koje smo mi prikupljali sa neovisnim mjerenjem. Ja sam okolo posuđivao tu opremu od poljskih organizacija, gdje smo vršili paralelno mjerenje sa zvaničnim sistemom mjerenja. Baždarenje smo radili u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, dakle naša oprema je baždarena u zvaničnoj instituciji koja vrši mjerenja. To je pokazalo da i ovakvi kakvi jesu, frizirani zvanični podaci ukazuju na katastrofalne posljedice zagađenja”, objašnjava Žiško.
Puno više oboljenja
I pored zabrinjavajućih podataka, grade se novi energetski objekti koji će doprinijeti zagađenju. Pored samog zagađenja zraka koje će biti emitovano iz tih novih blokova, daleko će veći problem biti odlagališta šljake.
Prema riječima Žiška, u tuzlanskom slučaju ta se odlagališta sada nalaze na nekih pet kilometara od centra grada, ona se ne održavaju na propisan način, a teški metali i hemikalije zbog načina na koji se transportuju na odlagalište, prodiru u podzemne vode i zagađuju bunare.
“Kada govorimo o projektu Blok 7, planirano je smanjenje zagađenja zrakom filterima koji bi trebali da budu ugrađeni u to postrojenje, ali bi produžili vijek trajanja bloka na 30, 40 godina. Tako ako bi se to sve sabralo to dođe na isto. Deponovanje šljake i pepela će se vršiti na isti način, što znači tu nema nikakvog smanjenja zagađenja, a još je planirano da odlagalište bude kod jednog izuzetnog važnog i bogatog resursa vode. Praktično će uništiti taj izvor”, upozorava Žiško.
Koliko je ovo opasno po zdravlje građana pokazuju i studije koje je centar iz Tuzle radio na terenu sa medicinskim stručnjacima. Kako kaže Žiško, tada je dokazano da su pojedine bolesti, neke vrste karcinoma, koje se povezuju sa teškim metalima koji se mogu naći u šljaci i pepelu – pet do sedam puta prisutnije u području odlagališta šljake nego na drugim mjestima.
“U pitanju je zdravlje i život građana koji su birali te predstavnike u vlasti i očekuju da ih oni zaštite”, zaključuje Žiško.
(TIP/Izvor: Al Jazeera
MC
Objava Alarmantni podaci o zagađenju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Gospodarski subjekti, udruge i poslodavci traže recept kako bi nastavili uspješno poslovanje i u budućnosti, a uz profit imali i zadovoljne radnike koji neće tražiti budućnost u inozemstvu. Ovih dana održana je panel-rasprava “Tržište rada – stanje i izazovi” u organizaciji Unije udruge poslodavaca. Dragutin Škrebić, čovjek koji stoji iza Udruge i organizacije događaja ističe da ljudi ne idu samo zbog plaća iz ove zemlje, piše Večernji list BiH.
Poduzeti mjere
„Plaća je važan čimbenik, ali se i postojeće političko ozračje mora podignuti na višu razinu, a tu je puno veća odgovornost na političarima nego na gospodarstvenicima“, stava je Škrebić. Ističe da je on još prije tri godine napravio analizu o odlascima zajedno s drugim ljudima iz Udruge.
„Ako poduzmemo određene mjere, koje su poslodavci i ranije tražili, ali nisu bili baš dobronamjerno shvaćeni, sigurno da se na neki način mogu ublažiti posljedice ovakvih kretanja“, rekao je Škrebić.
I njegovo razmišljanje ide u smjeru dualnog obrazovanja koje sve više uvode škole u BiH, primjenjujući primjere iz Švicarske i Njemačke koje dulje vremena idu prema tome. Jasno, još dugo BiH neće dosegnuti razinu tih država, pogotovo zato što škole nemaju uvjete kakve imaju takve zemlje, ali se nešto mora činiti. Škrebić je naveo da na zavodima za zapošljavanje ima nezaposlenih osoba, ali je problem u tome što njihova obrazovna struktura nije u skladu s potrebama tržišta rada. Profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta Stevo Pucar rekao je da se gospodarstvo, u njegovu slučaju, RS-a, koje je posljednjih pet godina u ekspanziji, suočava s problemom depopulacije, odnosno smanjenjem prirodnog prirasta stanovništva i migracijom radne snage.
Prekvalifikacija radnika
„To su problemi koje je teško preokrenuti, ali postoji mogućnost da se oni uspore“, naveo je Pucar.
Prema njegovim riječima, sadašnje prognoze govore da se proces iseljavanja radne snage s područja cijele BiH ubrzava, ali da Republika Srpska, kao i Federacija BiH, imaju spremnik radne snage u takozvanoj kategoriji ekonomsko neaktivnog stanovništva te da i dalje ima prostora za kreiranjem politika koje stimuliraju novo zapošljavanje i prekvalifikaciju osoba koje trenutačno ne rade i nalaze se na zavodu za zapošljavanje.
„Našem gospodarstvu raste produktivnost koja otvara mogućnosti za povećanjima plaća i time u određenoj mjeri može se pokušati umanjiti proces migracije radne snage“, zaključio je Pucar.
Kako stvari stoje, uz povećanje plaća, potrebno je provoditi i druge mjere poput prekvalifikacije ili školovanja potrebnog kadra kako bismo u BiH imali kvalitetne radnike na koje se dugoročno može računati.
(RTV Slon/Akta)
MC
Objava Nedostatak radnika u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Prusac će danas posjetiti mnogi vjernici iz naše zemlje i inozemstva, kako bi prisustvovali centralnom događaju na platou Ajvatovice, u okviru vjersko-kulturne manifestacije ”Dani Ajvatovice”.
Iz Muftijstva Travnik obavijestili su sve zainteresirane da je u funkciju stavljena nova putna komunikacija, kojom se autobusima i autima iz pravca Donjeg Vakufa i Bugojna može nesmetano doći do lokacije Hanovi, nedaleko od Ajvatovice.
Legenda kaže da je čuveni prusački alim i učenjak Ajvaz-dedo u šumi na planini Šuljagi pronašao izvor pitke vode, koja je bila prijeko potrebna mještanima.
U blizini izvora nalazila se stijena visoka trideset i duga 74 metra, koja se ispriječila njegovom naumu da postavi cijevi, kojima bi proveo vodu u šest kilometara udaljeni Prusac.
Odlučio je klanjati četrdeset sabah-namaza i molitvom zatražiti od Allaha dž.š. da rastavi stijenu.
Četrdeseto jutro je zaspao i usnio da su se sudarila dva ovna i da se od siline njihovog sudara stijena razdvojila.
Kada se probudio, ugledao je raspuklu stijenu iz koje je potekla voda.
U znak sjećanja na Ajvaz-dedu i njegovu molitvu, hiljade muslimana iz cijelog svijeta svake godine u junu posjećuju Ajvatovicu.
MC
Objava Danas će biti održana centralna manifestacija 509. ”Dani Ajvatovice” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Demografski slom Bosne i Hercegovine, nažalost, je činjenica. Radno sposobni u velikom dijelu napustili su zemlju u potrazi za boljim životom, većom platom i svim drugim uvjetima koje ovdje nisu mogli dobiti.
Odlazak kadra
Iako se u posljednje vrijeme privrednici trude nešto većim platama zadržati preostale u zemlji, i dalje se radi o mizernim brojkama da bi nekog “prikovali” za radna mjesta i da bi osjetili sigurnost. Ekonomski makroanalitičar Faruk Hadžić priopćio je da je u posljednje dvije godine FBiH napustilo čak 620 doktora, prosječne starosti 57,8 godina, što praktički znači da gubimo one najiskusnije.
„Broj bi mogao biti i veći jer određeni broj doktora po okončanju fakulteta odmah odlazi iz države, bez da se prijavi u Liječničku komoru“, kaže Hadžić i ističe da odlazi i onaj kadar koji bi za 10 – 15 godina treba preuzeti zdravstveni sistem.
Kao najčešći razlog za odlazak iz BiH doktori navode prvenstveno niske plate i loš socijalno-statusni položaj doktora medicine u bh. društvu.
„Niko, nažalost, ne govori koliko je koštalo školovanje stručnjaka koji sad odlaze u potrazi za boljim životom“, ističe Haždić i donosi brojke koje je analitičar Adnan Fehratbegović izračunao, a to je da se 200 hiljada KM po osobi potroši do završetka studija.
„Pomnožite i izračunajte koliko smo vrijednosti ljudskog kapitala bespovratno izvezli iz BiH. Ove godine već 30.000 osoba“, ističe Hadžić.
Ovih dana HMS objavio je analizu o demografskom slomu BiH, a sagovornik je bio dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mostaru koji, između ostalog, predaje Demogeografiju i Demogeografsku analizu malih područja.
Dr. Dugandžić kaže da se može iščitati kako se u posljednjih pet godina iz BiH iselilo više od 170.000 osoba. Tako da bi najkraća dijagnoza trenutačnog stanja u BiH, prema njegovoj ocjeni, glasila: rađa se „Radi se o klasičnom demografskom slomu koji podrazumijeva: ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju, negativnu migracijsku bilancu, demografsko starenje te prostornu populacijsku polarizaciju“, upozorava za HMS dr. Dugandžić.
Odgovorio je i na pitanje šta bi pokazao novi popis stanovništva.
Odlazak 170 hiljada osoba
„Još kad bi se tokom popisa koristila koncepcija de facto ili prisutnog stanovništva, pokazalo bi se da nijednog naroda nema u onom broju kao što je bio prikazan 2013., a niti bi Bošnjaka bilo 50,11%, kao što je ispalo tokom posljednjeg službenog popisa“, kaže dr. Dugandžić, naglašavajući da je sigurno da u BiH danas nema više od 2,5 mil. stanovnika.
Recimo, na popisu iz 2013. bilo ih je nešto više od 3,5 mil. Kad je u pitanju državna statistika, vjerojatno bi, kaže, bile vjerodostojnije brojke ilegalnih migranata u BiH kojih je već blizu 9000 nego li saznanja o vlastitom stanovništvu.
Ističe da će “zbog selektivnog propuštanja u zapadnu Europu veliki broj migranata ostati zaglavljen na prostoru BiH”.
(RTV Slon/Akta)
MC
Objava Federacija BiH izgubila 620 doktora pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Svi učenici prvih razreda osnovnih škola na području TK u školskoj 2019/2020. godini dobiće besplatne udžbenike. Vlada TK je provela tendersku proceduru nabavke udžbenika i već su distribuirani u škole.
Osim toga, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK je u saradnji sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke obezbijedilo sredstva i za socijalno ugrožene učenike drugog razreda.
Očekuje se da će u narednoj školskoj godini u osnovnim školama na području TK biti upisano oko 4000 prvačića.
Dok su za prvačiće i socijalno ugrožene učenike drugog razreda obezbijeđeni besplatni udžbenici, za nabavku udžbenika za starije učenike zaduženi su roditelji. (RTV SLON)
MC
Objava Besplatni udžbenici za prvačiće u školskoj 2019/2020. godini pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Bosni i Hercegovini sve je popularnije obrazovanje odraslih, a posebno prekvalifikacije i dokvalifikacije. Za mnoge to je jedini način da se dođe do posla. Ovim poslom se bavi veliki broj škola, kako javnih tako i privatnih, a kontrola nad ovim procesom je slaba, što dovodi ponekad i do zloupotreba, upozoravaju stručnjaci.
Stopa registrovane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u martu 2019. godine iznosila je 34 posto. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, na kraju aprila u Bosni i Hercegovini je bilo 413.826 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti, 60 posto, čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici (32 posto), te radnici sa SSS (28 posto).
Jedan od načina da ovi radnici brže dođu do posla je prekvalifikacija i dokvalifikacija.
Direktor Zavoda za obrazovanje odraslih Republike Srpske Goran Zmijanjac kaže da ovaj zavod prednjači u BiH u procesu obrazovanja odraslih i da je u devet godina rada više od 11.000 ljudi prošlo kroz proces prekvalifikacije, dokvalifikacije i sticanja zanimanja.
“Specifičnost obrazovanja odraslih u BiH, a time i u RS, je u tome što su to javno važeći programi. Isti programi koji važe za sva zanimanja i struke koje se stiču u redovnom obrazovanju su i za odrasle. Rade se samo u nešto kraćem vremenu, a otprilike zastupljenost teorijskog dijela i praktičnog rada kod budućih poslodavaca je 50 posto. Čak ima zanimanja i struku gdje je praktični rad više zastupljen”, objašnjava Zmijanjac.
Prema riječima Zmijanjca, u bh. entitetu Republika Srpska ima više od 70 javnih i privatnih ustanova sa kojima ovaj Zavod sarađuje u procesu obrazovanja odraslih. Prosječna starost osoba koje se najviše odlučuju za prekvalifikaciju je oko 30 godina. Kako u BiH nema jedinstvenog sistema obrazovanje, jer je ova oblast u nadležnosti entiteta, odnosno kantona u Federaciji BiH, do tačnih podataka koliko odraslih ljudi je došlo do sticanja zvanja ili prošlo proces prekvalifikacije i dokvalifikacije teško je doći.
U drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, u većim centrima kao što su Sarajevu, Tuzla, Bihać, Travnik i Široki Brijeg djeluju Centri za obrazovanje odraslih.
Direktor Njemačkog instituta za obrazovanje odraslih (DVV International ) u BiH Emir Avdagić smatra da obrazovanje u našoj zemlji nije dovoljno usklađeno sa potrebama tržišta rada.
“Za sada, formalni sistem obrazovanja, nažalost, ne nudi adekvatnu radnu snagu. Zato obrazovanje odraslih mora biti korektivni faktor koji može brže odgovoriti na potrebe tržišta rada”, kaže Avdagić.
Najčešći razlozi prekvalifikacije su dugoročna nezaposlenost ili ostvarenje napretka na poslu. Direktor Zanatsko preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da su na sajmovima zapošljavanja najtraženiji zanatski i radnici građevinske struke, jer su ove djelatnosti deficitarne ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Evropi.
“Prekvalifikacijom pokrivamo propuste koje smo napravili u školstvu i na taj način pokušavamo da obezbijedimo barem onaj minimum da privreda može da egzistira. Zanatsko preduzetnička komora je za radikalne reforme u školstvu. Mislimo da bi čak u petom razredu osnovne škole djeca trebala da se opredijele za zanatstvo i da to radi škola a ne roditelji”, ističe Bratić.
Bivša načelnica odjela za obrazovanje odraslih u Vladi Unsko-sanskog kantona Dika Bejdić smatra da u ovoj oblasti ima dosta propusta zbog velikog broja ustanova koji se bavi obrazovanjem odraslih i loših zakonskih rješenja.
“Kriteriji za osnivanje škole za obrazovanje odraslih su jako niski jer je dovoljno da platite 500 maraka i napravite elaborat o potrebama za neku prekvalifikaciju. Kontrola nad radom tih škola nije određena jer inspekcija za obrazovanje odraslih ne postoji. Zbog toga su se često javljale neke nelegalne radnje zapravo izdavanje diploma bez pokrića, odnosno prodavanje diploma, kao što je bilo u Sanskom Mostu”, objašnjava Bejdić.
Navodi kako je bilo i pozitivnih primjera prekvalifikacija i dokvalifikacija sa nekim firmama kojima je trebao deficitaran kadar.
“Takav slučaj imali smo sa jednom firmom, koja radi poslove širom svijeta, a bili su joj potrebni limari”, pojašnjava Bejdić.
Velika zainteresovanost posljednjih godina u Bosni i Hercegovini je za prekvalifikacije za medicinska i zanatska zanimanja. Za veliki broj poslodavaca u BiH to je postao jedini način da dođu do radnika, a nezaposlenima da pronađu posao.
(TIP/Izvor: RSE
MC
Objava Hiljade ljudi u BiH promijenile zanimanje da dođu do posla pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u prvom meču na Evropskom prvenstvu koje se sljedeće godine održava u Austriji, Norveškoj i Švedskoj, sastat će se sa selekcijom Norveške.
Susret je na rasporedu 10. januara 2020.
Dva dana kasnije sastat će se sa Portugalom, dok grupnu fazu završava 14. januara susretom protiv Francuske.
Utakmice u ovoj grupi igraju se u Trondheimu.
Ovo će biti debitantski nastup bh. reprezentacije na evropskom prvenstvu, na kojem će ovaj put učestvovati 24 selekcije podijeljene u šest grupa. Susreti prvog kruga igrat će se u Beču, Grazu, Trondheimu, Malmöu i Göteborgu. U drugi krug će se plasirati po dvije najbolje ekipe iz svake grupe, koje će igrati u Beču i Malmeu, dok je finalni dio na programu u Stockholmu.
Raspored grupa:
Grupa A (Graz): Hrvatska, Bjelorusija, Crna Gora, Srbija
Grupa B (Beč): Češka Republika, Sjeverna Makedonija, Austrija, Ukrajina
Grupa C (Trondheim): Španija, Njemačka, Latvija, Holandija
Grupa D (Trondheim): Francuska, Norveška, Portugal, Bosna i Hercegovina
Grupa E (Malmö): Danska, Mađarska, Island, Rusija
Grupa F (Göteborg): Švedska, Slovenija, Švicarska, Poljska
Evropsko prvenstvo bit će održano od 9. do 26. januara 2020. godine. Titulu brani reprezentacija Španije.
(RTV Slon/Fena)
Objava Rukometaši BiH EP otvaraju susretom sa domaćinom Norveškom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Danas je u Dubokom Potoku održana prigodna svečanost kojom je obilježen završetak radova na modernizaciji lokalne putne mreže. Novoasvaltirani put, u prisustvu velikog broja mještana, simboličnim presijecanjem vrpce u saobraćaj su pustili gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović i predsjednik Građevinskog odbora Mustafa Omerović. U sklopu ovog projekta, prema riječima gradonačelnika Omerovića, asvaltiran je lokalni put pored džamije u dužini od 220 metara, a riješen je i problem odvodnje površinskih voda. U modernizaciju ovog putnog pravca uloženo je oko 60.000 maraka, od čega su 10.000 maraka prikupili mještani, a preostali iznos izdvojen je iz gradskog budžeta.
U sklopu svečanost delegacija gradskih vlasti i MZ Duboki Potok polaganjem cvijeća na šehidski spomenik u centru Dubokog Potoka odala je dužnu počast stradalim braniteljima.
M.O.
Objava U Dubokom Potoku pušten u saobraćaj asvaltni put pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na danas održanoj vanrednoj sjednici Vlada Tuzlanskog kantona je odobrila jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije jedinicama lokalne samouprave, kao pomoć za otklanjanje posljedica izazvanih prirodnim nesrećama izazvanim poplavama iz juna 2019. godine.
Gradovima Tuzla i Srebrenik dodijeljeno je po 20.000,00 KM, dok je za Čelić
i Gračanicu odobreno po 10.000,00 KM.
Također, Vlada je danas prihvatila i tekst Zahtjeva Tuzlanskog kantona, koji
će se uputiti Vladi Federacije BiH i Federalnom štabu civilne zaštite, a u
cilju traženja jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije navedenim
jedinicama lokalne samouprave u toku trajanja navedene prirodne nesreće.
M.O.
Objava Vanredna sjednica Vlade TK: Odobrena pomoć za sanaciju posljedica poplava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Gradačcu je svečano otvoren „Centar za stručno osposobljavanje“ koji će pružati prilagođenu obuku za radnike u domenu osnovnih i naprednih tehnika proizvodnje. Prva obuka za 30 CNC operatora počet će u prvoj polovini jula. Potreba za osnivanjem ovog centra proistekla je iz želje da se pomogne u kreiranju adekvatne radne snage za potrebe industrije na području sjeveroistočne Bosne, prvenstveno u metalskom sektoru.
Gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić, napominjući da je manje-više poznato
da je privreda u Gradačcu jedna od najbrže rastućih u Bosni i Hercegovini,
rekao je da su privrednici osjetili veliku potrebu za kvalifikovanom radnom
snagom. –“Mi kroz ovaj projekat nastojimo da prevaziđemo ovaj problem tako što
ćemo otvoriti edukativno-obrazovni centar gdje će svi zainteresovani moći da
steknu određeno obrazovanje koje je potrebno privrednicima ne samo u Gradačcu
nego i u čitavoj regiji sjeverne Bosne”, istakao je Dervišagić.
M.O.
Objava U Gradačcu svečano otvoren Centar za stručno osposobljavanje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Federalna vlada donijela je na današnjoj sjednici Odluku o Listi lijekova fonda solidarnosti FBiH koja se finansira sredstvima fonda solidarnosti FBiH. Sastavni dio ove odluke je Lista lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji mogu biti korišteni i na teret sredstava fonda solidarnosti Federacije BiH.
Na Listu lijekova uvršteni su lijekovi za terapiju malignih neoplazmi, za terapiju malignih neoplazmi s posebnim režimom propisivanja, imunosupresivi, lijekovi za liječenje hepatitisa C i B, za liječenje multiple skleroze, lijekovi u tretmanu hemodijalize, lijekovi za liječenje hemofilije, biološki lijekovi za liječenje upalnih bolesti debelog crijeva (Morbus Chron, ulcerozni kolitis), antiretrovirusni lijekovi, humani imunoglobulin i lijekovi za profilaksu respiratornog sincijalnog virusa.
U Listu lijekova fonda solidarnosti uvršteni su i tuberkulostatici. Izuzetno, na Listu mogu biti uvršteni i lijekovi preporučeni kroz poseban program, za koji budu osigurana dodatna finansijska sredstva federalnog fonda solidarnosti.
Preporučeni sadržaj posebnog programa ovih lijekova je sastavni dio ove odluke i sadrži lijekove koji se koriste isključivo prema posebnoj preporuci ordinirajućeg doktora medicine, specijaliste određene grane medicine, za odgovarajućeg pacijenta, uz tačno utvrđenu indikaciju, način primjene, doziranje, te uz navedenu očekivanu potrebnu količinu lijeka i dužinu trajanja terapije.
Uvođenje osiguranika u pravo korištenja lijekova preporučenih kroz sadržaj posebnog programa nakon preporuke ordinirajućeg liječnika, obavlja komisija za utvrđivanje prava korištenja ovih lijekova.
Korištenje lijekova s Liste fonda solidarnosti obavlja se u skladu sa utvrđenim stručno-medicinskim uputstvima izdatim od strane federalnog ministra. Nakon donošenja ovih uputstava uvođenje osiguranika u pravo korištenja lijekova s Liste fonda solidarnosti obavlja komisija za utvrđivanje prava korištenja lijekova koju imenuje direktor Federalnog zavoda, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra.
Izuzetno Upravni odbor Federalnog zavoda može u medicinski opravdanom slučaju, a na prijedlog komisije za utvrdivanje prava korištenja lijekova, odobriti primjenu tačno definiranih količina neophodnih lijekova za određen broj pacijenata, a koji se ne nalaze na Listi lijekova fonda solidarnosti, uz uvjet da se nabavka ovih lijekova finansira od strane proizvođača lijeka u iznosu od 50 posto, a sufinansira iz sredstava federalnog fonda solidarnosti, bez obzira da li je lijek koji se finansira po ovom režimu registriran u BIH ili ne.
U razlozima za donošenje ove odluke je navedeno da se Lista lijekova fonda solidarnosti donosi u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i odredbama Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade Liste lijekova fonda solidarnosti FBiH, kao i korištenju lijekova s Liste lijekova fonda solidarnosti FBiH. Imajući u vidu da je važeća odluka iz ove oblasti više puta mijenjana u prilozima, bilo je potrebno donijeti cjelovitu novu odluku iz ove oblasti s prečišćenim prilozima, s ciljem njene lakše primjene, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. (RTV SLON) MC
Objava Federalna vlada donijela Odluku o Listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona sudija za prethodni postupak Općinskog suda Tuzla odredio je mjeru jednomjesečnog pritvora za Mušu Mujagić (27), Risadu Osmanović (31) i Sanelu Dedić (40) iz Tuzle zbog postojanja osnovane sumnje da su počinile produženo krivično djelo navođenje na prostituciju.
Istraga za isto krivično djelo je otvorena i protiv Jasmina Biberovića (49) iz Tuzle koji je nakon ispitivanja u Tužilaštvu pušten da se brani sa slobode.
Postoji osnovana sumnja da je Muša Mujagić u periodu od 2016. do juna 2019. godine u svom ugostiteljskom objektu u Tuzli navodila i poticala više djevojaka, od kojih su neke i radile u njenom lokalu, da gostima pružaju seksualne usluge za novac u lokalu ili na drugim lokacijama. Risada Osmanović je osumnjičena da je također u svom ugostiteljskom objektu u Tuzli od februara 2018. do juna 2019. godine navodila i poticala djevojke da za novac pružaju seksualne usluge gostima lokala, dok je Sanela Dedić također osumnjičena za navođenje više djevojaka na prostituciju tokom 2019. godine.
Biberović je osumnjičen da je tokom 2018. i 2019. godine navodio nekoliko djevojaka da pružaju seksualne usluge gostima ugostiteljskog objekta Muše Mujagić.
Nakon višemjesečne istrage pripadnici MUP-a TK su 25. juna 2019. godine po nalogu Tužilaštva i po naredbi Općinskog suda Tuzla izvršili pretrese na više lokacija u Tuzli nakon čega su osumnjičeni lišeni slobode.
Nakon obavljene kriminalističke obrade osumnjičeni su uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predati u nadležnost Tužilaštva.
Postupajući tužioci su donijeli naredbu o provođenju istrage i ispitali osumnjičene.
Istraga u ovom predmetu se nastavlja.
M.O.
Objava Zbog navođenja na prostituciju određen pritvor za tri žene iz Tuzle pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
